"Svi smo mi Palestinci i živimo pod opsadom": Ko su hrišćani u Gazi i koliko ih danas ima?
I muslimani i hrišćani spas od izraelskih bombi traže u bogomoljama i bolnicama
Tokom aktuelnog rata Izraela i palestinskog Hamasa, bombardovana je i najstarija crkva u Pojasu Gaze - Crkva Svetog Porfirija - kada je stradalo najmanje 18 ljudi.
Originalna struktura Crkve Svetog Porfirija datira iz 5. veka, dok je trenutna zgrada izgrađena u 12. veku.
Smeštena u istorijskoj četvrti grada, nazvana je po bivšem episkopu Gaze, Svetom Porfiriju, i nalazi se na mestu gde se veruje da je preminuo 420. godine nove ere.
Karakterišu je debeli zidovi i bogato ukrašeni enterijer, a crkva je dugi niz godina bila mesto utočišta i zajednice za svoje članove, koji su verska manjina u Pojasu Gaze.
Samo dva dana ranije, izraelske snage su bombardovale bolnicu "Al Ahli", inače anglikansku instituciju, što je samo pokazalo sa čime se suočava hrišćanska manjina u Gazi.
Jerusalimska patrijaršija je napad na crkvu nazvala ratnim zločinom.
Ipak, većina hrišćana nije napustila grad Gazu.
Koliko hrišćana ima u Pojasu Gaze?
Broj hrišćana se poslednjih godina smanjio, a smatra se da ih je danas ostalo oko 1.000. Kada je Hamas preuzeo vlast u enklavi 2007, bilo ih je oko 3.000.
Prema rečima Kamela Ajada, portparola Crkve Svetog Porfirija, većina te populacije je iz same Gaze. Drugi su u tu oblast došli nakon velikog progona Palestinaca, pri stvaranju države Izrael, kada je 700.000 ljudi moralo da napusti svoje domove. Taj događaj je u palestinskoj istoriji nazvan nakba, što na arapskom jeziku znači katastrofa.
- Veoma je teško ovde živeti. Većina hrišćana je otišla na Zapadnu obalu, u Ameriku, Kanadu, pa čak i u arapski svet, tražeći bolje obrazovanje i zdravstvenu negu - rekao je Ajad.
Iako većina hrišćana iz Gaze pripada Grčkoj pravoslavnoj crkvi, manji broj veru ispoveda u katoličkoj Crkvi Svete porodice i Baptističkoj crkvi Gaze.
Ipak, ima mnogo mešovitosti u hrišćanskoj zajednici Gaze, pa se tako mnoge porodice sastoje od članova koji pripadaju različitim denominacijama.
Fadi Salfiti, čija je porodica pobegla iz Nablusa u Gazu 1948, prisustvovala je službama u svim crkvama.
- Nedeljom ujutru bismo išli u pravoslavnu crkvu, po podne u katoličku, a tokom večeri u protestantsku - rekao je.
Salfiti je bio u Madridu na jednoj omladinskoj konferenciji kada je Izrael 2008. godine pokrenuo kopnenu ofanzivu na Gazu. I dan-danas živi u Španiji. U napadu na Crkvu Svetog Porfirija poginulo je troje dece njegovog rođaka - Majd (10), Juli (12) i Suhail (14).
Koliko dugo hrišćani žive u Gazi?
Istorija hrišćanstva na području Gaze seže daleko u prošlost, u vreme kada su vernici proganjani.
Prema Svetom pismu, apostol Filip je putovao pustinjom od Jerusalima ka Gazi kako bi širio Božju reč. Prema spisima, Filip je prisustvovao venčanju u Kani Galilejskoj kada je Isus pretvorio vodu u vino.
Crkva Sv. Porfirija je najstarija u enklavi. Osnovana je u 5. veku nakon smrti ovog sveca koji je pagane preveo u hrišćanstvo, paleći idole i njihove hramove. Nakon osvajanja Persijanaca u 7. veku, crkva je pretvorena u džamiju, a u 12. veku su je krstaši obnovili.
Palestinski hrišćani, kojih ima 50.000 širom tzv. okupiranih teritorija, ponekad se zovu "živim kamenjem", što je izraz koji je upotrebio apostol Petar kada je opisivao ulogu vernika u duhovnom životu. Danas, pojam se odnosi na njihov specijalni status u očuvanju vere koja je nastala na njihovoj zemlji. (Deo iz prve saborne poslanice Sv. apostola Petra - I vi sami kao živo kamenje zidajte se u dom duhovni, sveštenstvo sveto, da biste prinosili žrtve duhovne, blagoprijatne Bogu, kroz Isusa Hrista.)
Kakav je odnos hrišćana i muslimana u Gazi?
Živeći pod opsadom, hrišćani svedoče koliko solidarnost ujedinjuje ljude različite vere kako bi preživeli i borili se da ispune svoj san o slobodi.
- Svi smo mi Palestinci. Živimo u istom gradu, sa istom patnjom. Svi smo pod opsadom i svi smo isti - rekao je Ajad za Al Džaziru.
Generalno gledano, hrišćani su uvek igrali važnu ulogu u životu Palestinaca. Ističu se Isa el Isa, osnivač uticajnih novina "Falastin" koje su bile veliki pokretač arapskog nacionalizma tokom vladavine Britanaca, i Edvard Said, koji je u knjizi "Orijentalizam" opisao odnos Zapada prema Istoku.
Iako ih je malo, uglavnom su dobro obrazovani, sa snažnim prisustvom u preduzetništvu i volonterskim akcijama.
Hrišćansku zajednicu je 2007. godine, primera radi, potreslo ubistvo Ramija Ajada, rukovodioca baptističke knjižare, u kojoj je mesecima ranije podmetnut požar. Niko nije preuzeo odgovornost za napad, koji je Hamas osudio, rekavši da neće dozvoliti nikome da "sabotira hrišćansko-muslimanske odnose". Ubice nikada nisu pronađene.
I muslimanima i hrišćanima su potrebne dozvole da bi posetili Jerusalim koje se retko dobijaju, a mnogi su potpuno odsečeni od rođaka na Zapadnoj obali.
Kakva je trenutna situacija?
I muslimani i hrišćani su spas od izraelskih bombi tražili u Crkvi Sv. Porfirija, a nakon bombardovanja su se premestili u Crkvu Sv. porodice, 400 metara dalje. Procenjuje se da tamo boravi oko 560 ljudi.
Sveštenik Gabrijel Romaneli je zaglavljen u Vitlejemu otkad je rat počeo, ali je u kontaktu sa svojim parohijanima. U poruci 24. oktobra pozvao je na prekid vatre i otvaranje humanitarnog koridora.
- Molim vas, recite im da je parohija ispunjena običnim ljudima i komšijama muslimanima. To su civili koji ne predstavljaju nikakvu opasnost - rekao je.
Ipak, situacija je svakim danom sve teža.
- Hrišćani pate kao i bilo ko drugi u Gazi. Ovo je naša zemlja i nećemo otići. Zamislite da je neko došao i primorao vašu porodicu da ode negde drugde. Mi ostajemo ovde - rekao je Palestinac Anton.
Najnovije vesti o ratu u Gazi pratite u našem blogu uživo.
BONUS VIDEO
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari