Godišnje nestane oko 1.500 maloletnika u Srbiji: Najčešće pobegnu od kuće, ali neki budu i oteti! Napolju ih vrebaju zastrašujuće opasnosti!

28.03.2024

08:07

0

Autor: I.K.

Otmice najmanje dece su najosetljivije jer ona ne mogu da se brane

Godišnje nestane oko 1.500 maloletnika u Srbiji: Najčešće pobegnu od kuće, ali neki budu i oteti! Napolju ih vrebaju zastrašujuće opasnosti!
Copyright Profimedia

Srbija je na nogama skoro cela dva dana, od kada je prijavljen nestanak dvogodišnje Danke Ilić iz Bora. U potragu su uključeni i građani, gorska služba spasavanja, policija sa psima tragačima, dronovima, helikopterima, vatrogasci... Dete je nestalo, prema izjavi majke, dok se ona okrenula da drugom detetu, godinu dana starijem sinu, da vode. Maloj Danki od tada, kako je izjavila, nema traga. 

Broj nestanaka maloletne dece iz godine u godinu je u porastu. Najveći procenat je onih koji sami odu od kuće. Ipak, među nestalima ima i sasvim male dece, ali srećom, njihov broj je izuzetno mali. Prema zvaničnim informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom 2022. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 1.523 maloletne osobe, od kojih je pronađeno njih 1.518, što znači da pet porodica još traga za nestalima, saopšteno je iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu.

Kako je ranije za 24sedam rekla Maja Jovanović, generalni sekretar Biroa za borbu protiv trgovine ljudima (IBSSA), otmice najmanje dece su najosetljivije jer ta dečica ne mogu da se brane, ne znaju da kažu ni ko su im roditelji, ne mogu ni u pomoć da pozovu, a ni opasnost ne mogu da predvide.

Profimedia
 

- Njihov jedini mehanizam je plač i negodovanje dok ne dođe do određene pretnje, prisile i zlostavljanja zarad zaplašivanja - kaže Jovanovićeva.

Dodaje da otmičari gotovo uvek targetiraju dete prema boji kose, uzrastu, boji očiju, da li je devojčica ili dečak... 

- I to je pokretač da se ciljano "lovi". Čak i uz pripremu lažne dokumentacije. Da bi se sprečila neka neželjena situacija prilikom bekstva iz zemlje i prelaska državne granice, otmičaru detetu daju obično sedativ. Niko neće buditi dete da proveri da li je identičnog izgleda kao na putnoj ispravi - navodi Jovanovićeva.

Otmice obično u gradovima, u pratnji majke

Navodi i da, kada su u pitanju ovakve otmice, obično se izvode u gradovima.

- Važno je sve brzo završiti. Kada ste u većem mestu ili gradu gde je protok ljudi veliki, mogućnost pronalaska "plena" je daleko veća. Ljudi na mrežama objavljuju gde žive, gde im deca idu u škole ili vrtiće, i samim tim dostavljaju informacije o deci i porodicama potencijalnim otmičarima - upozorava Jovanovićeva. 

Dodaje da se vrlo često dešava da deca budu oteta u pratnji majke, kada je sama ili sa drugom decom.

Profimedia
 

- Majka koja drži dete nemoćna je da odreaguje pre svega zbog napada panike, a često bude udarena ili povređena - objašnjava Jovanovićeva.

Kaže da je veliki rizik i kod majki koje su sa više dece istovremeno, pa im je mnogo teže da zaštite sve njih odjednom ako dođe od kidnapovanja jednog deteta.

Istraživanja u vezi sa nestancima dece u svetu pokazuju da su deca mlađa od šest godina najčešće žrtve porodičnih otmica, usled razvoda ili bitke za starateljstvo. U tim slučajevima otmičar je neko od roditelja. Najčešći motiv je otuđenje od drugog roditelja, i to je najčešći oblik otmice najmlađe dece.

Muškarci otimaju žensku decu

Otmičari male dece, ako su u pitanju stranci, odnosno nepoznate osobe, po pravilu su muškarci, a žrtve su u najvećem broju slučajeva ženska deca u tinejdžerskim godinama. Pritom se otmice retko dešavaju u blizini škole. Samo 0,1 odsto nestale dece otmu stranci. 

Svako četvrto ili peto dete odvode osobe koje nisu članovi porodice, a 40 odsto kidnapovanja dece dešava se u kući.

Psihološki efekat na porodicu kada dete nestane je razoran. Javljaju se šok, strah, osećaj krivice, bes, anksioznost, depresija, kao i osećaj bespomoćnosti i gubitka. Prioritetan je strah za bezbednost deteta. Većina roditelja opisuje da im se „svet okrenuo naglavačke“ kada su im deca nestala.

Psiholozi savetuju roditeljima, ako se nađu u ovoj traumatičnoj situaciji, da moraju da razmišljaju pozitivno i da crne misli i strahove oteraju planovima šta će raditi kada ponovo budu zajedno sa svojim detetom. Podrška partnera, porodice i prijatelja je od ključnog značaja, kako bi stres bio što manji. 

Bonus video:

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike