Nagrađeni za velika otkrića, izvanredna umetnička dela i doprinos očuvanju mira: Ovo su svi dobitnici Nobelove nagrade 2020.

02.01.2021

08:00 >> 10:35

0

Nagrade iz šest oblasti prošle godine otišle su u ruke 12 laureata, a među nagrađenima je i jedna organizacija, dok su najveći favoriti ponovo ostali bez

Nagrađeni za velika otkrića, izvanredna umetnička dela i doprinos očuvanju mira: Ovo su svi dobitnici Nobelove nagrade 2020.
Copyright Profimedia

Otkad je Nobelova nagrada počela da se dodeljuje 1901. godine, skoro svake godine privlačila je veliku pažnju javnosti, što je slučaj i u godini koju je obeležila pandemija koronavirusa. Početak meseca oktobra i 2020. obeležila su proglašenja pobednika u šest kategorija. Prvo je dodeljena nagrada iz medicine (ili fizologije), a onda su proglašeni i dobitnici Nobelovih nagrada za fiziku, hemiju, književnost, mir i ekonomiju.

Prethodnih godina svečanost dodeljivanja nagrada održavala se u Stokholmu i Oslu i decembru, ali zbog pandemije koronavirusa ceremonija koja je bila zakazana za 10. decembar 2020. otkazana je. Umesto nje održana je televizijska ceremonija, a laureati su primili nagrade na daljinu, iz svojih domova, dok je dvorana gradske većnice u Stokholmu, u kojoj se odigravala svečanost, bila skoro prazna.

Osim izmenjenih uslova dodele nagrade, promenjen je i iznos koji se uručuje dobitnicima. Prošle godine prvi put laureati su dobili 10 miliona švedskih kruna (116.102.026 dinara), što je milion više (11.610.202 dinara više) nego 2019.

Fiziologija ili medicina

Nobelovu nagradu za medicinu 2020. dobila su tri naučnika koja su dala veliki doprinos borbi protiv hepatitisa C, koji se prenosi krvlju i koji je veliki zdravstveni problem u svetu i jedan od izazivača ciroze i raka jetre.

Harvi J. Alter, Majkl Houton i Čarls M. Rajs došli su do osnovnih otkrića koja su dovela do identifikacije novog virusa, virusa hepatitisa C. Pre ovog virusa, otkriveni su hepatitis A i B, ali su slučajevi hepatitisa prenosivih kroz krv ostali neobjašnjivi. Otkriće hepatitisa C pomoglo je da se ustanovi uzrok slučajeva hroničnog hepatitisa i doprinelo je razvoju testova krvi i novih lekova koji su spasli milione života.

Hemija

Nobelovu nagradu za hemiju podelile su dve naučnice, Emanuela Šarpantje i Dženifer Dudni. U obrazloženju Švedske kraljevske akademije nauka stoji da su je dobile zahvaljujući radu na „razvoju metoda za uređivanje genoma”.

Njih dve su razvile takozvane „molekularne makaze” koje mogu da modifikuju gene ljudi, što je revolucionarno otkriće u ovom polju.

Objavljujući dobitnice, žiri u Stokholmu je saopštio da nagrada ide u njihove ruke zbog razvoja „metode izmene gena” alatkom kojom može „ponovo da se ispiše kodeks života”.

Emanuela i Dženifer su šesta i sedma žena koje su dobile Nobelovu nagradu iz ove oblasti.

Fizika

Nobelova nagrada za fiziku otišla je u ruke tri naučnika. Sa jedne strane dobio ju je Britanac Rodžer Penrouz „za otkriće da je stvaranje crnih rupa snažno povezano sa opštom teorijom relativnosti”, koji je pokazao da su crne rupe neizbežna posledica teorije relativnosti Alberta Ajnštajna, dok su sa druge strane nagradu podelili Rajnhard Gencel i Andrea Gez „za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u centru naše galaksije”, koji su dali najubedljivije dokaze o džinovskoj crnoj rupi u centru Mlečnog puta.

Njih troje dele nagradu od 10 miliona švedskih kruna na jednake delove, što znači da svako dobija po 3.333.333 švedske krune (38.700.675 dinara).

Andrea Gez je četvrta žena koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku od 1901. godine.

Književnost

Dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2020. je Luiz Glik, američka pesnikinja koja je konkurenciju pobedila „nepogrešivim pesničkim glasom koji strogom lepotom čini individualno postojanje univerzalnim”. Glik je 16. žena koja je osvojila nagradu u ovoj oblasti i prva američka državljanka koja ju je dobila u poslednjih 27 godina otkako ju je Toni Morison uzela 1993. godine.

Rođena je 1943. godine u Njujorku, a danas živi u Kembrižu, u Masačusetsu. Bavi se pisanjem i profesor je engleskog jezika na Univerzitetu Jejl.

Debitovala je 1968. godine zbirkom „Prvorođenje” i ubrzo je postala jedna od najistaknutijih pesnikinja američke savremena književnosti. Objavila je 12 pesničkih zbirki i nekoliko tomova eseja o poeziji.

Najveći favoriti za Nobelovu nagradu za književnost prošle godine bili su američka romansijerka Džamejka Kinkejd i kanadska pesnikinja i esejistkinja En Karson. Kao mogući dobitnici pominjali su se i Haruki Murakami, Salman Ruždi, Čarls Simić i Milan Kundera, a među imenima mogućih dobitnika bila je Luiz Glik, ali ona nije bila visoko kotirana.

Mir

Nobelova nagrada za mir za 2020. godinu dodeljena je Svetskom programu za hranu Ujedinjenih nacija za sve što je preduzeo u borbi protiv gladi, a 101. dobitnik proglašen je u norveškom Nobelovom institutu u Oslu.

Iz Norveškog Nobelovog komiteta saopšteno je da je ovaj program nagrađen „zbog napora da spreči glad, zbog doprinosa u poboljšanju uslova za mir u konfliktnim oblastima i zbog toga što su bili pokretačka sila u naporima da se glad upotrebi kao oružje rata i konflikta”.

Procenjuje se da ovaj program pomaže oko 97 miliona ljudi godišnje u 88 zemalja.

Za nagradu u ovoj oblasti 2020. nominovano je oko 211 pojedinaca i 107 organizacija.

Među favoritima su bili Svetska zdravstvena organizacija i aktivistkinja Greta Tunberg, kojoj su kladionice i pretprošle godine predviđale pobedu.

Ekonomija

Nobelovu nagradu za ekonomiju 2020. godine podelila su dva Amerikanaca sa Univerziteta Stenford, Pol Milgrom i Rober Vilson. Ona im je dodeljena za rad na aukcijskim modelima, kako zbog teorijskog rada, tako i zbog kreiranja novih aukcijskih formata.

Prema obrazloženju komisije za dodelu nagrade, od njihovih otkrića koristi su imali prodavci, kupci i poreski obveznici širom sveta. Milgrom i Vilson su razvili i metode za prodaju dobara koja se teško prodaju na tradicionalan način, kao što su dodeljivanje radio-frekvencija ili količine minerala u nekoj oblasti.

Milgrom je artikulisao opštiju teoriju aukcija koja omogućava aukciju i robe koja ima privatnu vrednost, a koja se razlikuje od kupca do kupca. Analizirajući strategije kupovina na aukcijama, otkrio je koji aukcijski format daje najveću očekivanu vrednost za prodavca kada kupci znaju više o tome kako su drugi kupci procenili vrednost robe.

Zanimljivosti o Nobelovoj nagradi

Da biste ušli u konkurenciju za Nobelovu nagradu, ne možete nominovati sami sebe, nego to mora da učini neko drugi umesto vas. U vreme nominacije nominovani mora biti živ, a u velikom broju slučajeva i ne zna da je među mogućim dobitnicima sve dok ne pobedi. Svake godine ima više od 200 nominovanih za razne nagrade, od kojih mali broj uđe u uži izbor. Imena kandidata, kao i onih koji su ušli u uži izbor, čuvaju se u tajnosti 50 godina, delom kako bi se sprečilo lobiranje u ime mogućih dobitnika.

Nagrada za ekonomiju nije zaostavština Alfreda Nobela, već ju je 1969. godine naknadno ustanovila Švedska narodna banka u sećanje na velikog naučnika i inovatora. Testamentom Alfreda Nobela utvrđeno je stvaranje pet nagrada: za fiziku, hemiju, medicinu, mir i književnost. Povodom tristote godišnjice postojanja, Centralna banka Švedske stvorila je 1968. godine zadužbinu za finansiranje nove nagrade za dostignuća u ekonomskim istraživanjima. „Nagradu Švedske banke u ekonomskim naukama u sećanje na Alfreda Nobela” dobitniku dodeljuje Švedska akademija nauka u saradnji sa nagradnom komisijom.

Ceremonija dodele Nobelove nagrade održava se u Švedskoj, u Stokholmu, 10. decembra, na datum rođenja Alfreda Nobela. Samo nagrada za mir dodeljuje se u Oslu, što je želja koju je u testamentu izrazio Nobel, ne želeći da navede svoje razloge. Osim zlatne medalje i diplome, dobitniku se uručuje i izvesna suma novca, koju određuje Nobelova fondacija.

Dosada se, iz raznih razloga, dodeljivanje nagrada nije održalo ukupno 19 puta: od 1914. do 1916, 1918, 1923, 1924, 1928, 1932, od 1939. do 1943, 1948, od 1955. do 1956, od 1966. do 1967. i 1972. godine. U statutu Nobelove fondacije navodi se da se novac raspoređuje na narednu godinu ili nekoliko narednih godina ukoliko radovi nisu dovoljno dobri da zaslužuju nagradu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike