Napad na „Šarli ebdo" odjeknuo je svetom kao bomba: Pre tačno osam godina teroristi su izvršili pokolj koji i danas izaziva jezu

07.01.2023

14:20

0

U napadu na satirični časopis ubijeno je 12 osoba, dok su tri ranjene, a potera z apočiniocima trajala je tri dana

Napad na „Šarli ebdo" odjeknuo je svetom kao bomba: Pre tačno osam godina teroristi su izvršili pokolj koji i danas izaziva jezu
Copyright Profimedia

Sedmog januara 2015. godine, pre tačno osam godina, izvršen je teroristički napad na satiru kada su u 11.30 ujutru braća iz Alžira Šerif i Said Kuaši, naoružani automatskim puškama, upali u redakciju francuskog časopisa „Šarli ebdo".

Povod za napad na ovaj list su karikature i šale sa prorokom Muhamedom koje „Šarli ebdo" često objavljuje, a koje su uvredljive nekim muslimanima. To je prvo dovelo do pretnji islamskih ekstremista redakciji ovog magazina, zatim bacanja bombe na uredništvo lista u 20. arondismanu Pariza i hakovanja veb-sajta 2011. godine nakon što je karikaturista Luz u 1011. izdanju lista (naslovljenom Šarija ebdo) objavio karikaturu Muhameda uz šaljivi tekst, što je zatim dovelo do stavljanja uredništava pod zaštitu policije.

Tog Božića 2015. godine braća Kuaši prvo su ubila domara Frederika Boasoa, a zatim su naterali karikaturistu Korin („Koko“) Rej da unese bezbednosni kod koji je omogućio pristup drugom spratu, gde se održavao urednički sastanak. Ubrzo potom upali su u redakciju, a policajac Frank Brinsolaro, koji je bio zadužen za zaštitu urednika časopisa Stefana („Šarb“) Šarbonijea, upucan je pre nego što je imao priliku da izvuče oružje.

Profimedia
 

Napadači su posle toga ustremili na Šarbonijea i još četvoricu karikaturista, Žana („Kabu“) Kabua, Žorža („Volin“) Volenskog, Bernara („Tignju“) Verlaka i Filipa („Onore“) Onorea, ali tu nisu stali. U krvavom piru stradali su i ekonomista Bernard Mari i psihoanalitičarka Elza Kaja, oboje kolumnisti „Šarli ebdoa", editorijalista Mustafa Orad i novinar Mišel Reno, gost sastanka.

Tri osobe su povređene u napadu: Filip Lanson, novinar koji je upucan u lice i koji je bio u kritičnom stanju, ali se oporavio, Fabris Nikolino, takođe novinar, koji je upucan u nogu, i Loran Suriso, karikatursta i direktor uredništva, koji je dobio metak u rame.

Potera

Policijski automobil stigao je na mesto dešavanja dok su napadači izlazili iz zgrade, ali su braća Kuaši otvorili vatru na policajce i uspeli su da se odvezu sopstvenim vozilom. Dok su bežali zaustavili su se da ubiju svoju 12. i poslednju žrtvu, policajca Ameda Merabea, koji je patrolirao u tom području.

Potom su izašli iz svog automobila i oteli drugi, zbog čega im je policija izgubila trag, ali je lična karta ostavljena u napuštenom vozilu omogućila vlastima da identifikuju napadače. U vozilu su pronađeni i molotovljevi kokteli i dve džihadističke zastave.

Profimedia
 

Organi reda ponovo su uspeli da uđu u trag braći Kuašiji sledećeg dana nakon što su opljačkali auto-servis u blizini komune Viler-Kotre, otprilike 72 kilometra severoistočno od Pariza. Potera je nastavljena sve do jutra 9. januara, kada je begunce dočekala policijska blokada na putu u blizini Damarten an Goela, oko 35 kilometara severoistočno od Pariza.

Tada je došlo do razmene pucnjave, a braća su zatim ušla u industrijski park, gde su se sakrili u štampariji i uzeli za taoca njenog vlasnika, Mišela Katalana. Lilijan Leper, zaposlena u kompaniji kojoj je Katalano rekao da se sakrije, sklonila se ispod lavaboa u kantini na spratu. Kuašiji nisu znali da je tu tokom osmočasovne opsade koja je usledila.

Za to vreme Leper je mogla da odaje informacije policiji putem tekstualnih poruka. U kratkom telefonskom intervjuu za BFM TV, Šerif Kuaši je sebe i svog brata nazvao braniocima proroka Muhameda i rekao da ga je poslala Al Kaida na Arapskom poluostrvou (AKAP). Braća su rekla policijskim pregovaračima da su spremni da umru kao mučenici, a nešto pre 17.00 izašli su iz zgrade i ubijeni su u pucnjavi koja je usledila.

Drugi napad

Profimedia
Amedi Kulibali

Druga serija napada, koju je počinio Amedi Kulibali, prvo se smatrala nezavisnom od napada na „Šarli ebdo". Međutim, kako su se događaji razvijali, pokazalo se da je on bio u kontaktu sa braćom Kuaši i da su oni koordinirali svoje akcije. Video koji se pojavio nakon napada otkriva da se Kulibali zakleo na vernost Islamskoj državi u Iraku i Levantu (ISIL), a ne Al Kaidi.

Ujutro 8. januara Kulibali je ubio policajku Klarisu Žan Filip i ranio čoveka u južnom predgrađu Pariza. Sledećeg dana u 13.30 ušao je u jevrejski supermarket na Port de Vinsen u Parizu, uzevši posetioce za taoce u pokušaju da natera policiju da oslobodi braću Kuaši. Ubrzo nakon završetka opsade u Damartin en Goleu, u 17.15, pripadnici specijalnih snaga upali su u supermarket, pucajući u Kulibalija i oslobodili su 15 talaca.

Ustanovljeno je da je Kulibali ubio četiri taoca. Jedno od oružja u Kulibalijevom posedu kasnije je povezano sa pucnjavom i ranjavanjem džogera u parku na jugozapadu Pariza 7. januara uveče.

Napadači

Profimedia
Šerif i Said Kuaši

Šerif Kuaši (32), mlađi od dva brata, osuđen je 2008. na tri godine zatvora nakon što je proglašen krivim za pokušaj putovanja u Irak 2005. godine u okviru džihadističke grupe Bjut-Šomon (nazvane po mestu njihovog sastanka, parku u Parizu) da bi se borio protiv američkih trupa. U zatvoru je imao kontakt sa drugim islamistima, među kojima je bio i Kulibali.

Šerif Kuaši i Kulibali su osumnjičeni za umešanost u zaveru 2010. za oslobađanje iz zatvora Smaina Ait Ali Belkasema, bivšeg člana alžirske islamističke grupe GIA (Groupe Islamique Arme - Naoružana islamska grupa Alžira), koji je služio doživotnu kaznu zatvora zbog napada na pariski metro 1995.

Kuaši je bio u pritvoru od maja do oktobra 2010. zbog istrage tog zločina, ali se od gonjenja odustalo zbog nedostatka dokaza o njegovoj umešanosti. S druge strane, Kulibali je osuđen na pet godina zatvora zbog uloge u zaveri i pušten je na slobodu 2014.

Najmanje jedan od braće Kuaši prošao je obuku o oružju u Jemenu u julu 2011. godine, a obojicu je nadgledala francuska domaća obaveštajna služba. Nadzor je prekinut 2013. za Šerifa i 2014. za Saida, kada su vlasti odlučile da se resursi bolje koriste za praćenje boraca koji se vraćaju iz Sirije.

Prethodni napadi na časopis

Profimedia
 

"Šarli ebdo" je stekao reputaciju po satiričnom ismevanju svega, a statistička analiza koju je sproveo list Mond pokazala je da se časopis mnogo više bavio francuskom politikom nego religijom - posvetio je samo 1,3 posto svojih naslovnica temi islama u deceniji pre napada. Ipak, problemi su se pojavili ranije.

U februaru 2006. "Šarli ebdo" je ponovo štampao karikature proroka Muhameda koje su se prvobitno pojavile u danskim novinama "Jyllands-Posten". Takve vizuelne prikaze proroka zabranio je islam, koji se pridržava principa anikonizma, protivljenja upotrebi ikona ili slika za prikazivanje živih bića.

Velika džamija u Parizu i Unija francuskih islamskih organizacija podneli su tužbu na osnovu zakona protiv rasizma, optužujući časopis za podsticanje mržnje protiv muslimana. Francuski sud presudio je u korist izvršnog urednika "Šarli ebdoa", Filipa Vala, navodeći da su u karikaturama ismevani samo fundamentalisti, a ne muslimani uopšte.

Redakcije "Šarli Eboda" uništene su u napadu 2. novembra 2011. godine zapaljivom bombom nakon što je časopis najavio specijalno izdanje pod nazivom „Šarija ebdo“ i imenovao proroka Muhameda za glavnog urednika. Šarbonije, koji je 2009. preuzeo mesto urednika časopisa, stavljen je posle napada pod policijsku zaštitu.

„Ja sam Šarli"

Profimedia
Broj „Šarli ebdoa" od 14. januara 2015.

Na dan napada 2015. godine, dok su teroristi još bili na slobodi, hiljade ljudi izašlo je na ulice Pariza i drugih gradova da izrazi saosećanje sa žrtvama, koristeći slogan „Je suis Charlie“ („Ja sam Šarli“). Poruka solidarnosti se proširila svetom na društvenim mrežama.

Na naslovnoj strani broja 1178 „Šarli ebdoa", koju su 14. januara sastavili i objavili službenici koji su preživeli napad, prikazana je karikatura uplakanog Muhameda koji drži znak „Je suis Charlie“, pod naslovom „Tout est pardonné“ („Sve je oprošteno“). Iako je pre napada časopis štampan u 60.000 primeraka, prodato je blizu 8 miliona primeraka izdanja od 14. januara.

Francuska je zabeležila porast prijavljenih islamofobičnih incidenata nakon napada, što je zabrinjavajuće u zemlji u kojoj se procenjuje da muslimaska zajednica broji 4,7 miliona ljudi. Porastu neprijateljstva trn u oku bila je popularizacija slogana „Je suis Ahmed“, u znak sećanja na Ameda Merabea, muslimanskog policajca kojeg su teroristi ubili.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike