Mnogi zadrhte na pomen njegovog imena: Ko je Major Fića koga upoređuju sa Apisom i kakva je njegova uloga u ubistvu Ćuruvije

30.11.2021

19:50

3

Filipović u vreme ubistva Slavka Ćuruvije bio zamenik načelnika Druge uprave za obaveštajni rad DB i savetnik šefa tajne službe za "specijalne operacije"

Mnogi zadrhte na pomen njegovog imena: Ko je Major Fića koga upoređuju sa Apisom i kakva je njegova uloga u ubistvu Ćuruvije
Slavko Ćuruvija - Copyright Slavko Ćuruvija fondacija

Presuda u ponovljenom postupku za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, vlasnika listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin", zakazana je za 2. decembar u Specijalnom sudu u Beogradu. Suđenje je ponovljeno, jer je u prvoj presudi kao počinilac zločina navedeno "NN lice" koje se nije pominjalo tokom prvog sudskog procesa.

Ko je NN osoba nije utvrđeno, ali se oko Ćuruvijinog ubistva često pominjao Dragan Filipović, poznatiji kao Major Fića, bivši rukovodilac Državne bezbednosti koji je dovođen u vezu sa političkim ubistvima, čovek o kome se priča šapatom i na pomen čijeg imena mnogi zadrhte.

Filipović je u vreme ubistva Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. bio zamenik načelnika Druge uprave za obaveštajni rad DB i savetnik šefa tajne službe za „specijalne operacije“, što su po njegovom priznanju, bile likvidacije. On je bio direktno nadređeni optuženom Ratku Romiću, tadašnjem glavnom inspektoru ove uprave.

Bio je saradnik i prijatelj optuženih za ubistvo Ćuruvije, a i blizak je sa Mirom Marković, šeficom JUL-a, koja je bila pod sumnjom da je naredila ubistvo Ćuruvije i održava stalni kontakt sa njom.

Za ubistvo Slavka Ćuruvije, da podsetimo, optuženi su nekadašnji šef DB-a Radomir Marković, šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, kao i pripadnik tog centra Ratko Romić, dok je Miroslav Kurak, koji se tereti da je neposredni egzekutor u bekstvu i sudi mu se u odsustvu.

Legija ključni svedok

Radonjić i Romić su u pritvoru od hapšenja u januaru 2014. godine. Marković u zatvoru služi kaznu od 40 godina, a Kurak je u bekstvu i za njim je raspisana međunarodna poternica.

Radonjić i Marković se terete za podstrekavanje na teško ubistvo, a Romić i Kurak za teško ubistvo. Prema optužnici, Ćuruviju je ubio Kurak, a saučesnik mu je bio Romić koji je drškom pištolja udario Ćuruvijinu prijateljicu Branku Prpu u glavu.

fondacija Ćuruvija Profimedia
 

Kako se navodi u optužnici, Ćuruvija je ubijen zbog "javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti".

Posle JSO obučava kineske specijalce

Dragan Filipović, kako nezvanično saznajemo, trenutno je u Kini i tamo obučava njihove specijalce. Čovek koji je bio instruktor u trening centru JSO svakako je sposoban za ovakvu obuku. Mnogi veruju da je sa njim tamo i Miroslav Kurak, koji je u bekstvu.

Kurak, koji je bio na safariju između Tanzanije i Kenije kad je pokrenuta istraga za ubistvo Ćuruvije, zvao je Filipovića u Šangaj, a Filipović se potom čuo sa Mirjanom Marković. On je bio i savetnik za „specijalne operacije” tadašnjem šefu DB Radomiru Markoviću, optuženom za ubistvo Ćuruvije i pravosnažno osuđenog za ubistvo četiri člana SPO na Ibarskoj magistrali.

Ključni svedok u tom procesu je nekadašnji komadant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija posle čijeg svedočenja je pokrenuta zvanična istraga protiv optuženih. Ulemek takođe služi jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora u požarevačkoj "Zabeli" zbog ubistava premijera Zorana Ðinđića i Ivana Stambolića, zločina na Ibarskoj magistrali i nedela "zemunskog klana".

Mediji su svojevremeno pisali da je Filipović koji je dovođen u vezu sa političkim ubistvima, razgovarao sa svedocima tužilaštva u postupku za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, pošto je krajem 2015. godine stigao u Srbiju iz Šangaja, gde se nalazi dugi niz godina.

Filipović je tada došao da bi pomogao svojim saradnicima i prijateljima koji su optuženi za ubistvo Ćuruvije. Po dolasku u Srbiju major Fića video se sa Brankom Važićem, nekadašnjim načelnikom 4. odeljenja beogradskog centra DB i tada je, prema izveštavanju medija "vršio pritisak na njega".

Dragan Filipović pobegao je iz Srbije u vreme “Sablje” kad su okončavane istrage političkih ubistava koje je, prema sada pravosnažnim presudama, naredio Slobodan Milošević.

Šef optuženima

Major Fića je u vreme Ćuruvijinog ubistva bio zamenik načelnika Druge uprave i direktno nadređen optuženom Ratku Romiću, tadašnjem glavnom inspektoru ove uprave. Romić se tereti za ubistvo Ćuruvije.

Drugu upravu je vodio takođe optuženi Milan Radonjić, koji je nedelju dana pre likvidacije premešten na mesto načelnika beogradskog Centra DB-a, pa je njom praktično upravljao Filipović. Govorilo se i da je Filipović tokom svog izgnanstva održavao kontakt i sa Miroslavom Kurakom, koji je u optužnici označen kao neposredni Ćuruvijin ubica.

Foto: Youtube / Facebook
 

Filipović nije svedok i sa njim niko u istrazi ovog zločina nije razgovarao. Napisao je nekoliko knjiga, a u "Anatomija globalističkog smrada" dokazao je osnovnu tvrdnju Tužilaštva za organizovani kriminal, po kome je motiv za ubistvo Ćuruvije bilo njegovo novinarsko delovanje i kritika tadašnjeg režima.

Major Fića otišao je iz Srbije 2003. godine, tokom akcije "Sablja", posle ubistva premijera dr Zorana Đinđića. Zemlju je napustio preko Crne Gore odakle je otišao u Rusiju, a potom za Kazahstan i Kinu, navodno iz straha od glasina da će biti izručen Hagu. Kasnije se javljao prijateljima i bivšim kolegama u Beogradu, tvrdeći da mu preti optužnica zbog ubistva novinara Slavka Ćuruvije.

Za njega se pričalo da je „u bekstvu”, ali kad se 2015. vratio u zemlju ispostavilo da za njim ne postoji poternica niti optužba za neko delo. Tada je prestao i njegov strah od hapšenja. Opravdano je pitanje čega se to Major Fića plašio, pogotovo iz vremena kada je savetovao vlade Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, pa je pobegao na drugi kraj sveta, koristeći stare veze međunarodnih obaveštajnih krugova, kako se to ne bi otkrilo.

Reč je o debeovcu koji se smatra jednim od petorice najuticajnijih bezbednjaka devedesetih godina prošlog veka, a koji je kasnije važio za jednog od najuticajnijih u grupi poznatijoj u javnosti kao „antihaški lobi” sastavljenoj od odmetnutih pripadnika DB.

Kodno ime F-2

Njegove kolege iz DB odavno su počele da prave famu oko Filipovića, pa su u javnost pustile priču da mu je kodno ime bilo F-2, dok je F-1 bilo ime za njegovog nadređenog Franka Simatovića Frenkija, koji je u Hagu osuđen zajedno sa Jovicom Stanišićem. Mimo raznih priča o njemu, nesporno je bilo da je važio za osobu od poverenja Jovice Stanišića, bivšeg načelnika RDB, kao i da je gotovo neograničenu moć dobio kad je na čelo službe došao Rade Marković, koji mu je dao funkciju specijalnog savetnika za tajne operacije.

Dugačak spisak likvidacija "Svetog Đorđa"

Društvo "Sveti Đorđe" označeno je da stoji iza nekih od najvećih političkih likvidacija u Srbiji. Pripadnici ove grupe, kako se pisalo u medijima, povezuju se sa ubistvima bivšeg operativca DB Momira Gavrilovića, Ivana Stambolića, Slavka Ćuruvije, Đorđa Božovića Giške, ali i sa zločinom na Ibarskoj magistrali.

Te specijalne operacije DB u vreme Radeta Markovića, a u manjoj meri i kod Stanišića, odnosile su se na niz radnji na ivici zakona. Rodio se tada profitabilan šverc goriva, cigareta i ostale akcizne robe, ali je iza svega zapravo stajala služba DB i njeni agenti. Kasnije je formirana i Jedinica za specijalne operacije, pa su se specijalne operacije DB na kraju proširile i na likvidaciju političkih protivnika, što su mnoge pravosnažne presude i potvrdile. Filipović se smatra jednim od osnivača JSO, a bio je i instruktor borilačkih veština u "crvenim beretkama".

Youtube printscreen
 

U knjizi “Anatomija globalističkog smrada” Filipović ne krije da je praktično bio savetnik za likvidacije Mire Marković. Na suđenju za masakr na Ibarskoj magistrali iznete su tvrdnje da je Major Fića bio sa Legijom u automobilu u blizini mesta zločina. Ulemek kao i Radomir Marković pravosnažno su osuđeni na maksimalne kazne za ovaj zločin, dok Filipović nije bio ni okrivljen.

Zanimljivo je da je, osim što je osnovao JSO, Filipović navodno formirao i tajno društvo "Sveti Đorđe", kao paralelnu formaciju Službi državne bezbednosti kojoj je i sam pripadao. Prema službenoj belešci DB iz 2001. godine, koju su mediji objavili po njegovom povratku u zemlju, on je sa kolegama iz tajne službe planirao je da preuzme vlast u Srbiji. Cilj im je bio da na čelo države postave svoje kadrove, za koje su bili uvereni da su patriote, a glavna prepreka bio im je bivši lider Demokratske stranke, kasnije i srpski premijer Zoran Đinđić.

"Levi i desni terorizam"

Pomenuta beleška u prvi plan ističe Dragana Filipovića, koji je u to vreme sve nade polagao u postavljanje na položaj načelnika Resora DB. Po ugledu na Crnu ruku Dragutina Dimitrijevića Apisa, Major Fića,, koji je, prema sopstvenim rečima, krajem 2000. godine navodno imao ozbiljne ponude za mesto načelnika RDB od aktuelnog premijera Srbije, okuplja svoje istomišljenike pod okriljem društva "Sveti Đorde" i u sportskom klubu gde je trener.

Profimedia
 

Komentarišući u to vreme eventualnu mogućnost da ne bude postavljen na funkciju načelnika, Filipović je izneo da će se država u tom slučaju suočiti sa "levim i desnim terorizmom", da "oni tačno znaju koliko ko ima, počev od Karića pa nadalje i da svaki prst na ruci članova te familije vredi milion maraka", navedeno je u belešci.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike