Kitovi često uginu na obalama kao da hoće da se ubiju: Naučnici objašnjavaju šta bi moglo da se krije iza toga

13.12.2023

09:13

0

Autor: N.P.

Veliki je uticaj čoveka na ekosisteme

Kitovi često uginu na obalama kao da hoće da se ubiju: Naučnici objašnjavaju šta bi moglo da se krije iza toga
Veliki broj kitova se nasukao na Novom Zelandu u oktobru 2022. - Copyright Profimedia

Spasioci su u julu ove godine požurili na plažu Luisovog ostrva, zapadno od obale Škotske, kako bi izbavili jato kitova.

Većina ih je već bila uginula, njih oko 50, a jedan je plutao i preživeo. Drugi su morali da budu uspavani. 

To je bilo jedno od najvećih nasukavanja kitova u Velikoj Britaniji, a tim naučnika je tom prilikom sakupio uzorke njihovih organa i tkiva. Njihov rad je otkrio neke nove detalje o tome kako žive ovi sisari.

Većina kitova ili delfina koji se "zaglave" na obalama budu sami, a obično uginu pre nego što ih spasioci primete.

Masovna nasukavanja su retka, ali  ih je dosta zabeleženo poslednjih godina.

Pošto su sisari, kitovi moraju da dišu, tako da se većina njih udavi i zaglavi u plitkim vodama. Oni mogu da se nađu u nevolji bežeći od predatora, tako što ih zbune vremenski uslovi i topografija ili ih zarobi plima. A ponekad se jednostavno izgube.

Naučnici su mesecima analizirali uzorke sa ostrva Luis, a iako su ovakvi događaji prisutni već vekovima, danas je značajan i uticaj čoveka na ekosisteme.

- Naš današnji uticaj na morske ekosisteme je višestruk i napadan, pa se stopa nasukavanja povećava - rekao je dr Endru Braunlou, jedan od naučnika koji su istraživali šta se dogodilo kitovima u britanskim vodama.

Misteriozna smrt

Mali kitovi zubani žive u dubinama i retko se mogu videti blizu obala. Kada su se nasukali, na njihovim telima nije bilo rana koje bi ukazale da su ih udarila plovila ili da su se upetljali u mreže ili konopce. Nije bilo naznaka da su progutali plastični ili neki drugi otpad. Bili su zdravi i nisu imali parazite. Stomaci su im bili prazni, što znači da nisu lovili u tom području.

Kitovi se oslanjaju na svoj sluh, a mnoga nasukavanja su bila povezana sa bukom koju proizvode ljudi. Primera radi, desetine delfina su uginule 2008. u Falmutu nakon vežbi mornarice. Buka, poput eksplozija, može naštetiti njihovim osetljivim ušima. 

Ipak, kod kitova koji su nastradali kod ostrva Luis nije bilo znakova toga.

DBCA via AP
Više od 100 kitova se nasukalo na obalu Australije u julu 2023.

Teško je utvrditi da li je bilo podvodnih zvukova koji su mogli da ih dezorijentišu ili ometu na neki drugi način.

U narednoj fazi, Branlou i njegov tim će ispitivati suptilnije tragove, uz pomoć genetskih, izotopskih i mikrobioloških testova. Nivoi teških metala rastu u britanskim morima, a zagađivači takođe utiču na zdravlje kitova, tako da opada i populacija orki, jer su sve više neplodne.

- Vi ste ono što jedete, tako da i kitovi mogu da nam pokažu kakvo je zdravlje okeana - rekao je Braunlou.

Ono što je takođe bilo specifično jeste prisustvo nekoliko vrlo mladih kitova. Činilo se da su dva bila novorođena, a još dve ženke su se nasukale dok su se porađale.

Možda ih je to dovelo do obale, ali zašto ih je tako mnogo uginulo? Zašto nisu mogli da pobegnu?

Kada je reč o ovim malim kitovima, zabeleženo je nekoliko slučajeva masovnog stradanja; 120 ih je uginulo 2020. na Šri Lanci, a prošle godine ih je stradalo skoro 500 na Novom Zelandu.

DBCA via AP
 

Veoma su društveni

Ove životinje žive u malim ali dobro povezanim grupama majki različitih generacija koje putuju sa svojim potomcima.

Zovu ih i pilotskim kitovima, jer se veruje da svaka grupa ima svog vođu - pilota. Orke i pilotski kitovi prolaze kroz menopauzu, što je retko kod drugih vrsta. Orke u menopauzi predvode svoje jato.

Imaju poseban način života, uče jedni od drugih i tako stvaraju "kitovsku kulturu". Pojedini brinu o starijima i povređenima, dok drugi hrane decu.

Kada se posmatraju, zanimljivo je videti koliko se igraju, dodiruju i komuniciraju jedni sa drugima. Evoluirali su kako bi preživeli u moru tako što su se držali zajedno i pratili vođu. Nije lako ubiti sedam metara dugog kita, a posebno ne njih 50.

New Zealand Department of Conservation via AP
 

Međutim, možda je njihov grupni život ujedno i njihova slabost.

- Snažna socijalna veza može da dovede i do problema - rekao je naučnik Rob Divil iz britanske organizacije koja istražuje nasukavanje kitova (Cetacean Strandings Investigation Programme).

Šta god da nagoni prvog kita da krene ka obali, pratiće ga ostatak grupe.

Često se događa da se vraćaju po kita koji je nasukan i onda tako nastradaju.

- Pokušali smo da ih oteramo natrag u more, ali su se vraćali ka plaži kao da su želeli da izvrše samoubistvo - rekli su jednom prilikom ribari iz Šri Lanke.

Kako zaključuje Braunlou, kada ugine veliki broj kitova, ne gubimo samo ove zanimljive životinje već čitavu jednu kulturu.

 

BONUS VIDEO

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike