Inflacija se otrže kontroli: Cene ne popuštaju, glavobolja za centralne banke

02.03.2023

18:35

0

Autor: G.M.Š.

Fleš procena Evrostata o inflaciji u evrozoni pokazuje da cene, ako se izuzmu energenti, nastavljaju da rastu, tako da pred ECB ali i NBS predstoji dug put do "vraćanja u okvire"

Inflacija se otrže kontroli: Cene ne popuštaju, glavobolja za centralne banke
Ilustracija - Copyright Profimedia

Ukupna inflacija u evrozoni pala je u februaru sa 8,6 na 8,5 odsto i to bi trebalo da je utešna vest za sve koji se brinu za svoj novac i vrednost imovine, i u EU i u Srbiji.

Međutim, ovaj simbolična pad ne samo što je manji od očekivanih 8,2 odsto, koliko su prognozirali ekonomisti iz Rojtersovog pula, već je struktura inflacije veoma zabrinjavajuća.

Naime, bazna inflacija (tzv. kor inflacija bez nestabilnih cena energije i primarne hrane) ne pada nego čak raste, i u februaru je bila 5,6 odsto (5,3 u januaru).

Rastom cena, na ionako visoke cene iz 2022,  prednjači hrana koja je zabeležila godišnji rast od 15 odsto (14,1 odsto u januar), i energija sa rastom od 13,7 odsto u odnosu na 18,9 odsto iz prethodnog meseca.

Neenergetska industrijska roba porasla je nešto skromnije, 6,8 odsto u februaru u odnosu na 6,7 odsto u januaru, dok su usluge skuplje 4,8 odsto u odnosu na 4,4 odsto.

Ovo znači da je praktično pad zabeležen samo kod energije, delom zbog pada cene nafte usled bojazni od globalne recesije, a delom zbog velikog pojeftinjenja gasa usled visokih rezervi i blage zime.

Koliko inflacije uvezemo?

Loše evropske brojke ne zabrinjavaju samo potrošače i privrednike u evrozoni, već i kod svih koji sa njom posluju, između ostalog i i Srbiji. Poznata je tvrdnja da je srpska inflacija, a u januaru je dogurala na 15,8 odsto, većim delom uvezena.

A najveći deo uvoz otpada, ako zanemarimo naftu i gas, iz Nemačke kao glavnog spoljnotrgovinskog partnera. Upravo ta zemlja beleži rast inflacije sa 9,2 na 9,3 odsto u februaru.

Srećom, Italija kao druga na listi EU uvoznica u Srbiju, ima pad sa 10,7 na 9,9 ali neočekivani rast imaju i Francuska (7,2) i Španija (6,1).

Ilustracija: 24sedam/G.M.Š.
Rast prosečne plate ugrožen inflacijom

Rastom inflacije u evro zoni moraće da se dodatno pozabavi Evropska centralna banka, kojoj je prva prilika za dalje zatezanje monetarnih uzdi sednica 16. marta, ali više posla biće i za srpsku centralnu banku.

Iako je Narodna banka Srbije najavila u poslednjoj proceni da će „inflacija ostati visoka“ na nivou 16 odsto do kraja marta, sada bi to moglo da se i promeni na gore.

Deo problema su više cene proizvoda i usluga koje stižu iz EU, ali dobar deo su i domaće cene. I to ne tako mali, kako se predstavlja, što se može videti iz izveštaja Republičkog zavoda za statistiku o cenama industrijskih proizvoda iz uvoza.

Te cene su u januaru ove godine bile 7,9 odsto više nego 12 meseci ranije. U potkategoriji prehrambenih proizvoda osam odsto.

S obzirom na to da je srpska inflacija gotovo 16 odsto, udeo domaćih „inflacionih očekivanja“ je bar jednak uvezenoj inflaciji. Pogotovo ako znamo da je u januaru hrana bila prosečno 23,7 odsto skuplja nego pre godinu dana (mleko 44 odsto, meso 19... „ostalo“ 27 odsto).

A tek će se pokazati uticaj viših cena struje i gasa do januara i "korigovanja" pojedinih prehrambenih i petrohemijskih proizvoda kojima država ograničava cenu.

Bez "naglih pokreta“

Međutim, iako je očigledno da će i ECB i NBS morati da još zatežu uslove i poskupljuju novac i kredite, u tome nemaju potpuno odrešene ruke.

Previše zatezanja, ili prerano, dodatno bi naškodilo ionako „predrecesijskoj“ ekonomiji. Industrijska proizvodnja evro zone je u decembru pala za 1,1 odsto u odnosu na novembar. Pad kod proizvodnje intermedijarnih proizvoda je više nego duplo veći – 2,8 odsto.

Slika ne izgleda mnogo bolje ni kada se pogledaju Srbiji bitni Nemačka i Italija. Nemačka je pala za 2,9 odsto godišnje a Italija za 0,1 odsto.

Industrijska proizvodnja u Srbiji iz te perspektive izgleda mnogo bolja jer je zabeležen rast od 4,1 odsto godišnje u januaru. Ali samo na prvi pogled, jer prerađivačka industrija je porasla samo 0,2 odsto, proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala za šest odsto a trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,7 odsto.

Desezonirani indeks industrijske proizvodnje za januar 2023. u odnosu na decembar, kaže da je pad industrijske proizvodnje 2,1 odsto a prerađivačke industrije 0,8 odsto.

Centralne banke tako moraju da hodaju oprezno a koliko je još nesputana inflacija u Srbiji videćemo detaljnije početkom sledeće nedelje, kada statistika objavi podatke o cena industrijskih proizvoda za domaće tržište.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike