Gde se u svetu nalaze žarišta zemljotresa? Koje su najaktivnije oblasti pored Turske i gde su bili najsmrtonosniji potresi

15.02.2023

20:13

0

Gde se u svetu nalaze žarišta zemljotresa? Koje su najaktivnije oblasti pored Turske i gde su bili najsmrtonosniji potresi
Copyright Profimedia/Pixabay

Broj poginulih u tragičnom zemljotresu u Turskoj i Siriji prešao je 38.000, što znači da bi lako mogao da postane jedan od najsmrtonosnijih zemljotresa u deceniji.

Zgrade su se u ranim jutarnjim satima prošlog ponedeljka srušile dok su ljudi spavali u njima, kada je došlo do početnog udara jačine 7,8 stepeni Rihterove skale, praćenog višestrukim naknadnim potresima.

Iako su Japan i Kalifornija poznati po zemljotresima, Turska i Sirija su smeštene unutar seizmički aktivnog područja gde se spajaju tri tektonske ploče.

Iako nije moguće tačno predvideti gde će i kada će zemljotresi pogoditi, poznato je da će najgori biti oni duž granica Zemljinih tektonskih ploča.

Poznato je da se zemljotresi dešavaju u zonama subdukcije, kada se dve tektonske ploče koje klize u suprotnim smerovima zalepe i potom jedna iznenada sklizne ispod druge.

Šta uzrokuje zemljotrese?

Zemljina litosfera, stenoviti omotač planete, formirana je od oko 15 tektonskih ploča, od kojih je svaka različitog oblika i veličine.

Snažna seizmička aktivnost može se otkriti duž granica tektonskih ploča, gde se one dodiruju i taru.

Tanjug/Maxar Technologies via AP
Posledice zemljotresa u Turskoj

Kada se to dogodi, tektonika ploča izaziva prirodne katastrofe širom sveta, uključujući zemljotrese, cunamije i vulkanske erupcije.

- Do zemljotresa dolazi na mestu na kom je napetost koja se postepeno stvarala decenijama konačno u stanju da prevaziđe otpor - rekao je za "Dejli mejl" Dejvid Roteri, profesor planetarnih geonauka na Otvorenom univerzitetu. - Ovo omogućava da susedne stenske mase iznenada prođu jedna pored druge.

Jaki zemljotresi se obično dešavaju preko rasednih linija gde se spajaju tektonske ploče, dok se manji potresi mogu desiti u sredini ovih ploča.

Epicentar zemljotresa jačine 7,8 stepeni Rihterove skale prošlog ponedeljka bio je 26 kilometara istočno od turskog grada Nurdagija, blizu granice sa Sirijom.

Nekoliko sati kasnije drugi zemljotres jačine 7,5 stepeni Rihtera dogodio se četiri kilometra južno-jugoistočno od turskog grada Ekinozu.

Turska leži na glavnim rasednim linijama koje razdvajaju tri različite tektonske ploče - anadolsku, arapsku i afričku.

Arapska ploča se kreće na sever u evroazijsku ploču, potiskujući anadolsku ploču na zapad prema Egejskom moru.

Youtube/Tele1
Srušena zgrada u Hataju

- Ovo je dobro poznato područje visoke seizmičnosti - rekao je doktor Anastasios Sektos, profesor inženjerstva zemljotresa na Univerzitetu u Bristolu.

- Područje Alepa i Gazijantepa doživelo je niz istorijski razornih zemljotresa, a događaj slične magnitude dogodio se pre otprilike dva veka - dodao je.

Zemljotres do kog je došlo prošlog ponedeljka izazvao je takva razaranja delom zbog svoje snage, jer je najjači zemljotres koji je pogodio Tursku od 1939. godine, i zato što je pogodio naseljeno područje.

Drugi razlog je taj što se to dogodilo u 4.17 po lokalnom vremenu, kada su ljudi koji su spavali ostali zarobljeni u ruševinama nakon što su im se kuće srušile.

Italija

I Italija je prilično sklona jakim zemljotresima, a poslednji primer je zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale koji je 2016. ubio skoro 300 ljudi u gradu Amatriče i obližnjim selima.

Modenu na severu Italije pogodio je zemljotres jačine 5,8 stepeni Rihterove skale 2012. godine i u njemu je poginulo 17, a povređeno 350 ljudi.

AP Photo/Grgorio Borgia
Zemljotres u Amatričeu

Gotovo celo italijansko poluostrvo, a posebno njegov južni deo, nalazi se blizu linije između evroazijske i afričke ploče koje se taru jedna o drugu.

Apeninske planine, poznate kao geološka kičma Italije, protežu se od severa do juga zemlje i sadrže nekoliko linija raseda - mesta na kojima se spajaju dve tektonske ploče.

Kalifornija

Između 80 i 90 odsto zemljotresa u svetu dešava se duž područja koje je poznato kao „vatreni prsten“.

Ova zona geološke katastrofe u obliku potkovice nalazi se otprilike oko oboda Tihog okeana.

Pokriva zapadnu obalu SAD, posebno Kaliforniju, zapad Meksika i Centralnu Ameriku, kao i zapad Južne Amerike, uključujući Peru, Novi Zeland, Japan i druge države.

Kalifornija je sklona zemljotresima jer leži na rasedu San Andreas, gde se spajaju dve tektonske ploče.

Rased San Andreas proteže se otprilike 1.200 kilometara kroz zapadnu državu SAD, sa pacifičkom pločom na jednoj strani i severnoameričkom pločom na drugoj.

Profimedia
Rased San Andreas

Većina stanovništva Kalifornije živi u blizini raseda San Andreas, koji čini deo „vatrenog prstena“, a ovaj rased privukao je pažnju sveta 18. aprila 1906. godine, kada je iznenadno pomeranje duž njega dovelo do zemljotresa u San Francisku i požara koji su usledili.

Zemljotres jačine 7,9 stepeni Rihterove skale izazvao je više od 3.000 smrtnih slučajeva, što je najveći broj nastradalih od prirodne katastrofe u istoriji Kalifornije.

Na jugu Kalifornije zabeleži se nekoliko hiljada manjih zemljotresa svake godine, a izveštaj američkog Geološkog zavoda iz 2015. godine upozorio je da se rizik od velikog potresa u Kaliforniji dramatično povećao.

Japan

Na suprotnoj strani prstena je zemlja koja je možda najpoznatija po zemljotresima – Japan.

Honšu, glavno ostrvo Japana, nalazi se na raskrsnici između tri tektonske ploče – evroazijske, filipinske i severnoameričke.

U martu 2011. godine zemljotres jačine devet stepeni Rihterove skale kod severoistočne obale Japana izazvao je cunami, ubivši više od 18.400 ljudi.

Cunami je pogodio i nuklearnu elektranu Fukušima, uništivši njen sistem za napajanje i hlađenje i izazvavši topljenje u tri reaktora.

Profimedia
 

Japan je takođe jedna od najbolje pripremljenih država. Na primer, zgrade su ojačane betonskim zidovima i posebnim spojevima koji olakšavaju naprezanje kada se tlo trese.

U međuvremenu, neboderi su izgrađeni sa amortizerima i "elastičnom arhitekturom" koja im omogućava da se savijaju horizontalno.

Poređenja radi, smatra se da je broj poginulih u tursko-sirijskom zemljotresu tako veliki jednim delom zbog slabe konstrukcije srušenih zgrada.

U Japanu učešće u vežbama za prirodne katastrofe počinje u obdaništu i svi japanski mobilni telefoni imaju sistem upozorenja o zemljotresu, koji potencijalno daje korisnicima period od pet do 10 sekundi da potraže sklonište pre nego što dođe do zemljotresa.

Najsmrtonosniji zemljotresi modernog doba

1) Tangšan, Kina (1976): Najmanje 300.000 poginulih

2) Hajuan, Kina (1920): 273.400

3) Indijski okean (2004): 227.898

4) Haiti (2010): Od 100.000 do 316.000

5) Mesina, Italija: 123.000

Novi Zeland

Novi Zeland se nalazi na granici između dve tektonske ploče, australijske i pacifičke, i iako je Australija udaljenija od granice ima slabije potrese.

AP Photo/Rob Griffith
Posledice zemljotresa u Krajstčerču

Jedna od najgorih katastrofa na Novom Zelandu bio je zemljotres jačine 6,3 stepena Rihterove skale u Krajstčerču u februaru 2011. godine u kojem je poginulo 185 ljudi i prilikom kog su teško oštećene zgrade i infrastruktura.

Ovaj zemljotres je zapravo bio naknadni potres, koji je usledio posle zemljotresa prethodnog septembra u kom je stradalo dvoje ljudi.

Najveći poznati zemljotres na Novom Zelandu bio je magnitude 8,2 u Vairarapi, 1855.

On je uzrokovan kretanjem duž raseda u zalivu Paliser, na južnom kraju Severnog ostrva, i izmenilo je pejzaž regiona Velington, glavnog grada nacije.

Kina

Kina nije baš deo „vatrenog prstena“, ali je u oblasti gde se susreću pacifička, indijska i filipinska ploča.

Nažalost, veliki broj zgrada lošeg kvaliteta i gusta naseljenost u Kini rezultiraju velikim brojem žrtava u zemljotresima.

Kina je bila mesto nekih od najsmrtonosnijih zemljotresa u istoriji, a dva najsmrtonosnija u 20. veku odigrala su se upravo ovde.

Profimedia
 

Zemljotres u Tangšanu 1976. godine usmrtio je najmanje 300.000 ljudi, dok je drugi, u Hajuanu 1920. godine, izazvao smrt 273.400 osoba.

Kažu da se najsmrtonosniji zemljotres svih vremena dogodio u pokrajini Šensi 1556. godine, kada je usmrtio 830.000 ljudi.

Indonezija

Jedan od najsmrtonosnijih događaja moderne ere dogodio se na Dan boksa 2004. godine, kada je zemljotres magnitude 9,1 pogodio zapadnu obalu Indonezije, takođe unutar „vatrenog prstena“.

Naglo kretanje vode koje je usledilo izazvalo je talase visine do 30 metara na obali Indonezije, Šri Lanke, Indije i Tajlanda.

Indonezija, najteže pogođena zemlja, navela je da se 167.540 državljana vode kao mrtvi ili nestali, iako je ukupan broj poginulih bio oko 230.000.

Dva zemljotresa magnitude 6,2 pogodila su Indoneziju u februaru 2022. i u januaru 2021. godine, ubivši oko 25, odnosno 100 ljudi.

Indonežanski zemljotresi su veoma česti - prošlog četvrtka zemljotres jačine 5,5 stepeni Rihterove skale ubio je četvoro ljudi i mnoge povredio, samo tri dana nakon što je zemljotres pogodio Tursku i Siriju.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike