U Mjanmaru se vode borbe na sve strane: Vojna hunta u problemu jer mora da se rasporedi na nekoliko frontova, a susedi su već ljuti

29.11.2023

21:15

0

Ogranizovani pobunjenici prave ozbiljne glavobolje onima na vlasti

U Mjanmaru se vode borbe na sve strane: Vojna hunta u problemu jer mora da se rasporedi na nekoliko frontova, a susedi su već ljuti
Copyright Profimedia

Skoro tri godine nakon krvavog puča mjanmarska vojna hunta suočava se sa najvećom pretnjom za svoju vlast dok vodi ratove na više frontova širom te zemlje jugoistočne Azije.

Poslednjih nedelja moćne i naoružane etničke milicije udružile su se sa snagama otpora kako bi pokrenule nove velike ofanzive uz neviđenu koordinaciju, razotkrivajući slabosti nepopularne hunte koja je gubila strateški važne pogranične gradove, ključne vojne položaje i bitne trgovinske puteve u meri koja nije viđena decenijama, prema mišljenju stručnjaka.

- Hunta se trenutno aktivno urušava i to su omogućočo samo šire akcije širom zemlje - rekao je Metju Arnold, nezavisni analitičar Mjanmara.

Nazivajući to „egzistencijalnim momentom za vojsku“, Arnold je rekao da je otpor „sada fokusiran na zauzimanje velikih gradova kako bi se suštinski porazila hunta“.

Ofanziva pod nazivom Operacija 1027, koju je krajem oktobra pokrenula alijansa tri moćne etničke pobunjeničke armije na severoistoku zemlje, od tada je inspirisala nacionalnu akciju da se preuzme kontrola nad gradovima i oblastima na severu, zapadu i jugoistoku Mjanmara.

Skoro 200 civila je ubijeno, a 335.000 ljudi raseljeno u borbama od 27. oktobra, prema podacima Ujedinjenih nacija.

Profimedia
 

Građanski rat između bezbrojnih etničkih vojski Mjanmara i uzastopnih vojnih vlada besni decenijama, ali najnovija eskalacija sukoba dolazi kao posledica javnog otpora širom zemlje puču načelnika vojske Min Aung Hlaingu iz februara 2021. godine, kojim je smenjena demokratski izabrana vlada Aung San Su Ći.

Vojno suzbijanje mirnih demonstracija nakon državnog udara i dokumentovani zločini nad civilima podstakli su ljude da uzmu oružje i brane svoje gradove i zajednice u ruralnim i urbanim centrima Mjanmara.

Od tada su se svakodnevno odvijale bitke između vojske i grupa otpora koje su povezane sa Vladom nacionalnog jedinstva protiv hunte u egzilu. Vazdušni napadi hunte i kopneni napadi na ciljeve koje vojska Mjanmara naziva „terorističkim“ do sada su ubili hiljade civila, uključujući decu, i raselili oko 2 miliona ljudi.

Oni na terenu kažu da se bore da se otarase hunte i uspostave federalnu demokratiju u kojoj svi građani Mjanmara imaju puna prava.

Uništavanje duboko ukorenjene institucije poput vojske, koja je vladala pola decenije uz brutalnost i strah, neće biti jednostavno, a treanje vojne vlasti da odstupi moglo bi uvući Mjanmar dublje u sukob.

Prema kancelariji UN-a za humanitarna pitanja (OCHA), oružani sukobi su sada najobimniji od puča.

Profimedia
 

- To je početak kraja Saveta za državnu upravu, mi to već vidimo - rekao je Bo Nagar, komandant Nacionalne revolucionarne armije Burme (BNRA), koja se bori u centralnim regionima Mjanmara.

Prekretnica

Najavljujući svoju oktobarsku ofanzivu, Alijansa Tri bratstva, koja uključuje Nacionalnu oslobodilačku vojsku Taanga (TNLA), Kokangovu vojsku Mijanmarske nacionalne demokratske alijanse (MNDAA), Arakansku armiju (AA) i odbrambene snage savezničkih naroda, objavila je da je „posvećena iskorenjivanju opresivne vojne diktature“.

Njeni ciljevi su bili da „zaštiti živote civila, potvrdi pravo na samoodbranu, zadrži kontrolu nad sopstvenom teritorijom i odlučno odgovori na artiljerijske i vazdušne napade“.

Alijansa je takođe obećala da će se boriti protiv „rasprostranjenih prevara u vezi sa kockanjem na mreži koja je mučila Mjanmar, posebno duž granice Kine i Mjanmara“.

U mnogim gradovima razasutim duž kineske i mjanmarske granice, kompleksi pod upravom Kine su procvetali poslednjih godina. Navodno su to centri masovne onlajn prevare i ilegalnog kockanja, čiji su domaćini milicije hunte, koji su zarobili i prodali hiljade ljudi da rade kao onlajn prevaranti.

Pripadnici armija otpora i analitičari CNN-a rekli su da, iako hunta nikada nije imala potpunu kontrolu nad zemljom, rat na više frontova izazovan je za kapacitete vojske koja je sada gurnuta u odbrambeni položaj, posebno na severoistoku.

Profimedia
 

Predsednik Mjanmara, koga je postavila hunta, Miint Sve dao je retko upozorenje na sastanku odbrane i bezbednosti sa najvišim vrhom održanom početkom novembra da će, „ako vlada ne bude efikasno upravljala incidentima koji se dešavaju u pograničnom regionu zemlja biti podeljena na različite delove”.

Hunta je priznala da se suočava sa "teškim napadima" i navodno je naredila vladinom osoblju i onima sa vojnim iskustvom u prestonici da se pripreme za hitne slučajeve, navodi Rojters. Osim toga, uvedeno je vanredno stanje u nekoliko gradova na severoistoku zemlje.

Oružane snage će „kontinuirano služiti neophodnim bezbednosnim merama za obezbeđivanje mira i stabilnosti u regionu“, rečeno je tokom sastanka za odbranu.

U državnim medijima hunta je demantovala tvrdnje da je stacionirala 14.000 vojnika u glavnom gradu Nejpjidou kako bi zaštitila glavni vojni štab od ofanziva i negirala je da je regrutovala javne službenike da pohađaju vojnu obuku, nazivajući to "lažnim vestima i dezinformacijama".

Izgubljeni ključni pogranični gradovi, predaja vojnih trupa

U planinskim severnim pograničnim regionima države Šan hunta je izgubila kontrolu nad najmanje šest gradova, uključujući Čin Šve Hau i Kunlong, dva strateška pogranična grada za trgovinu i transport sa Kinom, ključne puteve i više od 100 vojnih ispostava i kampova, prema borcima otpora koji su pričali za CNN i lokalnim nezavisnim medijima.

Profimedia
 

Prekid tih transportnih ruta odsekao je vitalni izvor prihoda za međunarodno sankcionisanu huntu kojoj fali novca. Alijansa kontroliše Čin Šve Hau i puteve koji vode do grada Muse, kroz koji prolazi 98 odsto celokupne prekogranične trgovine sa Kinom, koja je iznosila 2,2 milijarde dolara od aprila do oktobra ove godine, prema podacima iz Mjanmara.

U zapadnoj državi Rakajn naoružana grupa etničkih manjina Arakanska armija obnovila je borbe nakon što je okončan jednogodišnji privremeni prekid vatre i otvoren novi front. Sukobi sa snagama hunte su u toku u nekoliko opština, a grad Pauktav se „pretvorio u ratnu zonu“, rekao je U Nan Dija, seoski monah.

Postoje i izveštaji o prebegu vojnika i predaji čitavih bataljona.

U džunglama jugoistočne države Kaja borbe besne u blizini glavnog grada države Loikav. U nekim snimacima deluje da se vojnici mjanmarske vojske predaju pobunjenicima na Univerzitetu Lojko koji su snimljeni kako leče svoje povrede.

U brdovitoj zapadnoj državi Čin hiljade ljudi pobeglo je od borbi i prešlo indijsku granicu do Mizorama. Među njima su bila 43 vojnika koja su pobegla pošto su pobunjenici zauzeli njihove vojne kampove, rekao je policijski zvaničnik Mizorama Lalmalsavma Hnamte.

Borci otpora sa kojima je CNN razgovarao rekli su da su vojnici hunte na koje nailaze izgubili želju za borbom.

Profimedia
 

- Zbog nedostatka podrške civila, vojnicima na terenu nedostaje moral u borbi - rekao je Lin Lin, portparol Oslobodilačke armije Burme, koja se bori na severu Mjanmara zajedno sa Alijansom Tri bratstva, i na jugoistoku .

Dok su neki gradovi naizgled osvojeni s relativnom lakoćom, u drugima se vode intenzivne borbe u centralnijim uporištu, gde je vojsci lakše da pojača i dopuni svoje redove.

Vojska nije dovoljno brojna

Analitičari kažu da tekući gubici sugerišu da vojska ne poseduje dovoljno ljudstva i borbenih sposobnosti potrebnih da ih ponovo preuzme, uprkos tome što se oslanja na vazdušne napade i teško naoružanje.

- Predviđanje konačnog ishoda u tekućem vojnom napretku je izazovno, jer ga vidim još kao početnu fazu strategije otpora. Međutim, izvesno je da je Operacija 1027 pomerila vojnu ravnotežu u korist otpora - rekao je Je Mio Hein, saradnik na Institutu za mir Sjedinjenih Američkih Država u Vilson centru.

Vojska je, kako je rekao, „trenutno pod nemilosrdnim napadima od 360 stepeni širom zemlje“.

 

 

Analiza koju je izveo Je Mio Hein u maju sugeriše da je Sit-Tat, kako je vojska poznata, mnogo manji nego što se obično misli, sa oko 150.000 ljudi i 70.000 vojnika, „jedva sposoban da se održi kao borbena sila, a još manje kao vlada”.

Sve je veća zabrinutost da hunta svoje gubitke na bojnom polju iskaljuje na ljudima.

Nasilje nad civilima je dugo korišćena mjanmarska vojna strategija i sve je više dokaza da su vojne trupe redovno bombardovale i palile čitava sela i počinile druga kršenja ljudskih prava od puča.

Od početka oktobarske ofanzive, posmatračke grupe su dokumentovale vazdušne napade hunte i artiljeriju koja pogađa nekoliko mjanmarskih sela. Vojni vazdušni napad je 15. novembra pogodio selo u Matupiju u državi Čin, ubivši 11 ljudi, uključujući osmoro dece, prema Vladi nacionalnog jedinstva.

Šta sledi

Bez kontrole svojih granica i sa novim talasima izbeglica koji se rasipaju u susedne okruge, nesposobnost hunte da donese stabilnost naciji rizikuje da naljuti jednog od njenih jedinih globalnih saveznika i glavnog izvora investicija: Kinu.

AP Photo/Mark Schiefelbein
Kineska vojska

Kineska vojska je u subotu izvela vežbe gađanja i obuku na kineskoj strani granice sa Mjanmarom, dok su na strani Mjanmara besnele žestoke borbe, izvestio je kineski državni medij "Global Times".

- Snage su uvek spremne da odgovore na različite vanredne situacije i odlučne su u zaštiti nacionalnog suvereniteta, stabilnosti granica i bezbednosti života i imovine ljudi - rekao je stariji pukovnik Tijan Džanli, portparol komande južnog krila Narodnooslobodilačke armije.

Susedi Mjanmara su sada izgubili pristup zemlji, što bi moglo da ih navede da okrenu leđa hunti s kojom su se trudili da budu u dobrim odnosima zbog uzajamno korisne saradnje.

Pre 2011. godine, vojska Mjanmara je vladala zemljom više od pola veka kroz brutalnost i strah, pretvarajući Mjanmar u siromašnu naciju.

Tokom godina sukoba u džunglama i planinama Mjanmara, etničke manjen bile su izložene zverstvima, uključujući masakre, silovanja i druge oblike seksualnog nasilja, mučenja, prisilnog rada i raseljavanja, kao i diskriminacije koju je odobrila država, a građani su odlučni u tome da ne dozvole da se slična vremena vrate.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike