Na frontu može da se preživi oko četiri sata: Strani plaćenici otkrivaju kakav pakao vlada u Ukrajini

11.07.2023

21:18

1

Autor: N.P.

Čim bi se našli na ratištu, gubici su bili ogromni, gotovo momentalni

Na frontu može da se preživi oko četiri sata: Strani plaćenici otkrivaju kakav pakao vlada u Ukrajini
Ukrajinski vojnici - Copyright Profimedia

Rat u Ukrajini je privukao veliki broj stranih plaćenika, a oni koji su imali sreće da dosad prežive opisali su kako izgledaju borbe.

Tri dana nakon ulaska ruskih trupa u Ukrajinu, u februaru prošle godine, predsednik Vladimir Zelenski je pozvao strance da učestvuju u sukobima protiv Rusa.

Potencijalni regruti su se prijavljivali u ukrajinskim ambasadama širom sveta, a često su dobijali i blagoslov sopstvenih vlada.

Međutim, čim bi se našli na ratištu, gubici su bili ogromni, gotovo momentalni.

Dve nedelje nakon apela Zelenskog, ruska vojska je raketama zasula trenažni centar u Javorivu, blizu granice sa Poljskom, kada je poginulo, makar prema navodima Kremlja, oko 180 stranih boraca čije su pozicije otkrivene zahvaljujući objavama na društvenim mrežama.

AP Photo/Markus Schreiber, File
Mnogi dobrovoljci su iz Poljske krenuli na ukrajinsko ratište

- Legija je zbrisana u jednom potezu. Nisam znao šta je rat - rekao je jedan Brazilac koji je pobegao u Poljsku nakon napada.

Jedan preživeli Britanac je opisao kako su ukrajinski komandanti na front slali neobučene momke, uz veoma malo naoružanja. Rekao je da je ukrajinska "Međunarodna legija" potpuno nadjačana i da je vodi "nekoliko ludih Ukrajinaca".

Nedugo potom, "ukrajinska Legija stranaca" je počela da unajmljuje strance koje su ipak imali vojnog iskustva, a ubrzo su počele da pristižu i isporuke zapadnog naoružanja. Međutim, smrtonosne pretnje nisu prestale.

- Jednom rečju mogu to da opišem, to je pakao. Svakog dana brojite žrtve, i vaši prijatelji ginu - rekao je jedan kanadski plaćenik za CBC njuz prošlog maja. Kako je objasnio, većina njegovih aktivnosti u Donbasu se zasnivala na pronalasku tela boraca koji bi stradali dan ranije.

Još prošle godine su se na internetu mogle naći brojne objave u kojima se dobrovoljci žale kako nemaju šanse protiv ruskih vazdušnih napada.

Mnogi veterani ratova na Bliskom istoku, predvođenih SAD, nisu mogli tako lako da se naviknu na okolnosti koje vladaju u Ukrajini. Kada su ratovali sa slabo obučenim avganistanskim ili iračkim borcima, imali su podršku iz vazduha, a sada je situacija drugačija. 

- Artiljerijski napadi su konstantni. Ceo dan i celu noć. Prosečni životni vek na liniji fronta je oko četiri sata  - poručio je jedan bivši američki marinac za ABC njuz u februaru.

Njegov kolega je rekao da je ovo treći rat u kome se borio i da je bez sumnje najgori.

- Tuku vas artiljerijom, tenkovima... Prošle nedelje je avion bacio bombu na oko 300 metara od nas. Bilo je zastrašujuće - rekao je.

I onima koji su iza prvih linija fronta život visi o koncu. Prošlog meseca su ruske snage gađale objekat u Kramatorsku, u Donbasu, jer su utvrdili da tamo borave plaćenici. Navodno, stradalo je najmanje 20 takvih boraca, uključujući nekoliko Kolumbijaca i najmanje jednog Amerikanca.

- Ukoliko pronađemo takve baze, kao u Kramatorsku, uništićemo ih jer su to ljudi koji su proglasili rat protiv nas - rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, do aprila 2022. bilo je manje od 7.000 stranih boraca iz 63 zemlje u Ukrajini. Do maja ove godine taj broj je opao na 2.500. Ne može se pouzdano znati koliko je stranih plaćenika izgubilo život u borbama, ili koliko ih je zarobljeno.

Osim toga, porodice palih boraca često mesecima čekaju da im se vrate posmrtni ostaci, što je još jedan veliki problem.

Oni koji su zarobljeni takođe ne doživljavaju lepu sudbinu. Prema Ženevskoj konvenciji, plaćenici ne podležu njenim pravilima, pa nisu zaštićeni.

"Najgori dan u Avganistanu je sjajan dan u Ukrajini"

Jedan od dobrovoljaca je bio i Amerikanac Dejvid Bramlet koji je, u trenutku izbijanja rata, privodio kraju master studije na Univerzitetu Džon Hopkins na smeru međunarodnih odnosa.

Do marta 2022. bio je na putu ka Varšavi, a roditeljima je u mejlu poručio da veruje da ovo "najpravedniji rat koji će njegova generacija videti" i da mora da učestvuje u "borbi dobra protiv zla".

Bramlet je prethodno služio u Iraku i Avganistanu, a kada je stigao u Kijev, usledio je haos. Iznenadio ga je broj dobrovoljaca koji nisu imali nikakvog vojnog iskustva.

- Bilo je zaista dosta glupana koji ne bi trebalo uopšte da budu ovde - rekao je.

Nije bio zadovoljan ljudima koje je sretao, ali je uspeo da se poveže sa dva pripadnika Zelenih beretki i formira jedinicu od oko 12 ljudi.

- Iz Harkova su nam slali naređenja i praktično su nam rekli da idemo i ubijemo što više Rusa - prisetio se za Dejli bist.

Bramlet kaže da su sami regrutovali strance koji su već bili u Kijevu, a potom su se sami starali o finansiranju, nalaženju vozila i bezbednih skrovišta.

Nekadašnji marinac Troj Ofenbeker je odlučio da ode za Ukrajinu nakon što je slušao vesti o ruskim napadima. I on je morao da u hodu organizuje svoj tim. Prijavio se za međunarodnu legiju stranaca, ali kako nije dobio nikakav odgovor oko nedelju dana, spakovao se i otišao za Ukrajinu.

Tamo se povezao sa pravim ljudima i uskoro se našao u Donbasu.

- Ovo je treći rat u kome sam se borio i ovo je definitivno najgori rat - rekao je.

I njega je zapanjilo koliko ima ljudi kojima tu uopšte nije mesto jer nemaju nikakvog vojnog iskustva.

AP Photo/Felipe Dana
Ukrajinski vojnik u Donbasu

Bramlet je istakao da je u Avganistanu i Iraku imao podršku iz vazduha, obaveštajne podatke, nadzor i slično.

- Najgori dan u Avganistanu ili Iraku je odličan dan u Ukrajini - rekao je.

Kada je došla zima, Bramlet je članove svog tima poslao kućama kako bi se odmorili. Oprema im je odavala pozicije, više nego leti, a bilo je sve teže kriti se od ruskih trupa. Vozila su se kvarila, a i novca im je ponestajalo.

Iako je plan bio da se vrate u januaru, Bramlet se predomislio.

- Kada sam se vratio u decembru i sagledao sa distance sve stvari koje su se dogodile, jer sam ja bio odgovoran za ceo tim, došao sam do zaključka da neću da se vraćam i da se borim - poručio je.

Ipak, iako nije na ratištu, svoj doprinos daje iz Kijeva radeći za fondaciju "The Weatherman Foundation" koja je angažovana na pronalaženju i vraćanju tela nastradalih Amerikanaca.

Sa druge strane, Ofenbeker planira da nastavi da se bori u Ukrajini.

 

BONUS VIDEO

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike