Da li reke i jezera mogu da se oporave od istorijskih suša? (FOTO/VIDEO)

26.08.2022

07:15

0

Autor: N. Pavlović

Evropu je pogodila najgora suša u poslednjih 500 godina

Da li reke i jezera mogu da se oporave od istorijskih suša? (FOTO/VIDEO)
suša - Copyright AP Photo/Daniel Cole, File

Snažni toplotni talasi koji su pogodili Evropu doveli su do rekordno niskih vodostaja reka širom kontinenta.

Reke Rajna, Dunav i Po se zagrevaju, a suša preti poljoprivredi, trgovini, zalihama pijaće vode i prirodnim ekosistemima. Evropska opservatorija za suše je zabeležila da su upozorenja na ovu nepogodu izdata u skoro 50 odsto Evrope.

AP Photo/Michael Probst
Reka Rajna

Mnogi stručnjaci kažu da je u pitanju najgora suša u poslednjih 500 godina, ali i da će biti sve učestalije i intenzivnije. Zemlje će morati da se adaptiraju na nove uslove i suoče se sa posledicama.

Šta niski vodostaji i visoke temperature znače za reke i jezera?

Niski vodostaji nisu samo loše vesti za našu svakodnevicu, već i za "zdravlje" reka i jezera, kao i za živi svet koji u njima obitava.

Kada opadnu nivoi vode, staništa su ograničena i biljke i životinje počinju da se bore za opstanak i koegzistenciju. Kvalitet vode opada, a ekosistemi su narušeni.

Varijacije u temperaturi i vodostajima mogu brzo da povećaju rizike od drastičnih promena rečnih i jezerskih ekosistema.

AP Photo/Anna Szilagyi, File
 

- Šteta nije ograničena samo na reke, već može da se proširi na susedne ekosisteme uzvodno i nizvodno koji zavise od reka u smislu pijaće vode, snabdevanja hranom, navodnjavanja i nutrijenata - istakao je Hose Pablo Muriljo sa Međunarodnog instituta za vodu u Stokholmu.

Toplije vode su dom za bakterije i druge zagađivače što može dovesti do kontaminacije pijaće vode. Kada opadnu vodostaji, zagađivači nemaju veliku šansu da se rastvore.

- Kada je ekosistem pod velikim stresom tokom dužeg vremenskog perioda, sve teže će se oporavljati - dodao je.

Štetne alge

Zagrevanje voda, takođe, narušava delikatnu ravnotežu u vodenim ekosistemima.

- Tempreratura je ključna za vodene ekosisteme jer utiče na hemijski sastav vode. Kako temperatura raste, voda zadržava manje kiseonika. Bez njega lokalne vrste imaju problema da prežive - rekao je Muriljo.

AP Photo/Nicholas Garriga
 

Nizak nivo kiseonika doveo je nedavno do velikog pomora ribe u reci Odri na granici Nemačke i Poljske. Temperatura vode je bila oko 25 stepeni.

Osim toga, niski nivoi kiseonika stimulišu i cvetanje algi što je proces koji se zove eutrofikacija.

- Ovi događaji podstiču jedni druge - kazao je stručnjak za Dojče vele.

Takav slučaj vlada, recimo, na jezeru Iri, između Kanade i SAD, gde su se u vodi pojavile toksične alge. Obe zemlje su uspele da smanje cvetanje algi u drugoj polovini 20. veka, ali su sve toplije vode dovele do njihove ponovne pojave, pogotovo 2011, 2014. i 2015. godine. To je stvorilo "zone smrti" - područja u kojima nema kiseonika zbog čega ribe odumiru.

Sedimenti zapušavaju vodene tokove

Reke sa sporim protokom vode i jezera koja se skupljaju više su podložna sedimentaciji. Rastresiti pesak, mulj i drugi delovi tla, koji bi inače bili sprani vodom, talože se na dnu.

Neprirodno taloženje sedimenata uništava prirodno stanište tako što vegetacija ne može da raste, a time ribe i drugi organizmi ostaju bez hrane.

To, takođe, može uticati na migraciju riba.

Kako možemo pomoći rekama i jezerima?

Naučnici već jasno poručuju da se moraju smanjiti emisije gasova koji utiču na klimu. Međutim, čak iako bismo odmah pristupili rešavanju tih problema, efekat po vodene tokove bi se osetio tek za nekoliko decenija.

AP Photo/Luca Bruno
Reka Po

Ipak, kako prenosi Dojče vele, postoji nekoliko stvari koje se mogu uraditi. 

Može se sprečiti zagrevanje reka tako što bi se osigurala da budu u hladu. Tako je, primera radi, u Britaniji tokom poslednje decenije pored reka posađeno više od 300.000 stabala. Na taj način, temperatura vode može da se smanji za 2 do 4 stepena što pogoduje određenim ribama poput lososa i pastrmke. Jedno testiranje je pokazalo da su određena područja duž reke Ribl bila za 6 stepeni hladnija tokom vrelih dana.

Drveće takođe obezbeđuje dom za brojne biljne i životinjske vrste, sprečava eroziju i pročišćava sedimente i zagađivače pre nego što dospeju u vodu.

Veoma je važno ponovo uspostaviti prirodan tok reka, a to se može postići i uklanjanjem nekorišćenih brana i drugih prepreka omogućavajući vodi da konačno slobodno teče.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike