„Zato smo povećali prisustvo u istočnom delu": NATO priznao da se za konflikt sa Rusijom pripremao od 2014.
Moskva je ekspanziju vojnog saveza na bivše sovjetske države od kraja hladnog rata, za šta su zapadni lideri eksplicitno obećali početkom 1990-ih da se neće dogoditi, označila kao pretnju sopstvenoj bezbednosti
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je novinarima u sredu da su povećanje vojnih izdataka i sve veći broj raspoređenih trupa u istočnoj Evropi od 2014. izvršeni u očekivanju sukoba sa Rusijom.
Govoreći nakon sastanka članica NATO-a i partnerskih država u Madridu, Stoltenberg je optužio Rusiju da „koristi silu u istočnom Donbasu od 2014. godine“, uprkos činjenici da su kijevske snage granatirale gradove u regionu od kada su Donjecka i Luganska Narodna Republika proglasile nezavisnost te godine.
Ipak, Stoltenberg je rekao da je vojni blok predvođen SAD odlučio 2014. da počne da pojačava broj svojih snaga u istočnoj Evropi.
- Realnost je takođe da smo se za ovo pripremali od 2014. godine. To je razlog zbog kog smo povećali naše prisustvo u istočnom delu Alijanse, zbog kog su NATO saveznici počeli više da ulažu u odbranu i zašto smo povećali našu spremnost - naveo je.
Prema podacima NATO-a, evropske članice Alijanse i Kanada povećavaju svoje vojne izdatke za između 1,2 i 5,9 odsto svake godine od 2014. Međutim, samo 10 od 30 država NATO-a trenutno ispunjava cilj bloka da potroši 2 odsto BDP-a na odbranu.
Povećanje rashoda je najuočljivije u istočnoj Evropi i na Baltiku, pri čemu su Poljska, Litvanija, Estonija, Letonija, Češka Republika, Slovačka i Rumunija prvi put ispunile cilj 2022. godine.
Ranije u sredu članice NATO su se složile da usvoje novi strateški koncept. Ovaj plan politike postavlja stav Alijanse prema partnerima, nečlanovima i protivnicima, pri čemu je iteracija iz 2022. godine imenovala Rusiju kao „najznačajniju i najdirektniju pretnju“ za blok.
S druge strane, Moskva je ekspanziju NATO na bivše sovjetske države od kraja hladnog rata, za šta su zapadni lideri eksplicitno obećali početkom 1990-ih da se neće dogoditi, označila kao pretnju sopstvenoj bezbednosti.
Zvanični stav NATO o Ukrajini, iznet u Deklaraciji iz Bukurešta iz 2008, jeste da će ona i Gruzija „postati članice NATO“ u neodređenoj budućnosti. Rusija je navela težnju Ukrajine za članstvom u NATO kao ključni faktor koji stoji iza trenutnog sukoba.
Uprkos posthladnoratovskom maršu Alijanse u bivši istočni blok, Stoltenberg je u sredu tvrdio da je „NATO decenijama težio boljim odnosima sa Rusijom“.
Bonus video
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari