Severna Koreja je nuklearna sila, ali svi okreću glavu od toga: Zašto je Azija uznemirena i zbog čega SAD to ne smeju javno da priznaju?

02.11.2022

20:13

0

Pre nekoliko godina Kim je bio spreman da razgovara, a sada Bajdenova administracija ne pokazuje nameru da uđe u pregovore i nađe neko rešenje za smirivanje sve većih tenzija na Korejskom poluostrvu

Severna Koreja je nuklearna sila, ali svi okreću glavu od toga: Zašto je Azija uznemirena i zbog čega SAD to ne smeju javno da priznaju?
Raketni test Severne Koreje - Copyright Profimedia

Severna Koreja je razvila nuklearno oružje i nikada neće odustati od njega, rekao je prošlog meseca svetu njen lider Kim Džong Un.

Taj potez je „nepovratan“, naglasio je on, istakavši da oružje predstavlja „dostojanstvo, trup i apsolutnu moć države“ i da će Pjongjang nastaviti da ga razvija „sve dok nuklearno oružje postoji na Zemlji“.

Iako je Kim do sada imao oštra obećanja, ove njegove reči, koje je zapečatio zakonom, treba shvatiti ozbiljno.

Severna Koreja izvela je ove godine rekordan broj raketnih testova - više od 20, a tvrdi i da raspoređuje taktičko nuklearno oružje na terenske jedinice, dok se veruje da je spremna za sedmi nuklearni test.

Na sve to, tenzije su se u sredu ujutru intenzivirale, kada su Severna i Južna Koreja prvi put ispalile rakete koje su sletele u vode u blizini obala jedne druge. Seul je uzvratio tri sata nakon što je Pjongjang lansirao projektil koji je pao na manje od 60 kilometara od južnog grada Sokčo.

Vojska Južne Koreje rekla je da je ovo "neprihvatljivo" narušavanje njene teritorije i kao odgovor ispalila je tri projektila vazduh-zemlja, za koje su zvaničnici rekli da su sletele na sličnu udaljenost pored severne granične linije (NLL).

Profimedia
Kim Džong Un

Sve ovo je navelo veliki broj stručnjaka da se zapitaju da li je sada vreme da se stvari nazovu pravim imenom i da se prihvati činjenica da je Severna Koreja u stvari nuklearna država. To bi značilo da se zauvek odustane od optimističkih nada da je program Pjongjanga na neki način nedovršen ili da bi on mogao da dobrovoljno odustane od njega.

- Jednostavno moramo da tretiramo Severnu Koreju kao ono što jeste, a ne kao da je onakva kakva bismo mi želeli da bude - rekao je Ankit Panda, viši saradnik Stantona u programu nuklearne politike u Karnegi zadužbini za međunarodni mir.

Činjenice koje se ne mogu poreći

Činjenica je da Severna Koreja ima nuklearno oružje i svako ko prati tamošnje događaje to ne može da ospori.

U nedavnoj kolumni "Nuklearna beležnica" iz "Biltena atomskih naučnika" procenjuje se da je Severna Koreja možda proizvela dovoljno materijala da napravi između 45 i 55 komada nuklearnog oružja. Štaviše, nedavna testiranja raketa ukazuju na to da ima nekoliko metoda za isporuku tog oružja.

Javno priznanje ove realnosti je, međutim, opasno za zemlje kao što su Sjedinjene Američke Države.

Jedan od najubedljivijih razloga zbog kojih Vašington to ne čini jeste njegov strah da će izazvati trku u nuklearnom naoružavanju u Aziji.

Profimedia
 

Južna Koreja, Japan i Tajvan samo su neki od suseda koji bi verovatno želeli da imaju status kao Pjongjang.

Ali neki stručnjaci kažu da odbijanje da se prizna nuklearna moć Severne Koreje, iako su sve očigledniji dokazi u suprotno, malo umiruje ove zemlje. Umesto toga, utisak da saveznici okreću glave može ih učiniti nervoznijim.

- Prihvatimo, Severna Koreja je država sa nuklearnim naoružanjem, a Severna Koreja ima sve neophodne sisteme isporuke, uključujući prilično efikasne interkontinentalne balističke rakete - rekao je Andrej Lankov, profesor na Univerzitetu Kukmin u Seulu i istaknuti akademski poznavalac prilika u Severnoj Koreji.

Izraelsko rešenje

Neki sugerišu da bi bolji pristup mogao biti tretiranje nuklearnog programa Severne Koreje na sličan način kao i izraelski – uz prećutno prihvatanje.

To je rešenje koje favorizuje Džefri Luis, pomoćni profesor u Džejms Martin centru za studije neproliferacije na Institutu za međunarodne studije Midlberi u Montereju.

- Mislim da ključni korak koji Bajden treba da preduzme jeste da jasno stavi do znanja i sebi i američkoj vladi da neće naterati Severnu Koreju da se razoruža i da je to suštinski isto što i prihvatanje Severne Koreje kao nuklearne države. Ne morate to nužno pravno priznati - rekao je Luis.

Atef Safadi/Pool via AP
Džozef Bajden

I Izrael i Indija su primeri za ono čemu bi SAD mogle da teže u suočavanju sa Severnom Korejom, dodao je on.

Izrael, za koji se veruje da je započeo svoj nuklearni program šezdesetih, uvek je tvrdio da postoji nuklearna dvosmislenost, dok je odbijao da bude učesnik u Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. Sa druge strane, Indija je decenijama prihvatala nuklearnu dvosmislenost pre nego što je napustila tu politiku svojim nuklearnim testom iz 1998. godine.

- U oba ova slučaja SAD su znale da te zemlje imaju bombu, ali dogovor je bio da ako ne pričate o tome, ako od toga ne pravite problem, ako ne pravite političke probleme, onda nećemo odgovarati. Mislim da je to ista tačka do koje želimo da stignemo sa Severnom Korejom - rekao je Luis.

Denuklearizacija je malo moguća

Međutim, Vašington trenutno ne pokazuje znake da namerava da odustane od svog pristupa, u nadi da će ubediti Pjongjang da se reši nuklearnog oružja.

Potpredsednica SAD Kamala Haris to je podvukla tokom nedavne posete demilitarizovanoj zoni između Severne i Južne Koreje.

AP Photo/Czarek Sokolowski
Kamala Haris

- Naš zajednički cilj, Sjedinjenih Američkih Država i Republike Koreje, jeste potpuna denuklearizacija Korejskog poluostrva - rekla je Harisova.

Međutim, mnogi stručnjaci smatraju ovaj cilj potpuno nerealnim.

Jedan od problema koji stoji na putu denuklearizacije jeste to što je ovo oružje Kimov verovatno najveći prioritet u obezbeđivanju opstanka njegovog režima.

I ako već nije bio dovoljno paranoičan, ruska vojna operacija u Ukrajini poslužiće kao podsticaj njegovom uverenju da je „nuklearno oružje jedina pouzdana garancija bezbednosti“, rekao je Lankov sa Univerziteta Kukmin.

Pokušaj da se Kim ubedi u suprotno ne izgleda kao nešto što će doneti rezultate, jer je Pjongjang jasno stavio do znanja da neće ni razmatrati saradnju sa američkom administracijom koja želi da razgovara o denuklearizaciji.

- Ako Amerika želi da razgovara o denuklearizaciji, Severna Koreja neće da priča, a ako Amerikanci ne govore, Severna Koreja će lansirati sve više i više projektila i sve bolje i bolje rakete - rekao je Lankov.

Profimedia
Kim Džong Un

Takođe postoji problem da bi, u slučaju da sve zabrinutiji susedi Severne Koreje zaključe da pristup Vašingtona ne vodi nikuda, to samo po sebi moglo dovesti do trke u naoružavanju koju SAD toliko žele da izbegnu.

Da li je Tramp bio na pravom putu?

Koliko god dalek san o denuklearizaciji izgledao, neki smatraju da bi alternativa, prihvatanje nuklearnog statusa Severne Koreje, koliko god suptilna bila, bila greška.

- Mi bismo u suštini govorili Kim Džong Unu, posle sveg natezanja, da će samo dobiti ono što želi. Veće pitanje je, naravno, u kakvu poziciju to stavlja ceo region - rekao je Su Kim, bivši službenik CIA, koji je sada istraživač u američkom trustu mozgova "RAND Corporation".

To ostavlja još jednu opciju otvorenom za Bajdenovu administraciju i njene saveznike, iako se to možda čini malo verovatnim u trenutnoj klimi.

Mogli bi da nastave sa dogovorom u kojem Pjongjang nudi zamrzavanje svog razvoja naoružanja u zamenu za ublažavanje sankcija.

Korean Central News Agency/Korea News Service via AP, File
Kim Džong Un i Donald Tramp

Drugim rečima, to nije ni blizu sporazumu koji je Kim ponudio tadašnjem predsedniku SAD Donaldu Trampu na njihovom samitu u Hanoju, u Vijetnamu, u februaru 2019.

Ova opcija ima svoje pristalice.

- Zamrzavanje je zaista dobar način da se stvari započnu. Veoma je teško osloboditi se oružja koje postoji, ali ono što je moguće jeste sprečiti da se stvari pogoršaju. To uklanja deo pritiska i otvara prostor za druge vrste pregovora - rekao je Luis iz Centra Džejms Martin.

Dijaloga nema

Čak i kad bi Bajdenova administracija bila sklona tome, prilika je verovatno propuštena, jer je Kim 2019. bio mnogo spremniji za dogovor nego što je sad.

Kim je sada fokusiran na svoj petogodišnji plan vojne modernizacije koji je objavljen u januaru 2021, i nijedna ponuda za razgovore od Bajdenove administracije ili nekog drugog još mu nije privukla pažnju.

Profimedia
 

Deluje da je dogovor sa Severnokorejcima nemoguć, ali za to nije kriv samo Pjongjang.

- Velike promene u politici u SAD zahtevale bi podršku predsednika i zaista ne vidim pokazatelje da Džo Bajden vidi severnokorejsko pitanje kao kartu koja bi mu donela političke poene - rekao je Panda.

Ono u šta veruju mnogi stručnjaci i što čak i neki američki i južnokorejski zakonodavci priznaju iza zatvorenih vrata jeste da ćemo „živeti sa nuklearno naoružanom Severnom Korejom verovatno još nekoliko decenija", zaključio ja Panda.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike