Mali dragulj, iako je izgledao kao obična sveska: Zaboravljeni primerak „Don Kihota“

23.04.2021

16:09 >> 17:17

0

Autor: Dejan Ćirić

Lin Šu je 1922. godine, uprkos potpunom nepoznavanju španskog ili bilo kog drugog zapadnog jezika, a uz pomoć prijatelja koji je pročitao dva ili tri engles

Mali dragulj, iako je izgledao kao obična sveska: Zaboravljeni primerak „Don Kihota“
Copyright Pixabay

Kineska verzija „Don Kihota“ koju je početkom 20. veka na književni kineski jezik preveo Lin Šu, prevedena je posle 100 godina ponovo na španski, na kojem je to delo klasične književnosti izvorno napisao Migel de Servantes, prenosi britanski Gardijan.

Lin Šu je 1922. godine, uprkos potpunom nepoznavanju španskog ili bilo kog drugog zapadnog jezika, a uz pomoć prijatelja koji je pročitao dva ili tri engleska prevoda, preveo „Don Kihota“ na kineski jezik odnosno objavio „priču o začaranom vitezu“. Na stranicama ove knjige kineski čitaoci imali su uvid u zanesenog, knjigom opsednutog plemića, kog je stvorio Servantes, ali i u avanture koje su odjekivale, jednako uporno kao Rosinanteova kopita, kroz vekove i kroz rad mnogih, od Borhesa i Grejama Grina do Salmana Rušdija.

Skoro 100 godina kasnije, Španija mu uzvraća uslugu prikladnim viteškim procvatom i prevođenjem Linovog prevoda na španski koji se podudara sa 405. godišnjicom Servantesove smrti.

Profimedia

Jezička potraga počela je pre osam godina, nakon što je Institut Servantes u Pekingu izložio predmete prikupljene od strane kineskog kolekcionara koji je proveo 20 godina pretražujući po pijacama i knjižarama kineska izdanja Servantesa. Među njima je, kaže direktor Instituta Servantes u Šangaju, Inma Gonzales Pui, bila i Linova priča o začaranom vitezu.

– Mali dragulj, iako je izgledao kao obična sveska – rekla je ona.

Uz pomoć kolekcionara i neumornim naporima profesorke klasične kineske književnosti na Univerzitetu u Granadi Alisije Relinkue, Institut je krenuo u spasavanje zaboravljenog teksta i njegovo prevođenje na španski jezik.

– Trebalo je manje godina nego što bih želela, iako bih možda umrla u pokušaju. Predlog je stigao 2017. godine, a započela sam sledeće, tako da su to bile dve i po vrlo intenzivne i vrlo iscrpljujuće godine – rekla je Relinkueova.

Pixabay

Uprkos neobičnoj genezi „Začaranog viteza“, koji uključuje mnoge izmene i odstupanja od Servantesovog originalnog teksta, Alisija Relinkue se zalaže za ideju prevedenog Linovog dela.

– Mnogo je stvari koje još uvek nismo pronašli, a znam i mnogo prevoda drugih tekstova koji se udaljavaju od originala. Ali da, ima mnogo izobličenja, jer kineska verzija dolazi preko engleske – istakla je ona.

Neke od najvećih razlika leže u likovima. Sam Don Kihot, koji je u kineskoj knjizi poznat kao Kuisada, manje je u zabludi i obrazovaniji je, dok je Sančo Pansa više učenik kulturnog gospodara, nego čuvar ludog viteza. Sveštenik koji pokušava da izleči plemića od njegovih zabluda postaje lekar, dok je Dulčineja, seljanka koju Don Kihot idealizuje, opisana prelepim kineskim epitetom „Dama od žada“.

– Don Kihot je dostojanstvena, obrazovana figura koja poštuje prošlost. Možda se s vremena na vreme zbuni, ali zbunjenost izaziva svet. On nije smešna figura u bilo kom smislu. Mislim da se Lin Šu možda malo identifikovao s njim jer je živeo u vreme kada su ljudi pokušavali da sve preprave, i mislim da su i Don Kihot i njegov prevodilac častili prošlost – kaže Alisija Relinkue.

Pixabay

Za Inmu Gonzales Pui nova verzija priče o začaranom vitezu predstavlja završetak dva putovanja. Ne samo da se „Don Kihot“ konačno vratio nazad u Španiju nakon jednog veka u Kini, već se Linov tekst objavljuje u njegovoj domovini, kao dvostruko izdanje s prevodom, prvi put od 1934. godine i od istog izdavača za tekst iz 1922. godine.

Relinkueova na svoj prevod Linovog prevoda gleda kao na najnoviju kariku u dugom i drevnom lancu i kao sredstvo za deljenje knjige koja govori o Kini s početka dvadesetog, kao i o Španiji iz 17. veka.

Pročitajte još

– Nadam se da će posao koji sam uradila, uključujući i beleške, pokazati kako je svaki odlomak na bilo kom jeziku prepun informacija o svojoj kulturi. Mislim da ovo nije korak unazad, već da nas to čini mnogo bližim. To je pravo jezičko blago – zaključuje prevoditeljka.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike