Nafta hita ka 100 dolara, Rusi uspešno buše sankcije

25.04.2022

08:38

0

Autor: 24sedam

Upućeni su od početka tvrdili da energetske sankcije u svetu koji i dalje pokreću nafta i gas ne mogu da uspeju i to pokazuje i aktuelna situacija na tržištu - cena nafte pada poslednjih sedam dana

Nafta hita ka 100 dolara, Rusi uspešno buše sankcije
Tanker nafta - Copyright 24sedam/Profimedia

SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija su uvele zabranu uvoza ruske nafte, Velika Britanija je uvela ograničenje a Evropska Unija stalno preti potpunom zabranom, globalni trgovci navodno izbegavaju da kupuju ali Rusija očigledno uspeva da na svetsko tržište plasira svoje crno zlato, piše "Volstrit džurnal" (WSJ).

I to ne samo da uspeva, nego je poslednjih nedelja značajno povećala isporuke, koristeći poznatu i proverenu metodu iz prethodnih sankcija zbog Krima - označavanja destinacije tankera "nepoznatom". Uz to označavanje ruskom izvozu u prilog ide i to što su se i trgovci prilagodili i što se kao "neruski" prihvata svaki tovar u kojem ima manje od 50 odsto ruske nafte. Već 49,99 odsto je sasvim prihvatljivo.

I to pokazuje i cena brenta na svetskom tržištu. Cena konstantno pada od 18. aprila, kada je bila 113 dolara, na današnjih manje od 103. Još u martu je brent imao pikove od 127 i 122 dolara, tako da je ovaj pad značajan.

Screenshot: Bloomberg
 

Prema podacima TankerTrackers.com i analitičarima trgovine sirovinama "Kpler", nafte je iz ruskih luka poteklo u aprilu za 1,6 miliona barela barela dnevno, dok je u martu to bilo 1,3 barela.

U aprilu je više od 11 miliona barela utovareno u tankere bez odredišta, mnogo više nego isporuke u bilo koju pojedinačnu zemlju. Nafta iz tih tankera se potom u sigurni lukama ili čak na otvorenom moru meša sa naftom iz drugih izvora i tako postane "čista" za dalju trgovinu.

Gomile "letonske" nafte

Tako američki dnevnik navodi da je brod "Elandra Denali" uz obalu Gibraltara prošle nedelje pretočio naftu iz tri ruska tankera i s njom krenuo za Roterdama, gde će legalno biti prerađena u jednoj od najvećih holandskih rafinerija od "letonske  ili "turkmenistanske" nafte.

Ova taktika je dobro poznata i decenijama je primenjuju i druge zemlje pod američkim i evropskim sankcijama, kao što su Iran ili Venecuela.

SAD i njeni saveznici iz Komonvelta su zabranili uvoz ali EU o tome samo raspravlja, jer uvozi više od 25 posto nafte iz Rusije. To je teško nadoknaditi.

- Kad bi EU sankcionisala rusku naftu to bi bilo kao da kažete kako ćete si od sutra srezati platu za 40 posto i nastaviti da živite kao da se ništa nije dogodilo… Istovremeno, postoje ogromni diskonti na ruskom naftnom tržištu, što je mnogima vrlo atraktivno… - objašnjava analitičar "UBS Grope", Đovani SStaunovo za WSJ.

Diskont je toliki da sr ruska sirova nafta tipa ural prodaje se 20-30 dolara jeftinije u odnosu na evropski brent. Prije rata u Ukrajini razlika u ceni je bila dolar ili dva.

Profesor ekonomije s MIT-a i ekspert za geopolitiku nafte, Sajmon Džonson, napominje da je rast kupovine ruske nafte jednostavno zbog toga što je jeftinija. Poslednjih nedelja svi ključni igrači u biznisu sirovina, od "Šela", "Repsola", "Eksona", do "Eni" i Vitola" punili su brodove za prevoz nafte od ruskih terminala do EU luka.

Evropska komisija kao savetnik za (kršenje) sankcije

Evropska unija je Rusiji uvela ekonomske i političke sankcije, i sada pregovara o proširenju i na energetiku. Na kontraudar Moskve, da mora da plaća gas i naftu u rubljama, iz Brisela i prestonica članica su prvo odričito odbili, da bi sada Brisel počeo da savetuje kako da se formalno sankcije održe ali da se Rusima plati njihovo.

Evropske kompanije mogle bi da to reše bez kršenja EU sankcija ako plate energente u evrima ili dolarima, koji se zatim konvertuju u rusku valutu, saopštila je u petak Evropska komisija.

Režim sankcija EU ne zabranjuje kompanijama otvaranje računa kod "Gasprom banci", kao što je "predložila" Moskva, ili angažman s bankom u pokušaju traženja rešenja, stoji u dokumentu EK.

Ovo "Solomonsko" rešenje je očekivano jer i u EU su svesni posledica eventualnog potpunog embarga na ruske energente.

U svom poslednjem mesečnom izveštaju, Bundesbanka je napravila kalkulaciju makroekonomskih posledica. Bruto domaći proizvod Nemačke bi mogao da padne pet procentnih poena niže nego što je to u martu procenila ECB, odnosno realni BDP bi mogao da bude manji od dva odsto.

Istovremeno, inflacija bi skočila značajno, samo zbog energetike 1,5 poena ove i dva poena sledeće godine.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike