Rizik od regionalnog i svetskog sukoba sve veći: Koliko američkih vojnika ima na Bliskom istoku i u blizini?

04.11.2023

21:13

0

Rat Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze mogao bi da uvuče planetu u novi svetski rat, a prisustvo trupa SAD u regionu samo pojačava verovatnoću za to

Rizik od regionalnog i svetskog sukoba sve veći: Koliko američkih vojnika ima na Bliskom istoku i u blizini?
Copyright Profimedia

Američka potpredsednica Kamala Haris uporno tvrdi da Vašington „apsolutno nema nameru“ da raspoređuje trupe u Izraelu ili u ratom razorenom Pojasu Gaze. Međutim, znaci ukazuju na to da SAD ipak aktivno jačaju svoje vojno prisustvo u toj oblasti.

Nakon upada Hamasa, Palestinskog islamskog džihada (PIJ) i drugih islamističkih grupa u Izrael 7. oktobra, Vašington je poslao svoje pomorske snage na istok Mediterana u pokušaju da odvrati regionalne rivale Tel Aviva usred haosa. Osim toga, američki marinci i specijalci navodno će biti poslati u region. Povrh svega, priča se da Pentagon proširuje tajnu vojnu bazu u Izraelu.

Udarne grupe američkih nosača na istoku Mediterana

Američka udarna grupa predvođena brodom "Džerald R. Ford" (CVN-78), najvećim nosačem aviona američke mornarice, stigla je na istok Mediterana već 10. oktobra. Udarnu grupu čine USS Ford, krstarica sa vođenim raketama klase Ticonderoga USS Normandy (CG-60), kao i razarači sa vođenim projektilima klase Arleigh Burke USS Thomas Hudner (DDG-116), USS Ramage (DDG-61), USS Carney (DDG-64) i USS Roosevelt (DDG-80). Prema zvaničnicima američke odbrane, grupa treba da pruži „obaveštajnu i pomorsku podršku“.

Udarna grupa nosača "Ajzenhauer" prošla je Gibraltarski moreuz 28. oktobra. Grupa obuhvata nosač aviona "USS Dvajt D. Ajzenhauer" (CVN-69), razarače klase Arleigh Burke Graveli (DDG-107) i Mason (DDG-87) i raketnu krstaricu "Filipinsko more" (CG-58).

Mass Communication Specialist 2nd Class Ridge Leoni/U.S. Navy via AP
USS DŽerad R. Ford

Dok "USS Ford" može da nosi do 75 ratnih aviona, "USS Ajzenhauer" može da primi 60 aviona, što znači raspoređivanje dodatnih 120 američkih lovaca u regionu. Američka štampa tvrdi da su ratni brodovi i avioni usmereni na odvraćanje Irana i Hezbolaha.

Pored raspoređivanja dve gorepomenute udarne grupe, USS Bataan (LHD-5) i USS Carter Hall (LSD-50) navodno su ušli u Crveno more iz Adenskog zaliva 27. oktobra. Dva broda su poslata tamo kako bi se pridružila USS Mesa Verde (LPD-19), amfibijskom ratnom brodu raspoređenom u Sredozemnom moru.

Ova tri broda prevoze 2.200 marinaca iz 26. marinske ekspedicione jedinice u okviru njihovog „redovnog raspoređivanja“ na Bliskom istoku, prema američkim mejnstrim medijima. Marinci su navodno obučeni da evakuišu civile u zonama sukoba. Ministarstvo odbrane SAD izjavilo je novinarima da oni neće biti uključeni ni u kakve borbe.

Okupljanje američkih pomorskih grupa na istoku Mediterana najveće je u poslednjih nekoliko decenija, navode američki mediji.

Naređenje da se "pripremi za raspoređivanje" dobilo 2.000 američkih vojnika

Profimedia
 

Sredinom oktobra ministar odbrane Lojd Ostin izdao je naredbu za oko 2.000 američkih vojnika iz različitih vojnih grana da budu spremni za raspoređivanje na Bliskom istoku u roku od 24 sata. Pentagon je zvanično saopštio da je izdao to naređenje sa ciljem ukoliko se javi potreba da se pošalju na Bliski istok „radi odvraćanja“.

SAD su poslale svoje specijalne snage u Izrael da pomognu u lociranju više od 200 talaca koje Hamas drži u Gazi, javili su američki mediji. Kristofer P. Majer, pomoćnik ministra odbrane, rekao je na konferenciji za specijalne operacije u utorak da SAD aktivno pomažu Izraelcima da urade niz stvari.

Majer nije precizirao koliko je američkih specijalnih jedinica do sada raspoređeno u Izraelu. Međutim, drugi američki zvaničnik rekao je jednom američkom mediju da je Pentagon poslao „nekoliko desetina komandosa” u region, pored malog tima koji je bio prisutan u Izraelu od 7. oktobra. Prema Pentagonu, američki specijalci nisu imali nikakve borbene uloge u Izraelu.

Međutim, Salman al Harfi, bivši palestinski ambasador u Francuskoj, rekao je za ruski medij Sputnjik ranije ove nedelje da SAD pokušavaju da prikriju činjenicu da njihova vojska već učestvuje u izraelskim operacijama.

- Oni ne samo da podržavaju, već i učestvuju u ratu protiv palestinskog naroda. Sjedinjene Američke Države šalju vojno osoblje u to područje. Oni su uključeni u vojne operacije na terenu u Gazi - rekao je Harfi u ponedeljak.

Profimedia
 

Američki vojni savetnici su poslati u Izrael da razrade strategije za poraz Hamasa. Među njima je i general Džejms Glin, iskusni general sa tri zvezdice i bivši komandant Komande za specijalne operacije marinskih snaga, koji ima bogato iskustvo iz rata u Iraku.

Glin je poznat po tome što je komandovao američkim snagama tokom najkrvavijih bitaka u Faludži 2004. Iračani su pretrpeli ogromne žrtve u Prvoj i Drugoj bici za Faludžu, pri čemu je veći deo grada uništen, a hiljade civila ubijeno.

U međuvremenu, američki vrh ubeđuje svoje izraelske kolege da pribegnu preciznim vazdušnim napadima i ciljanim napadima specijalnih snaga umesto da sprovode kopnene operacije punog obima u Pojasu Gaze. Do danas je više od 9.000 Palestinaca ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Multinacionalne snage koje predvode SAD nadgledaju Gazu

Sjedinjene Američke Države i Izrael razmatraju opcije za preuzimanje kontrole nad Pojasom Gaze ako izraelske odbrambene snage (IDF) uspeju da pobede Hamas. Jedna od ovih opcija predviđa stavljanje Gaze pod kontrolu spoljnih igrača koje podržavaju multinacionalne snage, koje se sastoje od američkih, britanskih, nemačkih i francuskih trupa, navode američki mediji.

- Ne možemo da se vratimo na status kvo sa Hamasom koji vodi Gazu. Takođe ne možemo dozvoliti, a Izraelci sami pokušavaju to da predlože, da Izrael upravlja Gazom ili je kontroliše - rekao je u utorak američki državni sekretar Entoni Blinken pred Komitetom Senata.

Međutim, portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće Adrijen Votson precizirala je američkim medijima 31. oktobra da slanje američkih trupa u Gazu u okviru mirovnih snaga nije nešto o čemu se razmišlja ili se raspravlja.

Tajna američka vojna vazdušna baza u Izraelu

U međuvremenu, američki alternativni mediji tvrde da Pentagon širi američku tajnu vojnu bazu negde u blizini Gaze. Sudeći po dokumentima do kojih je navodno došla jedna medijska kuća, Pentagon je dodelio višemilionski ugovor za izgradnju „objekata američkih trupa“ na „Site 512“ u izraelskoj pustinji Negev, koja se nalazi samo 30 kilometara od Gaze.

Prethodno je tajna američka baza godinama imala radarski objekat na vrhu planine Har Keren koji kontroliše nebo iznad Izraela, prema medijima. Ugovor koji predviđa proširenje „Site 512“ potpisan je dva meseca pre smrtonosnog napada Hamasa na izraelske zajednice.

Profimedia
 

Uprkos tome što je Bajdenova administracija poricala planove američkog vojnog prisustva u Izraelu, na terenu su dugo bili ograničeni američki kontingenti, tvrde mediji. Retko priznanje američkog prisustva tamo desilo se 2017. godine, kada je brigadni general Tzvika Haimovič izjavio: „Prvi put smo uspostavili američku bazu u Državi Izrael, u Izraelskim odbrambenim snagama.“ Dan kasnije američka vojska je odlučno demantovala da je to „američka baza“, nazvavši je „živim objektom“ za američke trupe. Čini se da Vašington želi da svoju strategiju u Izraelu zadrži u tajnosti, pretpostavljaju mediji.

Dok Kamala Haris i drugi zvaničnici Bajdenove administracije nastavljaju da insistiraju na tome da SAD nemaju nikakve planove da učestvuju u ratu u Gazi, činjenice na terenu pokazuju sve dublju i dublju umešanost Vašingtona u palestinsko-izraelski sukob.

U regionu više od 40.000 američkih vojnika

Sjedinjene Amerika Države rizikuju da se umešaju u veći sukob koji bi mogao da angažuje neke od više od 40.000 američkih vojnih lica smeštenih širom regiona. U nastavku navodimo gde se američke trupe tačno nalaze.

Trupe u pokretu: Dve grupe nosača aviona sa otprilike po 7.500 ljudi svaka i dva amfibijska broda mornarice koji prevoze hiljade marinaca nalaze se na istoku Mediterana.

Sirija: Otprilike 900 vojnika nalazi se u Siriji zbog protivterorističkih operacija protiv ISIS-a. Otprilike 100 njih je usklopu Slobodne sirijske armije, koalicije opozicionih milicija u tekućem sirijskom građanskom ratu.

Profimedia
 

Irak: Ministarstvo odbrane SAD nije javno otkrilo koliko tačno vojnika ima u Iraku, ali je 2021. godine saopštilo da je broj osoblja pao na 2.500.

Izrael: Nejasno je koliko je američkih vojnika stacionirano u Izraelu, ali SAD imaju najmanje jednu vojnu bazu u zemlji.

Jordan: Iako je prisustvo američke vojske osetljivo unutrašnje pitanje u jordanskoj politici, tamo je do juna 2023. bilo oko 2.900 ljudi na zahtev jordanske vlade.

Katar: Kao još jedan veliki saveznik van NATO-a, Katar je ključan za vojnu strategiju SAD u regionu. Najmanje 8.000 američkih vojnika raspoređeno je u velikoj vazduhoplovnoj bazi Al Udeid jugozapadno od Dohe, u kojoj se nalazi regionalni štab Centralne komande SAD. Ova baza je najveća vojna ustanova na Bliskom istoku, iako se u njoj nalaze i katarske vazduhoplovne snage i vazduhoplovne snage drugih zemalja, uključujući Veliku Britaniju.

Trupe u Persijskom zalivu

Bahrein: Prema podacima iz 2022. godine, više od 9.000 američkog vojnog osoblja bilo je dodeljeno NSA Bahreinu, američkoj pomorskoj bazi koja je sedište Centralne komande američkih pomorskih snaga i Pete flote SAD.

Profimedia
 

Kuvajt: Hiljade američkih vojnika stacionirano je u Kuvajtu od 1991. godine kada je multinacionalna koalicija predvođena SAD proterala iračke snage iz zemlje u okviru prvog Zalivskog rata. Zemlja je takođe služila kao glavna logistička baza za američke i koalicione snage tokom rata u Iraku. U Kuvajtu je 2021. bilo 13.500 američkog vojnika i hiljade komada opreme, prvenstveno u kampu Arifjan i vazduhoplovnoj bazi Ali Al Salem.

Saudijska Arabija: U decembru 2022. bilo je više od 2.700 američkih vojnika u Saudijskoj Arabiji radi obučavanja, savetovanja i pomaganja njenim oružanim snagama i zaštite interese SAD u regionu od Irana i njegovih zastupnika.

Ujedinjeni Arapski Emirati: UAE su godinama ključni saveznik SAD na Bliskom istoku, sa oko 3.500 američkog osoblja.

Oman i Turska

Oman: U Omanu je stacionirano nekoliko stotina vojnika, prvenstveno iz vazduhoplovnih snaga.

Turska: SAD imaju preko 1.000 vojnika u Turskoj, članici NATO-a, prvenstveno u vazdušnoj bazi u blizini grada Adane i u vazdušnoj stanici u blizini Izmira.

Bonus video

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike