Ko je ovaj čovek? Njegove izlive autošovinizma studenti iz Novog Sada moraju da slušaju svaki dan! (VIDEO)

15.03.2024

13:08

2

Njegove tvrdnje nisu ništa drugo do sramotno generalizovanje i blaćenje celog srpskog naroda

Ko je ovaj čovek? Njegove izlive autošovinizma studenti iz Novog Sada moraju da slušaju svaki dan! (VIDEO)
Copyright Printscreen/YouTube/Al Jazeera Balkans

Ideolog NATO opozicije Dinko Gruhonjić, novinar i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, postao je sinonim za ekstremni autošovinizam, šireći svoje otrovne strelice ne samo prema srpskom narodu i državi, već i prema osnovnim principima poštovanja i tolerancije. 

Čovek, koji svakodnevno stoji pred studentima, koristi svoju poziciju ne da obrazuje i podstiče na kritičko mišljenje, već da sadi seme ekstremnih i opasnih ideologija.

Njegova groteskna izjava o zadovoljstvu zbog toga što deli ime sa notornim ustaškim zločincem Dinkom Šakićem samo je vrh ledenog brega njegovog autošovinizma. 

Gruhonjić ne preza ni od iznošenja bizarnih ideja poput pretvaranja srpskih crkava u Vojvodini u pabove, direktno napadajući duhovne stubove na kojima počiva srpski narod!

Priča o Dinku Šakiću, uzoru imenjaka mu Gruhonjića!

Dinko Gruhonjić, poznat kao ideolog Đilasove opozicije, izrazio je zadovoljstvo što deli ime sa Dinkom Šakićem - jednim od najvećih ustaških krvoloka!

Rođen 1921. godine u blizini Imotskog, Šakić se našao u samom centru ustaškog pokreta nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine. Zahvaljujući braku sa Nadom Luburić, polusestrom Vjekoslava Maksa Luburića, jednog od najozloglašenijih zločinaca NDH, Šakić brzo napreduje u ustaškoj hijerarhiji.

Profimedia
 

 

Njegova uloga postaje posebno istaknuta 1942. godine kada postaje deo ustaškog vojnog kadra u Jasenovcu, a ubrzo potom preuzima funkciju šefa opšteg odseka, odnosno kancelarije koncentracionog logora Jasenovac. Pod njegovim nadzorom, logor Jasenovac postaje mesto strahovitih zločina, posebno brutalnih prema zarobljenim Srbima

Po završetku rata, Šakić uspeva da izbegne pravdu bežeći u Argentinu, gde pod lažnim imenom nastavlja život do 1985. godine kada daje intervju jednoj hrvatskoj novinarki. Međutim, njegov miran život u egzilu prekinut je 1998. godine hapšenjem nakon što je postao meta istraživača centra Simon Vizental. Izručen Hrvatskoj, suočio se sa suđenjem i osuđen je na 20 godina zatvora zbog svoje uloge u genocidu nad civilnim stanovništvom.

Ali Gruhonjić ne staje samo na verbalnim napadima na srpsko kulturno i duhovno nasleđe. On se okomio i na političku scenu, izlivajući svoj gnev posebno na predsednika Srbije, Aleksandra Vučića, koristeći se jezikom koji prelazi sve granice pristojnosti.

Srbija "epicentar zla na Balkanu"?!

Njegove tvrdnje da je Srbija "epicentar zla na Balkanu" i da je teško poverovati u "takvu koncentraciju zla na tako malom prostoru" nisu ništa drugo do sramotno generalizovanje i blaćenje celog srpskog naroda.

Gruhonjić svoje otrovne strele šalje i preko Drine, predviđajući mračnu sudbinu za Republiku Srpsku u intervjuu za Slobodnu Bosnu, time ne samo da potpiruje već postojeće tenzije, već i aktivno učestvuje u širenju dezinformacija.

Najtragičnije u svemu ovome je što Gruhonjić svoj ekstremizam ne širi sa margina društva, već iz srca akademske zajednice. Kao profesor, on ima moć da utiče na mlade umove, da oblikuje perspektive i vrednosne sisteme generacija koje dolaze! 

Printscreen/YouTube/Al Jazeera Balkans
 

 

Umesto da tu moć koristi za promociju dijaloga, razumevanja i međusobnog poštovanja, on bira put mržnje prema sopstvenom narodu i nastoji da bude generalizator podela, učeći studente da preziru sopstvenu kulturu, istoriju i identitet.

Pitanje koje se nameće jeste kako akademska zajednica i društvo u celini treba da reaguju na takvo ponašanje? Dok je sloboda izražavanja temelj demokratskog društva, postoji jasna linija između slobode govora i širenja mržnje? 

Gruhonjićeva zloupotreba akademske platforme za promociju ekstremno levičarskih i autošovinističkih stavova predstavlja ozbiljnu zloupotrebu te slobode, koja zahteva hitnu reakciju ne samo univerziteta, već i šire društvene zajednice.

Nadamo se da će buduće generacije studenata u Novom Sadu imati priliku da uče od onih koji vrednuju prave akademske principe - poštovanje, otvorenost prema različitostima i istinsku posvećenost istraživanju i znanju, umesto od onih koji svoje predavaonice koriste kao platforme za širenje ličnih ideologija, i mržnje prema sopstevenom narodu!

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike