Posle poluvekovne "invazije": Da li su Zemljani "kontaminirali" Mars životom?

16.05.2021

07:03 >> 07:06

0

Iako NASA i njeni inženjeri u Laboratoriji za mlazni pogon imaju stroge i temeljne protokole koji imaju za cilj da spreče da se bilo kakav organizam ponese u

Posle poluvekovne "invazije": Da li su Zemljani "kontaminirali" Mars životom?
Copyright Pixabay

Čovečanstvo je na Mars poslalo više od 30 letelica i rovera otkad je “svemirska era” počela, a danas znamo da su neki od mikroba sa Zemlje mogli da prežive put do Crvene planete, kaže genetičar Kristofer Mason. Trenutno se na ovoj planeti nalazi Nasin rover “Perservance”, koji je na nju sleteo 18. februara i koji za cilj ima da pronađe drevne tragove života. Zbog alata i instrumenata koje je poneo sa sobom on može da se kreće najbrže 152 kilometra na čas.

Sa sobom je poneo i helikopter koji je do sada uspeo da obavi pet letova, a postavlja se pitanje i da li je mogao da “prokrijumčari” i neki oblik života sa Zemlje. Na pitanje da li je spora ili bakterija sa Zemlje mogla slučajno da završi u svemiru i preživi do novog doma na Marsu odgovorio je upravo pomenuti genetičar, koji radi i za Nasu, u tekstu koji je napisao za BBC.

Prema njegovim rečima, iako NASA i njeni inženjeri u Laboratoriji za mlazni pogon imaju stroge i temeljne protokole koji imaju za cilj da spreče da se bilo kakav organizam ponese u svemir, dve skorašnje studije ukazale su na to da neki organizmi mogu da prežive i procese čišćenja i put do Marsa, kao i da mikrobiološke vrste mogu veoma brzo da evoluiraju dok su u svemiru.

NASA/JPL-Caltech/MSSS

Rover “Perservance”, kao i druge svemirske letelice napravljene u pomenutoj laboratoriji, gradio se sloj po sloj, od očišćenih i sterilisanih delova. Na ovaj način tim koji je radio na izgradnji pokušao je da spreči bakterije, spore, viruse i gljivice da kontaminiraju opremu koja će biti poslata na misiju.

Svemirske letelice prave se u ISO-5 čistim sobama u kojima postoje vazdušni filteri i striktne procedure za biološku kontrolu. One su dizajnirane tako da spreče da više od nekoliko hiljada čestica kontaminira svaki kvadratni metar i u idealnom slučaju ne više od nekoliko desetina spora. Ipak, skoro da je nemoguće postići nulto prisustvo biomase. Mikrobi su na Zemlji opstajali milijardama godina i nalaze se svuda oko nas, pa neki od njih mogu prodreti i u najčistije čiste sobe.

Pixabay

– U ovim čistim sobama otkrili smo mikrobe koji imaju potencijal da budu problematični tokom svemirskih misija. Ovi organizmi su povećali broj gena za oporavak DNK, što ih čini otpornijim na radijaciju, daje im sposobnost da formiraju biofilmove na površinama i na opremi, da prežive isušivanje i da napreduju u hladnom okruženju. Ispostavilo se da čiste sobe mogu da posluže kao evolucioni proces selekcije najotpornijih bakterija, koje bi posle preživljavanja u njima mogle da imaju veću šansu da prežive putovanje do Marsa. Ovo otkriće implicira da je moguće da smo nešto slučajno odneli na drugu planetu, što je ozbiljna stvar, jer je veoma važno da budemo sigurni da nećemo ugroziti oblike života koji postoje na drugim mestima u univerzumu, pošto novi organizmi mogu da opustoše novi ekosistem kad se pojave u njemu – kaže doktor Kristofer Mason.

Osim toga, naučnicima je neophodno da budu sigurni da se svaki oblik života koji se otkrije na drugoj planeti na njoj i razvio, a ne da se radi o lažnoj uzbuni “vanzemaljskog”, a zapravo zemaljskog oblika života koji se prilagodio uslovima druge planete. Mikrobi sa naše planete potencijalno bi mogli da nađu svoj put do Marsa, čak i pored radijacije i procedura sterilizacije, a njihovi genomi mogli bi da se izmene do te mere da zaista počnu da izgledaju kao da su sa druge planete, što se nedavno pokazalo i u slučaju mikroba koji su evoluirali na međunarodnoj svemirskoj stanici. Ako ovakvo nešto bude uočeno u zemljištu Marsa, može da se desi da istraživanje krene u pogrešnom smeru i da dobijemo pogrešne informacije o oblicima života na Marsu.

Pixabay

Mikrobi koje astronauti ponesu u svemir takođe mogu biti veliki problem za njih, jer predstavljaju zravstveni rizik, a mogu da oštete i opremu za održavanje života ako se desi da se razvije kolonija mikroorganizama.

Osim toga, problem može da nastane ako se nešto opasno donese na Zemlju sa druge planete, o čemu su snimljeni brojni filmovi. Kada NASA i Evropska svemirska agencija budu 2018. pokrenuli misiju koja sa Marsa na Zemlju treba da donese prve uzorke 2032, to će postati realna pretnja.

Pročitajte još

– Već postoji mogućnost da, ako detektujemo znake života na Marsu, može da se ispostavi da su potekli sa Zemlje. Još otkad su prve dve sovjetske sonde sletele na površinu Marsa 1971, za kojima je usledio Viking 1 iz SAD 1976, sumnja se da su na Crvenoj planeti mogli da se zadrže neki fragmenti mikroba, a možda i delovi ljudske DNK. Zbog toga, ukoliko detektujemo život, moramo da se uverimo da on ne potiče sa naše planete. Ukoliko su ranije ili trenutna misija slučajno ponele organizme ili DNK sa Zemlje na Mars, postoji način da ustanovimo da li su oblici života koje nađemo zaista marsovskog porekla. U DNK sekvenci biće skrivene informacije o poreklu, a trenutno se radi i na projektu sekvenciranja DNK pronađenog u više od 100 gradova širom sveta. Upoređujući DNK koji pronađemo na Marsu sa sekvencama iz čistih soba, metroa, kliničkih uzoraka, otpadne vode ili sa površine rovera naučnici će moći da ustanove da li su pronađeni oblici života zaista novi – objašnjava Mason.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike