Inflacija i dalje visoka: U svetu nisu baš sigurni u pad, u NBS se nadaju najboljem

15.02.2023

18:35

0

Autor: G.M.Š.

Najnovije naznake iz Federalnih rezervi SAD kažu da će morati da podižu kamatu više nego što su dosad, dok srpska centralna banka i u pesimističnom scenariju vidi pad inflacije za petinu

Inflacija i dalje visoka: U svetu nisu baš sigurni u pad, u NBS se nadaju najboljem
Ilustracija - Copyright Profimedia

Narodna banka Srbije juče je iznela novu projekciju kako bi inflacija mogla da se kreće ove i naredne godine i signali iz centralne banke su uglavnom optimistični. Prvi put od 2021. projekcija je manja nego za prethodnu godinu, a rok za vraćanje „u normalu“ (od 1,5 do 4,5 odsto) skraćen je na sredinu sledeće godine.

- Naša ocena rizika pokazuje da su rizici manje izraženi i da postoji podjednaka mogućnost da
inflacija tokom 2023. i 2024. godine bude i niža od projektovane – rekla je guvernerka Jorgovanka Tabaković na predstavljanju mesečnog izveštaja.

Ovakve prognoze u NBS zasnivaju na „slabljenju globalnih troškovnih pritisaka, smanjenju uvozne inflacije i pozitivnim efektima mera monetarne politike“. Iz sveta dolaze nešto manje optimistične vesti. U SAD, gde inflacija pada već sedam meseci zaredom i u januaru je bila 6,4 odsto, visoki zvaničnici Federalnih rezervi kažu da će kamatna stopa centralne banke morati da ide još više zbog „stalnog pritiska cena“.

Predsednik Federalnih rezervi Ričmonda, Tomas Barkin, za „Bloomberg TV“ je rekao: „Inflacija je ostala na nivou daleko iznad našeg cilja i možda ćemo morati da uradimo više“, a predsednik FED-a iz Dalasa, Lori Logan, naveo je: „Moramo biti spremni da povećavamo ratu u dužem periodu nego što smo ranije pretpostavljali.“

Ove dve reakcije iz američkog sistema centralne banke dolaze nakon što su podaci o potrošačkim cenama pokazali da su one u januaru skočile za 6,4 odsto, odnosno više nego što su ekonomisti očekivali. Nakon toga, predsednici filadelfijskog i njujoškog FED-a,  Patrik Harker i Džon Vilijams, najavili su moguće podizanje stope sa sadašnjih 4,5 na pet odsto i više, odnosno od pet do 5,5 osto na kraju godine.

"Dug i vijugav put"

Bolna poruka inflacionih podataka, kao i izjava iz FED-a, kako je to naglasio „Blumberg“, jeste da se dezinflacija neće dogoditi odjednom, već je reč od „dugom i vijugavom putu“.

Zašto je to tako, pokazuju i donekle neočekivani podaci „Blumbergove funkcije ekonomske analize“ (ECAN <GO>), gde se vidi da inflacija dobrano pada kada su u pitanju cene robe, ali da kod usluga ona raste. Cene (fizičkih) proizvoda su već ispod FED-ovog cilja od dva odsto, dok su cene usluga daleko iznad – na sedam odsto.

Kada se pogleda drugi parametar, inflacija cena koje su „fleksibilne“ i ona „zalepljena“ (sticky), što prati FED u Atlanti, sitaucija je još gora. Fleksibilne cene (bez hrane i energenata), koje zavise od ponude i tražnje, u negativnoj su zoni rasta, dok su one „lepljive“ na šest odsto rasta.
Ovo bi moglo da znači da je ovako visoka inflacija postala „trajna“, što znači i duži rok trajanja visokih stopa Federalnih rezervi.

Screenshot: Bloomberg
 

Sa kor-infalcijom problem ima u evrozona, gde i kada se odbiju nestabilne cene energenta i hrane, i dalje inflacija ostaje na visokih 5,2 odsto i u januaru.

Iako je ukupna inflacije u januaru (8,4 odsto) u padu već treći mesec, usluge su pale samo sa 4,4 na 4,2 odsto za mesec dana, energija sa 25,5 na 17 odsto, dok je hrana porasla sa 13,8 

Kako će padati inflacija u Srbiji

Ova godina bi trebalo da bude godina stabilizacije, a naredna godina normalizacije, smatra Vladimir Vasić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije

Zašto cene hrane neće (brzo) nadole

Silazna putanja kod cena hrane mogla bi da bude „ublažena, ali ne i narušena“, u odnosu na opštu inflaciju merenu potrošačkim cenama. Kako ističu iz NBS, to je tako zbog „nesavršene tržišne strukture na strani ponude“, odnosno manjka snažnije konkurencije u ovom segmentu. U prevodu, potrošači u Srbiji plaćaju, i nastaviće da plaćaju, ekstra cenu zbog toga što praktično ima monopola u mnogim segmentima prehrambenog tržišta.
 

- Ovo je godina stabilizacije, gde svi treba da pretrpimo – i banke, i privreda, i građani – da bi nam 2024. bila godina normalizacije. Inflacija bi u EU trebalo krajem ove godine da dođe do šest odsto, kod nas od devet do 11 odsto na kraju 2023, i da se već 2024. vratimo u okvire od „tri plus/minus 1,5 poena“ - navodi Vasić.

Takva je i projekcija NBS. Oni očekuju da će međugodišnja inflacija ostati povišena u prvom  tromesečju ove godine, zbog prelivanja pritisaka visokih troškova iz prethodnog perioda na cene hrane i industrijskih proizvoda, kao i januarskog povećanja cene struje i gasa.

Nakon toga, inflacija će biti na opadajućoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovini ove godine. Na kraju 2023. trebalo bi da bude dvostruko niža nego početkom godine. Povratak u granice cilja očekuje se sredinom 2024 .godine.

Po srednjoj varijanti inflacija bi trebalo da padne u 2023, na 12,3 odsto sa decembarskih 15,1. To je pad za šestinu. Po pesimističnoj na 13,4 odsto, odnosno za 11 odsto, dok bi u optimističnoj varijanti pad na 11,3 odsto značio za četvrtinu manju inflaciju nego u decembru 2022. godine.

Za 2024. je projektovana ifnlacija od 4,5 odsto, s varijantama od 4,2 do pet odsto.


BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Bloomberg

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike