Gradonačelnik i petokolonaš: Đilas enormno zaduživao Beograd dok je punio svoje džepove, za vreme rata minirao srpsko rukovodstvo (VIDEO)

02.11.2023

11:05

0

U vreme kad se lomio hrvatski nacionalizam i sprečavala secesija, borio se protiv srpskog rukovodstva

Gradonačelnik i petokolonaš: Đilas enormno zaduživao Beograd dok je punio svoje džepove, za vreme rata minirao srpsko rukovodstvo (VIDEO)
Dragan Đilas - Copyright M.K./ATAImages

Lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas uspeo je da za desetak godina, od kojih je većinu bio na vlasti, napravi poslovnu imperiju. Ipak, u stvaranju ovog enormnog bogatstva teškog stotine miliona evra, posebno ilustrativan je period njegove vladavine Beogradom, što se svakako objašnjava veličinom budžeta kojim je iz godine u godinu raspolagao. S jedne strane očajno stanje u gradskoj kasi i mršavi rezultati u unapređenju života Beograđana, a s druge strane astronomsko uvećanje profita u njegovim privatnim firmama nesumnjivo pokazuju kako izgleda kada Đilas vodi brigu o građanima Srbije. 

Šuplja kasa, puni džepovi

Uporedni podaci o tokovima državnog novca i slivanjima miliona u Đilasov privatni biznis dok je vodio Beograd (od 2008. do 2013. godine) pouzdan su putokaz gde bi nas sad dovela prva violina opozicije u slučaju da se ponovo nađe u prilici da drži poluge vlasti. 

Đilasove firme Multikom group, Direct Media, Emotion Production i Ovation, na koje se tada najviše oslanjao, 2007, dakle neposredno pre nego što je zavladao Beogradom, imale su ukupan poslovni prihod 6.883.183.000 dinara, što je po tadašnjem kursu bilo oko 86 miliona evra. Od toga je neto dobit bila 876.261.000 dinara, što je oko 11 miliona evra. Posle pet godina prihod istih Đilasovih preduzeća porastao je na neverovatnih 45.280.276.000 dinara, što je po tadašnjem kursu skoro 400 miliona evra. Neto dobit te godine bila mu je 6.222.796.000 dinara, odnosno 54,6 miliona evra. Dakle, za pet godina tokom kojih je sedeo u gradonačelničkoj fotelji, Đilas je pet puta uvećao neto dobit svojih privatnih firmi. 

Kakva je to briga o građanima Beograda bila, govore podaci o stanju gradske kase koju je njegovo upravljanje guralo u sve veću dubiozu. Tako je 2007. budžet Beograda bio u suficitu 19,05 miliona evra, a već sledeće godine, dolaskom Đilasa na vlast, kasa je skliznula u deficit od 103,46 miliona evra. Na kraju njegove vladavine, budžet je bio čak 575,6 miliona evra u minusu. Podaci o poslovanju gradskih komunalnih preduzeća takođe ilustruju kakva je vlast Dragana Đilasa bila u glavnom gradu. Tako je 2007. gubitak u ovim preduzećima kumulativno bio 55,79 miliona evra, a na odlasku Đilas Beogradu u ovim preduzećima ostavlja gubitke od čak 270 miliona evra. 

Tokovi novca

Slučaj Đilas bio je svojevremeno u fokusu i Saveta za borbu protiv korupcije. Čuveni izveštaj Saveta iz 2011, koji je potpisala tadašnja predsednica Verica Barać, bio je posvećen istraživanju korupcije u medijima, a neće biti preterano reći da je tadašnji gradonačelnik Dragan Đilas bio zvezda tog dokumenta. U izveštaju su, između ostalog, analizirani tokovi novca u medijima i mehanizmi trgovine medijskim uticajem, na osnovu čega je zaključeno da postoji korupcija i klijentelizam u medijima, kao i da se kriju pravi vlasnici medija.

U izveštaju se navodi koja su sve tada preduzeća poslovala u okviru Đilasove Multikom grupe, a konstatuje se i da je tada najskuplje televizijske programe, poput formata "Veliki brat", "48 sati svadba", "Sve za ljubav", "Menjam ženu", "Operacija Trijumf", "Uzmi ili ostavi", realizovala produkcijska kuća Emotion, takođe u Đilasovom vlasništvu.

- Đilas je vlasnik četvrtine udela u Multikom grupi, koja se bavi poslovima oglašavanja u medijima, zakupom medijskog prostora, finansiranjem produkcija, kupovinom i prodajom televizijskih prava... Poseduje udele u drugim agencijama, i to 93 odsto u agenciji Direct Media, koja se takođe bavi prodajom reklamnog prostora. Multikom i Direct Media godinama beleže rast neto dobitka, pa je tako Direct Media u 2008. ostvarila neto dobitak od 558.628.000 dinara, dok je u prethodnoj, 2007, on bio manji za gotovo 200 miliona. U 2009. neto dobitak je bio 619.679.000 dinara, a u 2010. godini 758.994.000 dinara. Slično je i s Multikom grupom, koja je zajedno s povezanim preduzećima u 2008. ostvarila neto dobitak od 498.432.000 dinara, u 2009. 563.130.000 dinara, dok je u 2010. on bio 790.216.000 dinara - navodi se u izveštaju. 

Savet za borbu protiv korupcije je zaključio i da tadašnji gradonačelnik Beograda preko svojih agencija kontroliše zakup najvećeg dela reklamnog prostora na nacionalnim i regionalnim televizijama u Srbiji. Kako je tada izjavljivala Verica Barać, najmanje četvrtina novca za reklame medijima dolazi iz budžeta Srbije, "a gradonačelnik Beograda Đilas ima dve firme za medije preko kojih idu kanali za novac i kupovinu reklama i druge uticaje na medije".

Aleksandar M. Gajić iz Centra za društvenu stabilnost podseća da je Đilas prešao dug put "od studentskog do tajkunskog buntovnika". 

- U vreme kad se lomio hrvatski nacionalizam i sprečavala secesija, borio se protiv srpskog rukovodstva. Uostalom, kao i danas kad se Aleksandar Vučić bori da sačuva teritorijalni integritet i suverenitet zemlje zagarantovan Ustavom donetim na krilima Đilasovog političkog delovanja. Interesantno je da ga danas Đilas gazi, a znamo da se dva dana 2006. borilo za "glas više" da taj dokument bude usvojen. Na pomenutom putu student Đilas je, nažalost, umesto ozbiljnog državnika, ostao političar u pokušaju iako je imao 619 miliona razloga da sebe dovede u red. Ispostaviće se da je "beogradski pilon" ostao kao najskuplja investicija u istoriji Beograda, a za svoje "uspehe i međunarodne nagrade" bogato je platio ukrajinskim prodavcima magle i lažnih priznanja. 

U međuvremenu se pokazalo da personalne apetite nije zadovoljila beogradska kasa, pa je krenuo na državnu, koja bi mu obezbedila još jedan "politički rijaliti šou". Za takve inovacije je pokazao nesumnjiv talenat, zbog čega mu treba odati priznanje. Međutim, ako se narod nešto pita, takav luksuz ne bismo smeli sebi dozvoliti. Dva puta smo pogrešili u Beogradu, treći put bi bilo zaista mnogo. Istina, živimo u vreme kad se borimo za očuvanje i zaštitu životne sredine, treba voditi računa o procesu reciklaže, ali ponekad je bitno znati i šta recikliramo. Političari u pokušaju nam ipak nisu potrebni - poručuje Gajić. 

Posledice se još saniraju - zadužio Beograd do 2039. godine

Svoju vladavinu u Beogradu završio je i tako što je Beograđanima ostavio ogromna zaduživanja. Prema podacima, na kraju 2013. ukupna zaduženja za već povučene kredite iznosila su 412 miliona evra i to bez kamate. Prema tadašnjoj projekciji, grad Beograd je bio obavezan da isplati 622 miliona evra glavnice i kamate do kraja otplatnog perioda koji seže čak u 2039. godinu.

Bonus video: 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam/Kurir

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike