Zemljotres u Tangšanu: Pogodio je grad usred noći, skoro svi koji su spavali su stradali, a danima su ignorisali upozorenja na katastrofu

28.07.2023

09:15

0

Posle inicijalnog zemljotresa grad je pre tačno 47 godina pogodilo još nekoliko i to pre nego što je svanulo i dok su preživeli pokušavali da spasu one pod ruševinama

Zemljotres u Tangšanu: Pogodio je grad usred noći, skoro svi koji su spavali su stradali, a danima su ignorisali upozorenja na katastrofu
Copyright Profimedia

Kako se nalazi na mestu gde se sreću indijska i pacifička tektonska ploča, Kina je tokom istorije bila veoma aktivna lokacija kada je reč o zemljotresima, što je odigralo značajnu ulogu u kineskoj kulturi i nauci - Kinezi su, u stvari, bili prvi koji su razvili funkcionalne seizmometre.

Smeštena u seizmički aktivnom području, Kina je imala mnogo katastrofalnih zemljotresa, uključujući zemljotres u Šensiju 1556. godine, koji se smatra najsmrtonosnijim zemljotresom koji je zabeležen i u kom je stradalo 830.000 ljudi ujutru 23. januara 1556, tokom dinastije Ming. Kina je takođe na vrhu liste zemalja koje su najsklonije zemljotresima, prema Svetskom atlasu, sa 157 zemljotresa značajne magnitude u periodu od 1900. do 2016. godine.

U 20. veku u Kini je zebeleženo više od 800 zemljotresa jačih od 6 stepeni. Tako se i najsmrtonosniji zemljotres prošlog veka dogodio upravo u njoj - on je 28. jula 1976. godine u 3.42 ujutru pogodio kineski industrijski grad Tangšan (koji je imao oko milion stanovnika).

Katastrofalni zemljotres, jačine između 7,8 i 8,2 stepena Rihterove skale, uništio je grad Tangšan i ubio oko 240.000 ljudi u njemu. Postoje spekulacije da je broj poginulih u zemljotresu bio mnogo veći od zvanične brojke kineske vlade - neki kineski izvori privatno su govorili o više od 500.000 smrtnih slučajeva, što je polovina stanovnika grada.

Pošto su skoro svi spavali u svojim krevetima i retko ko je uspeo da izađe na relativno bezbedne ulice, potres je odneo veliki broj života.

Upozorenja pre zemljotresa

Profimedia
 

Iako je naučno predviđanje zemljotresa i dalje nesigurno, priroda često unapred upozorava na predstojeći potres. Prema medijskim izveštajima, ljudi su nekoliko dana pre potresa počeli da primećuju čudne pojave u Tangšanu i okolini.

U jednom selu izvan Tangšana voda u bunarima je navodno porasla i opala tri puta dan pre zemljotresa. U drugom selu gas je počeo da šiklja iz bunara početkom meseca, a zatim se to pojačalo tri dana pre zemljotresa. Drugi bunari širom oblasti pokazivali su znake pucanja.

Tokom noći koja je prethodila zemljotresu mnogi ljudi su prijavili da su videli čudna svetla, kao i glasne zvukove. Svetla su se videla u mnogo nijansi. Neki ljudi su videli odbljeske svetlosti, a drugi su bili svedoci vatrenih lopti koje su navodno letele nebom. Glasni zvukovi pratili su svetla i vatrene lopte. Radnici na aerodromu Tangšan opisali su buku kao glasniju od one u avionu.

Životinje su takođe upozoravale da će se nešto dogoditi. Zemljotresu u Tangšanu prethodilo je više od 2.000 prijavljenih životinjskih anomalija, od kojih su neke bile veoma dramatične prirode. Hiljade kokošaka je odbijalo da jede i usplahireno je trčalo. Viđene su stotine miševa i lasica kako trče i traže mesto da se sakriju. Konji, goveda i magarci su bili uplašeni, odbijali su da uđu u svoje štale i nisu jeli.

Profimedia
 

Takođe, svinje i ovce su odbijale da uđu u svoje torove, a ako su već bile u njima, pokušale su da probiju. Psi su uznemireno lajali i iznosili štence iz kućica, a mačke su bile nemirne i mjaukanjem su budile svoje. Zečevi su odbijali da jedu, ispuštali su čudne visoke zvukove i pokušavali da napuste svoje kaveze. Utvrđeno je da je neobično ponašanje životinja pre potresa u Tangšanu zabeleženo baš u oblastima u kojima su bile glavne linije raseda.

Kobna noć

S obzirom na to da je većina ljudi mirno spavala kada je došlo do zemljotresa, najmanje četvrt miliona ljudi je poginulo, a 160.000 je povređeno. Kako je zemlja počela da se trese, neki ljudi koji su bili budni premišljali su se da li da se sakriju ispod stola ili drugog teškog komada nameštaja, ali većina je spavala i nije imala da se spase. Početni zemljotres jačine 7,8 do 8,2 stepena Rihterove skale trajao je 23 sekunde i sravnio je 90 odsto zgrada u Tangšanu.

Kako je do njega došlo tokom letnjih vrućina, mnogi šokirani preživeli izašli su na otvoreno goli, prekriveni samo prašinom i krvlju i videli ceo grad sravnjen.

Zemljotres je izazvao kvarove na elektroenergetskom sistemu, vodovodu, kanalizaciji, telefonskom i telegrafskom sistemu i radio-vezama, a veliki rudnici uglja i industrije zavisne od uglja bili su razoreni. Oštećeno je 40 zemljanih brana, uključujući jednu visoku 66 metara i dugu 96, ali nije bilo velikih poplava. Zemljotres je takođe izazvao nekoliko požara i aktivirao eksploziv. Nekoliko tangšanskih fabrika i pogona ispustilo je otrovne gasove. Medicinski centri su uništeni, kao i skoro 500 kilometara železničke pruge i 20 mostova auto-puteva, tako da je grad posle zemljotresa bio izolovan od spoljašnjeg sveta.

Profimedia
Iskrivljena pruga posle zemljotresa

Kinezi su prijavili da su primetili dve specijalne posledice zemljotresa, formiranje kratera i „peščane udare“. Neki krateri su bili dovoljno veliki da progutaju kuću i možda su se formirali iznad ranije nepoznatih krečnjačkih pećina. Peščani udari su gejziri peska koji izbijaju tamo gde je sloj peska podložan stiskanju. Oni su primećeni tokom zemljotresa u Novom Madridu u dolini Misisipija početkom prošlog veka. Neki peščani udari oko Tangšana dostigli su visinu od tri metra i trajali su nekoliko sati. Bili su toliko obimni da su kanali za navodnjavanje bili blokirani i poljoprivredno zemljište zatrpano.

Potresi i posledice

Nakon početnog perioda šoka, preživeli su počeli da kopaju po ruševinama kako bi reagovali na prigušene pozive za pomoć, kao i da bi pronašli svoje voljene. Kada bi povređeni bili su spaseni ispod ruševina, stavljani su na ivicu kolovoza.

Iako je 80 odsto ljudi zarobljenih pod ruševinama spaseno, drugi udar magnitude 7,1 po Rihteru dogodio se tog popodneva u blizini Luančžoua, južno od severoistočnog kraja raseda Tangšan, i zapečatio sudbinu mnogih koji su pod ruševinama čekali pomoć.

Posle drugog udara, dug niz naknadnih potresa usledio je samo tri i po sata nakon početnog zemljotresa - zabeleženo je najmanje 12 potresa jačine 6 stepeni i veće. Neposredno nakon toga 242.419 ljudi ležalo je mrtvo ili na samrti, zajedno sa još 164.581 osobom koja je bila teško povređena.

Profimedia
 

U 7.218 domaćnstava u zemljotresu su stradali svi članovi porodice. Više od 160.000 porodica ostalo je bez krova nad glavom, a više od 4.000 dece bez roditelja. Mnogi stručnjaci sugerišu da je zvanični gubitak života potcenjen i da je verovatno da je umrlo blizu 700.000 ljudi.

Leševi su sahranjivani brzo, u blizini mesta na kojima su stradali. To je kasnije izazvalo zdravstvene probleme, posebno nakon što je kiša ponovo izložila nedovoljno zakopana tela. Radnici su morali da pronađu ove improvizovane grobove, da iskopaju tela, a zatim da premeste i ponovo sahrane leševe van grada.

Šteta, oporavak i obnova

Pre zemljotresa 1976. godine kineski naučnici nisu mislili da je Tangšan podložan velikom zemljotresu i područje je bilo zonirano na nivou intenziteta VI na kineskoj skali intenziteta. Početni zemljotres jačine 7,8 koji je pogodio Tangšan bio je intenziteta XI (od XII), pa nije iznenađujuće što zgrade u Tangšanu nisu bile izgrađene da izdrže tako veliki zemljotres.

Profimedia
 

Zemljotres je ili delimično uništio ili veoma ozbiljno oštetio više od 85 odsto kuća, višespratnica i drugih objekata u Tanšanu. Potpuno je uništeno 93 odsto stambenih i 78 odsto industrijskih objekata. Osamdeset odsto pumpnih stanica ozbiljno je oštećeno, a širom grada teško je oštećeno 14 odsto kanalizacionih cevi.

Od 352 višespratnica od cigala u Tangšanu, 117 se potpuno srušilo, 85 delimično, a 99 je teško oštećeno. Samo četiri su ostale netaknute. Fotografije prikazuju betonske podove nagomilane sloj po sloj kao da su zidovi isparili. To je pomoglo da se uoče propusti u gradnji stambenih objekata i mostova.

Kineski inženjeri pripisuju široko rasprostranjeno urušavanje zgrada neojačanoj konstrukciji i mnogim zgradama sa niskom seizmičkom otpornošću. Iako je građevinski propis koji je bio na snazi u to vreme imao zahteve za seizmičko projektovanje, Tangšan se nalazio u zoni koja nije zahtevala projektovanje zbog zemljotresai zato nije imao zgrade koje bi mogle da ga izdrže. Tangšan je ispunio sve ove uslove i rezultat je bio najveća katastrofa zemljotresa u istoriji sveta.

Profimedia
 

Izloženost Kine zemljotresima drastično se povećala od 1990. godine, otkrili su istraživači sa Pedagoškog univerziteta u Pekingu. Izveštaj Kalifornijskog instituta za tehnologiju iz 2002. godine "Veliki zemljotres u Tangšanu 1976." pokazuje šta se može dogoditi kada neočekivani zemljotres pogodi nepripremljen grad i jasno ukazuje na potrebu za pripravnošću čak i ako se pretpostavlja da je verovatnoća jakog zemljotresa niska.

Tangšan je na kraju obnovljen uz adekvatne mere predostrožnosti od zemljotresa. Od zemljotresa 1976. Peking je usvojio građevinske propise za koje analitičari kažu da nisu ništa manje strogi od onih u Kaliforniji i Japanu. Važeća seizmološka regulativa sadrži detaljne zahteve za praktično svaku vrstu građevina, od jednospratnih do višespratnih zgrada od blata, drveta i kamena. I mnoge visoke zgrade u Čengduu imaju prigušivače zemljotresa - unutrašnja klatna sa velikim tegovima koji prigušuju kretanje tokom zemljotresa.

Obnova Tangšana počela je skoro odmah i danas tamo žive skoro dva miliona ljudi. Iako je bilo potrebno vreme, ceo grad je obnovljen i Tangšan je dobio nadimak „Hrabri grad Kine“.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike