Na današnji dan počela "Oluja": Pre 26 godina pokrenuto najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata

04.08.2021

05:00 >> 09:33

0

Autor: M. I.

Većina poginulih i nestalih bili su civili, a tri četvrtine njih bili su stariji od 60 godina

Na današnji dan počela "Oluja": Pre 26 godina pokrenuto najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata
akcija oluja5 - Copyright Profimedia

Na današnji dan 1995. godine počela je akcija “Oluja”, koja predstavlja najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata.

Ova zločinačka akcija trajala je do 7. avgusta 1995. godine, a tom prilikom hrvatske snage ubile su najmanje 1.800 i proterale 250.000 Srba, posle čega su uspostavile kontrolu nad teritorijom Republike Srpske Krajine.

pročitajte još:

Napad je počeo rano ujutro 4. avgusta, a dan kasnije hrvatska vojska ušla je u gotovo potpuno napušten i prethodno teško i nasumično granatiran Knin. Otpor vojske RSK slomljen je brzo, operacija je zvanično trajala četiri dana, a završila se padom Republike Srpske Krajine.

Ispunjen plan Mila Budaka

Stari plan koji je skovao ustaški zlikovac Mile Budak (“trećinu Srba pobiti, trećinu pokatoličiti, a trećinu proterati”) konačno je dobio svoj epilog. Dok su prva dva dela plana gotovo u potpunosti sprovedena tokom Drugog svetskog rata, ostalo je još samo da se završi proterivanje. Krajiškim Srbima tog avgustovskog jutra ostavljeno je dovoljno vremena da jedino na brzinu pokupe osnovne stvari, posedaju u vozila i završe baš onako kako im je ranije cinično poručivao Stjepan Mesić – da im od rodne zemlje tragovi ostanu jedino na obući.

Profimedia

Sa teritorije Republike Srpske Krajine krenuo je talas izbeglica, a na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo. U Krajini su ostali samo stariji civili, koji nisu imali nikakav način da odu. Oni su, nažalost, bili izloženi strahovitom teroru i posle formalnog završetka “Oluje” 7. avgusta.

Etničko čišćenje izvedeno iako je RSK bila pod zaštitom UN

Vojna akcija izvedena je uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN, pod nazivom sektori “Jug” i “Sever”, i da su predstavnici RSK dan pre u Ženevi i Beogradu prihvatili predlog međunarodne zajednice o mirnom rešenju sukoba.

Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”, tokom “Oluje” i posle nje poginuo i nestao 1.861 Srbin. Većina poginulih i nestalih bili su civili – 1. 211, a tri četvrtine njih bili su stariji od 60 godina. Među žrtvama se nalazi 548 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina.

Hrvatski vojnik koji u izbegličkoj koloni maltretira i ponižava srpsku staricu/Printscreen

Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvetljena sudbina 1.084 osobe, dok se na “Veritasovoj” evidenciji nestalih vodi još njih 777, od čega je 588 civila, među kojima 295 žena.

Tri godine posle napada na Krajinu hrvatski predsednik Franjo Tuđman je, u govoru na otvaranju Ratne škole “Ban Josip Jelačić” u Zagrebu, 14. decembra, objasnio rezultate “Oluje”.

– Srpsko smo pitanje, dakle, rešili, neće više biti 12 odsto Srba ili devet odsto Jugoslovena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države – poručio je on tom prilikom.

“Oluja” kao mit

Hrvatska politička elita je, verovatno u nedostatku drugih, od “Oluje” napravila centrali mit hrvatske nacije. Tako je etničko čišćenje 250.000 Srba, koje se odigralo pre samo 26 godina, postao najvažniji događaj u “tisućljetnoj hrvatskoj povijesti”. Posebnu ironiju predstavlja i to što hrvatska vojska “svoju najveću pobedu” nije izvela sama, nego uz svesrdnu pomoć zapadnih sila, bez čijih političkih pritisaka i angažovanja na terenu ishod “Oluje” sigurno ne bi izgledao isto.

Danas se u hrvatskoj javnosti o ovom zločinu govori samo u superlativima, dok se ubistva staraca, žena i dece ne spominju.

Za zločin niko nije odgovarao

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju je operaciju „Oluja“ u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču okarakterisao kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj.

Međutim, u drugostepenoj presudi su takve tvrdnje odbačene i generali su oslobođeni usled političkih pritisaka na porotu, čime je napravljen međunarodni presedan i izgrugivanje pravdi i žrtvama. Hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju, a u vreme Tuđmanovog režima su odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine, tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Kasnije su ipak prihvatile saradnju i dostavile desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija “Bljesak” i “Oluja”.

Printscreen/Youtube, RTS Oko – Zvanični kanal

Haški tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant te operacije. Aprila 2011. godine Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice. Markač i Čermak su bili optuženi za progon, deportacije i prisilno premeštanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana dela i okrutan tretman tokom i nakon operacije “Oluja”. U presudi Anti Gotovini, Haški tribunal je utvrdio da je operacija “Oluja” u leto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat s predsednikom Franjom Tuđmanom na čelu, smišljen da protera srpsko stanovništvo iz Kninske Krajine, što je bio navod optužnice. U novembru 2012, Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su pušteni iz pritvora.

Prema konačnoj presudi, operacija “Oluja” nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju proterivanja Srba iz Kninske Krajine.

Dan sećanja

U zemunskom naselju Busije danas će biti obeležen Dan sećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji “Oluja”, a predsednik Aleksandar Vučić pozvao je sve građane koji žele da prisustvuju da dođu na obeležavaje.

pročitajte još:

Naravno, zamolio je da to ne prelazi velike brojeve, zbog koronavirusa.

– Da u tom divnom naselju odamo poštu poginulima i prisetimo se svih prognanih u najvećem etničkom čišćenju posle Drugog svetskog rata – rekao je Vučić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike