Talibani su već dve godine na vlasti, a samo su dodatno učvrstili teror

14.08.2023

21:00

2

Autor: N.P.

Strane ambasade u Kabulu ostaju zatvorene, ne računajući male delegacije EU i Japana

Talibani su već dve godine na vlasti, a samo su dodatno učvrstili teror
Taliban stražari dok žene čekaju porcije hrane - Copyright AP Photo/Ebrahim Noroozi

Dve godine su prošle otkako su talibani ponovo preuzeli vlast u Avganistanu, a nijedna država ih nije formalno priznala.

Čak i komunikacija sa talibanskom vladom ostaje prilično kontroverzno pitanje. Jedni tvrde da bi razgovori sa njima doneli promene, dok drugi smatraju da se talibani nikada neće promeniti i da su pregovori besmisleni.

U međuvremenu, sami Avganistanci veoma teško žive, a talibani su se brzo postarali da narodu, naročito ženama, nametnu svoja pravila življenja. Devojčicama i ženama je zabranjeno obrazovanje, a nedavno je naloženo i zatvaranje salona za lepotu.

AP Photo/Bernat Armangue, File
Zabranjen rad salona za lepotu u Avganistanu

- Talibani povećavaju pritisak na žene zato što žele da privole međunarodnu zajednicu da prepozna njihovu vlast - rekla je Avganistanka Sakina, koja salon za lepotu sada mora da drži u tajnosti. 

Ona nije sigurna koji pristup talibanima je najbolji.

- Ukoliko se prizna talibanska vlada, možda će ukinuti određene zabrane ili će tek onda početi da ih uvode - navela je.

Talibani insistiraju na tome da svet ne treba da se meša u pitanja prava žena.

- Fokusiranje na samo jedno pitanje je izgovor - rekao je njihov portparol Zabihula Mudžahid.

On smatra da je talibanska vlada odavno morala da bude priznata.

AP Photo/Rodrigo Abd
Talibani u hotelu na jednom venčanju u Kabulu

- Napredovali smo u određenim oblastima i ovo ćemo srediti - napomenuo je za BBC.

Represija se pojačala

Talibani sve više stežu obruč oko žena i medija otkad su preuzeli kontrolu nad Avganistanom 15. avgusta 2021. godine, navela je organizacija "Human Rights Watch" (HRW).

U protekle dve godine je ženama i devojčicama zabranjeno da pohađaju nastavu, da rade, okupljaju se i slobodno kreću. Uvedena je stroga cenzura medija, a pristup informacijama je ograničen.

Avganistan je postao jedna od najgorih humanitarnih kriza jer više od 28 miliona ljudi, što čini dve trećine populacije, gladuje ili očajnički traži humanitarnu pomoć. UN su prijavile da je četiri miliona ljudi akutno neuhranjeno, uključujući 3,2 miliona dece mlađe od pet godina.

AP Photo/Ebrahim Noroozi, File
Žene ne smeju da rade ni da vode normalan život u Avganistanu

- Narod pod njihovom vlašću živi u noćnoj mori. Talibanske vlasti moraju pod hitno da odbace svoja zlostavljačka pravila i politiku i da odgovaraju pred međunarodnom zajednicom za aktuelnu krizu - rekla je Ferešta Abasi, avganistanski istraživač pri HRW.

Zemlja je već razorena usled decenija rata, ekstremnih vremenskih nepogoda, široko rasprostranjene nezaposlenosti i nestašica hrane.

Restrikcije koje se nameću ženama takođe dovode do gubitka mnogih radnih mesta.

Talibani su u decembru 2022. zabranili ženama da rade sa lokalnim i međunarodnim nevladinim organizacijama, uključujući UN. Izuzetak su grupe koje se bave zdravljem, ishranom i obrazovanjem. Zbog toga nije moguće utvrditi ni da li žene dobijaju pomoć.

- Talibanska mizogina politika pokazuje potpuno zanemarivanje osnovnih prava žena. Njihove zabrane ne pogađaju samo aktivistkinje i borce za ljudska prava već i obične žene koje žele da žive normalno - rekla je Ferešta Abasi.

AP Photo/Rodrigo Abd
 

Osim toga, zabranjen je rad mnogih lokalnih medija, dok su inostrani programi blokirani. Niko ne sme da izveštava o nekim kritičnim informacijama u strahu od hapšenja i pritvora.

Kako se sumnja, talibani hapse po sopstvenom nahođenju, muče pritvorenike ili ih pogubljuju.

Hiljade Avganistanaca koji su pobegli i dalje se nalaze u limbu u trećim zemljama poput Pakistana, UAE, Irana i Turske, a u velikom broju slučajeva borave u veoma surovim uslovima.

I među dijasporom vladaju podeljena mišljenja jer jedni smatraju da ne preostaje ništa drugo nego da se razgovara sa talibanima, ali drugi pozivaju da svet uvede više sankcija i sličnih restrikcija vladi u Kabulu.

AP Photo/Ebrahim Noroozi
 

Ipak, sankcijama se samo pogoršava već dovoljno teška situacija, a narod ispašta. Prema procenama UN, 84 odsto domaćinstava pozajmljuje novac kako bi kupilo hranu.

Zasada strane ambasade u Kabulu ostaju zatvorene, ne računajući male delegacije EU i Japana.

- Jedino što mogu iskreno da kažem jeste da mnogo patimo. Možda to oni koji nisu među nama ne mogu da razumeju, ali je zaista bolno - poručila je kozmetičarka Sakina.

 

BONUS VIDEO

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike