Kako su protesti u Iranu prerasli u sveopšti narodni ustanak: Sukobi na ulicama, štrajkovi i bes naroda ne jenjavaju
Demonstracije traju skoro mesec dana, a skoro svakodnevno širom zemlje bezbednosne snage ispaljuju metke na nenaoružani narod
Skoro mesec dana nakon početka protesta širom zemlje, delovi Irana pretvorili su se u borbene zone, sa bakljama koje osvetljavaju nebo, pucnjima koji odjekuju na sve strane i krvavim scenama koje se mogu videti na video-snimcima.
- Snimam ovaj video o situaciji u Sanandadžu - rekao je jedan demonstrant lica prekrivenog crnim šalom i tamnim naočarima, u poruci koju je poslao Si-En-Enu iz grada sa većinski kurdskim stanovništvom na zapadu Irana, odakle su stigle neke od najdramatičnijih slika nastalih tokom protesta.
- Snage bezbednosti su sinoć pucale u pravcu kuća. Do sada nisam čuo takve pucnje. Ljudi su se zaista uplašili - rekao je on.
U snimku se može videti sukob između mladih demonstranata i teško naoružanih snaga bezbednosti. Meci i rakete sevali su noćnim nebom, a oblak prašine i dima prekrio je gradske blokove.
U drugim video-snimcima može se videti kako demonstranti gađaju policiju kamenjem, dok se policajci voze u povorci motocikala sa kojih, kako deluje, pucaju na masu.
Veliki broj pripadnika iranske elitne Revolucionarne garde učestvovao je u obračunu, pored lokalne policije, kažu aktivisti u Sanandadžu koji optužuju vlasti da neselektivno pucaju na ljude.
Prema kurdskoj grupi za ljudska prava Hengav sa sedištem u Oslu, sedmogodišnji dečak je umro u naručju svoje majke u nedelju nakon što su snage bezbednosti pucale na masu demonstranata.
Iako je nemogće utvrditi broj poginulih u takvim sukobima, jezive slike koje kruže internetom i svedočenja očevidaca i grupa za ljudska prava ukazuju na krvoproliće. U jednom od snimaka vidi se kako vozač leži mrtav sa velikom ranom od vatrenog oružja na licu, a aktivisti kažu da je trubio u znak solidarnosti sa demonstrantima.
- U Sanandadžu pucaju na ljude koji trube. Pucaju i na mlade i na stare. Povređeni ne idu u bolnice, jer ako odu, hapsi ih policija u civilu - rekao je drugi demonstrant.
- Mi protestujemo za slobodu u Iranu. Za zatvorenike i osuđene, za narod Irana koji poziva režim da ode. Svi žele da ovaj režim ode - dodao je on.
Sveopšti narodni ustanak
Uprkos ponovljenim tvrdnjama vlade da je povratila mir, do sličnih incidenata i ubistava dolazi širom zemlje, a čini se da je većinsko kurdsko stanovništvo na zapadu zemlje snosilo najveći teret gušenja.
Sa izuzetnim prkosom, iranski narod nastavlja da se okuplja na ulicama širom zemlje. Protest je pokrenula i razbuktala smrt 22-godišnje Mahse Amini, koja je preminula pre skoro mesec dana, nakon što ju je pritvorila državna policija za moral, ali su se demonstranti od tada udružili i zbog niza pritužbi na režim.
Aktivisti i stručnjaci sve više pričaju o protestima kao o nacionalnom ustanku i jednom od najvećih izazova za iranski režim od njegovog osnivanja.
- Ovo nije protest za reformu. Ovo je ustanak koji zahteva kraj Islamske Republike. A to je nešto potpuno drugačije od svega što smo do sada videli - rekao je Roham Alvandi, vanredni profesor istorije na Londonskoj školi ekonomije.
U poslednjih mesec dana iranski demonstranti gađali se ekonomske i političke centre režima. U snimcima se vidi kako ljudi bacaju kamenje na policiju u centru Teherana. U prestoničkom bazaru snage bezbednosti su viđene kako beže od demonstranata. Čak i u konzervativnim gradovima Mašhadu i Komu, srcu režimske baze moći, demonstranti se često pojavljuju.
Neke rafinerije gasa i nafte takođe su se pretvorile u mesta protesta koji se brzo šire na jugozapadu zemlje. Savet radnika naftnih kompanija u zemlji rekao je da će potencijalno pokrenuti štrajk i pauzirati proizvodnju nafte.
Naftna industrija je spas za iransku ekonomiju, koja je pokleknula pod pritiskom američkih sankcija koje je uvela Trampova administracija 2018. i koje je podržala Bajdenova administracija. Američki zvaničnici već godinu i po dana vode indirektne pregovore sa Iranom u pokušaju da obnove značajan nuklearni sporazum iz 2015. iz kojeg se bivši predsednik Donald Tramp povukao pre četiri godine, a koji ima cilj da spreči iranski program obogaćivanja uranijuma u zamenu za ukidanje sankcija.
Prema snimcima koji su uspeli da prodru na internet, čiji je rad u više navrata obustavljan, izgleda da su demonstracije u rafinerijama počele kao protesti zbog plata, ali su se potom transformisale u proteste protiv režima, sa radnicima koji su uzvikivali „Smrt diktatoru“ - što se odnosi na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneja.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Širom zemlje demonstranti se zalažu za ekonomske štrajkove sa određenim uspehom. U oblastima u kojima većinski žive Kurdi, gde se veruje da su protesti organizovaniji nego drugde u zemlji, video-snimci na društvenim mrežama prikazuju redove zatvorenih prodavnica.
Na bazaru u Teheranu poslednjih dana zatvoreno je nekoliko prodavnica, a mnogi trgovci kažu da su to učinili kako bi zaštitili svoje radnje od protesta i obračuna koji su usledili. Generalni štrajk, na koji su pozvali iranski aktivisti, tek treba da se sprovede u delo.
Radnički štrajkovi imaju istorijski značaj u Iranu. Godine 1979. rafinerije nafte i gasa igrale su ključnu ulogu u narodnom pokretu koji je zbacio prozapadnog šaha Mohameda Rezu Pahlavija i utro put Islamskoj Republici.
Pokušaji gušenja u strahu od eskalacije
Šire protestne akcije radnika i trgovaca, kažu stručnjaci, mogle bi označiti još jednu eskalaciju protesta.
- Ako dođe do opšteg štrajka širom zemlje, šta vlada zaista može da uradi? To bi potpuno paralisalo državu i pokazalo nemoć režima pred ovim pokretom - rekao je Alvandi.
U međuvremenu, obračun nastavlja da se intenzivira u različitim delovima Irana, posebno na severu i severozapadu, gde Kurdi čine većinu stanovništva i gde su optužbe o maltretiranju etničke manjine već bile široko rasprostranjene.
Hengav, kurdska grupa za ljudska prava, veruje da je nasilje nad demonstrantima o kome se izveštava iz regiona „samo kap u moru“, uz samo delimične informacije o gušenju protesta.
Vlasti su sporadično gasile internet širom Irana u očiglednom pokušaju da uguše proteste, a delovi zemlje u kojima su Kurdi većina imali su najduža gašenja, tvrde aktivisti i internet čuvar NetBloks.
„Veliki prekid“ u pristupu internetu dogodio se od 9.30 ujutro u Iranu u sredu, prema NetBlocks. Kurdski aktivisti kažu da su vlasti zatvorile i fiksnu mrežu u toj oblasti, tvrdeći da bi krvoproliće koje se vidi na snimcima moglo biti samo vrh ledenog brega.
- Iranski režim i njegov bezbednosni aparat nemaju granice. Oni ne poznaju granice - rekao je Ramjar Hasani iz Hengoa.
Za manje od dve nedelje stradalo 23 dece, većina na „krvavi petak”
U izveštaju na 19 stranica koje je Amnesti internešenal objavio u četvrtak navodi se da su snage bezbednosti ubile najmanje 23 dece, od kojih su neka imala svega 11 godina, samo u poslednjih 10 dana septembra.
Amnesti je u saopštenju naveo da je „brutalni obračun” iranskih vlasti sa „onim što mnogi u Iranu smatraju tekućom narodnom pobunom protiv sistema Islamske Republike uključivao sveobuhvatan napad na decu demonstrante koja su hrabro izašla na ulice u potrazi za budućnošću bez političkog ugnjetavanja i nejednakosti“.
- Deca žrtve su 20 dečaka, starosti između 11 i 17 godina, i tri devojčice, od kojih su dve imale 16, a jedna 17 godina - navodi se u saopštenju.
Amnesti je saopštio da je „skoro polovina dece žrtava” pripadala manjinskoj grupi i da su ih ubile iranske bezbednosne snage tokom „krvavag petka” 30. septembra, koji je organizacija za ljudska prava opisala kao „najsmrtonosniji dan” vladinog obračuna.
Bonus video
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari