Ova zemlja je dom Zavetnog kovčega, a ima i poseban kalendar u kome godina traje 13 meseci

07.01.2024

08:49

0

Autor: N.P.

Jedina afrička zemlja koja nije bila kolonizovana

Ova zemlja je dom Zavetnog kovčega, a ima i poseban kalendar u kome godina traje 13 meseci
lalibela - Copyright Profimedia

Pravoslavni hrišćani širom sveta danas slave Božić, a među njima su i pojedine etiopske zajednice.

Horovi počinju da pevaju na pravoslavnim obredima rano ujutru, a posle bogosluženja muškarci i dečaci igraju igru zvanu gana (igra se sa zakrivljenim štapom i okruglom drvenom loptom, slična hokeju).

Tradicionalna božićna hrana u Etiopiji uključuje vat, gustu i začinjenu čorbu koja sadrži meso, povrće i ponekad jaja.

Na dan Božića hrišćani oblače belu odeću, a mnogi se odlučuju da tog dana nose tradicionalnu odoru (šama), napravljenu od pamuka i ukrašenu svetlim prugama pri krajevima.

Profimedia
 

Dvanaest dana posle Božića, vernici počinju trodnevnu proslavu Timkat, kojom se obeležava Isusovo krštenje. Važan deo ovog praznovanja je molitva tokom službe u hramu, kada odrasli ponovo oblače šame, a deca odore svojih crkvenih udruženja i krune.

AP Photo
 

Evo još nekoliko zanimljivosti o Etiopiji:

Godina traje 13 meseci

Etiopski kalendar zaostaje za zapadnim sedam godina i osam meseci, pa je tako danas kod njih 2016. godina.

Razlike su nastale zbog različitog računanja godine rođenja Isusa Hrista.

Kada je Katolička crkva izmenila računanje 500. godine naše ere, Etiopska pravoslavna crkva nije to učinila.

U Etiopiji Nova godina pada 11. septembra po zapadnom kalendaru ili 12. septembra u prestupnoj godini.

Tako je danas, 7. januara 2024, u Etiopiji 28. dan četvrtog meseca (tahasasa) 2016. godine.

Profimedia
 

Svaki od 12 meseci ima 30 dana, dok trinaesti - poslednji u godini - ima pet ili šest dana, zavisno od toga da li je prestupna godina.

Vreme se takođe računa drugačije - dan je podeljen na dva dvanaestočasovna podeljka počevši od šest sati, čime i podne i ponoć padaju u šest sati.

Tako da, ako vas neko pozove na kafu u Adis Abebi u 10 sati ujutru, nemojte se čuditi ako se pojavi u 16 sati.

Zanimljivo je da se etiopski kalendar razlikuje i od koptskog kalendara 276 godina.

Jedina afrička država koja nije kolonizovana

Italija je 1895. pokušala da napadne Etiopiju, ili Abisiniju, kako su je nekada zvali, kada su evropske sile delile afrički kontinent među sobom, ali je pretrpela ponižavajući poraz.

Uspela je da kolonizuje susednu Eritreju, a nekoliko godina kasnije je pokušala prodor u unutrašnjost Etiopije, međutim, poražena je u bici kod Adve.

Etiopljani koji su služili caru Meneliku II su za svega nekoliko sati 1. marta 1896. potukli četiri brigade italijanskih trupa.

Profimedia
Za vreme vladavine Benita Musolinija (levo), Etiopija je bila pod okupacijom 5 godina

Italija je bila primorana da potpiše sporazum kojim je priznala nezavisnost Etiopije

Fašistički lider Benito Musolini je to nekoliko decenija kasnije prekršio, a država je bila pod okupacijom pet godina.

Jedan od Menelikovih naslednika, car Hajle Selasije, iskoristio je pobedu nad Italijanima zalažući se za stvaranje Organizacije afričkog jedinstva (OAJ), sada Afrička unija, čije je sedište u glavnom gradu Etiopije Adis Abebi.

- Naša sloboda je besmislena ako svi Afrikanci nisu slobodni - rekao je Selasije 1963. prilikom osnivanja OAJ.

Rastafarijanci slede cara Hajla Selasija

- Pogledajte Afriku, gde će crni kralj biti krunisan, jer je dan oslobođenja blizu - govorio je 1920. uticajni jamajkanski lider i borac za crnačka prava Markus Garvi, koji je stajao iza pokreta "Povratak u Afriku".

Deceniju kasnije, kada je 38-godišnji Ras Tafari Makonen krunisan za etiopskog kralja Hajla Selasija I, mnogi su na Jamajci ovo videli kao ostvarenje proročanstva.

I tako je rođen rastafarijanski pokret.

Profimedia
Etiopski vladar Hajle Selasije

Danas mala rastafarijanska zajednica živi u etiopskom gradu Šašamene, udaljenom 225 kilometra južno od Adis Abebe, na zemlji koju je Selasije ustupio crnim ljudima sa Zapada.

Pravoslavni hrišćanin Selasije možda nije bio rastafarijanski vernik, insistirajući na tome da nije besmrtan, ali rastafarijanci ga i dalje poštuju kao Lava Jude.

Dom Zavetnog kovčega

Za mnoge Etiopljane, kovčeg u kome se nalaze dve ploče sa deset zapovesti koje je Bog dao Mojsiju nije izgubljen.

Etiopska pravoslavna crkva tvrdi da je kovčeg pod stalnom stražom u blizini aksumske crkve Bogorodice Marije od Sijona, gde nikome nije dozvoljeno da ga vidi.

Tradicija kaže da crkva poseduje ovu dragocenu relikviju zahvaljujući kraljici od Sabe, čije postojanje osporavaju istoričari, ali generalno ne i Etiopljani.

Oni veruju da je kraljica putovala za Aksum iz Jerusalima negde oko 950. godine pre nove ere, u posetu kralju Solomonu kako bi saznala više o njegovoj mudrosti.

Profimedia
Drevna crkva u Aksumu u kome se navodno nalazi kovčeg sa 10 Božjih zapovesti

Priča o njenom putovanju i Solomonovom zavođenju detaljno je opisana u epu "Kebra Nabast" (Slava kraljeva), etiopskom književnom delu napisanom na jeziku giz u 14. veku.

U priči je Makeda, kraljica od Sabe, rodila sina Menelika (što znači sina Mudrog), a on je godinama kasnije otputovao u Jerusalim da upozna oca.

Solomon je želeo da ostane i vlada posle njegove smrti, ali se ipak složio sa željom mladića da se vrati kući, poslavši ga nazad sa kontingentom Izraelita, od kojih je jedan ukrao kovčeg, zamenivši original falsifikatom.

Kada je Menelik to saznao, složio se da ga zadrži, verujući da je Božja volja da ostane u Etiopiji.

Dom prvih muslimana van Arabijskog poluostrva

- Ako odete u Abisiniju, naći ćete kralja koji neće tolerisati nepravdu - rekao je prorok Muhamed sledbenicima kada su se u 7. veku prvi put suočili sa progonom u Meki, na tlu današnje Saudijske Arabije.

To je bilo u vreme kada je prorok tek započeo sa propovedanjima, koja su se pokazala toliko popularnim da su ga gradski nemuslimanski vladari videli kao pretnju.

Poslušavši njegov savet, mala grupa je krenula u kraljevstvo Aksum, koje je tada pokrivalo veći deo današnje Etiopije i Eritreje.

Profimedia
 

Tamo ih je dočekao i dozvolio im da ispovedaju svoju religiju hrišćanski monarh Armah - čija je kraljevska titula na jeziku giz bila negu, ili negaši na arapskom.

Smatra se da su migranti naselili selo Negaš, u današnjem Tigraju, i izgradili ono što se smatra najstarijom džamijom u Africi.

U islamskoj istoriji, prelazak u Aksum je postao poznat kao prva hidžra ili seoba.

Danas muslimani čine gotovo 34 odsto od 115 miliona stanovnika Etiopije.

 

BONUS VIDEO

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: BBC/24sedam

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike