Otkriveno više od 160 novih neobičnih oblika u pustinji Perua: Mogu se videti samo iz vazduha, a jedna su od najvećih svetskih misterija

24.12.2022

08:15

0

Autor: N. Pavlović

Velike figure su urezane u tlo južnoameričke pustinje, a stare su više od 2.000 godina

Otkriveno više od 160 novih neobičnih oblika u pustinji Perua: Mogu se videti samo iz vazduha, a jedna su od najvećih svetskih misterija
Naska linije prikazuju i životinje - Copyright Jhony Islas/Peru's Ministry of Culture - Nasca-Palpa via AP

Više od 100 novih geometrijskih oblika pronađeno je u peruanskoj ravnici Naska, a stručnjaci se nadaju da će moći da odgonetnu nešto više o drevnim umetničkim delima koja intrigiraju javnost decenijama.

Peruanski istraživači i njihovi saradnici sa Univerziteta Jamagata dve godine su istraživali to područje uz pomoć dronova i snimaka iz vazduha kako bi videli koji se sve crteži, tzv. geoglifi, mogu uočiti. Ranije ovog meseca su prijavili otkriće 168 novih geoglifa.

U pitanju su velike figure urezane u tlo južnoameričke pustinje, a stare su više od 2.000 godina. Predstavljaju ljude, mačke, zmije, kitove, ptice i životinje poput lama ili alpaka.

Horhe Olano, vodeći arheolog pri istraživačkom programu Naska linija, rekao je da su nove figure dugačke od dva do šest metara. Ipak, čemu su služili geoglifi, koji se mogu videti jedino iz vazduha, ostaje velika misterija.

Ovomesečna otkrića, sa druge strane, manja su i mogu se videti i sa zemlje. Figure se nalaze na oko tri sata vožnje od prestonice Lime.

Od 2004. godine pronađeno je 190 figura, ali je teren toliko prostran da ga je veoma teško pomno istražiti.

Pojedini geoglifi su u riziku da budu uništeni jer se šire arheološki radovi, ali i rudnici.

Velika misterija

Prošle godine je jedan arheolog rekao da smatra da su naučnici pronašli samo pet odsto svih Naska linija u pustinji.

Naska linije su jedna od najzanimljivijih misterija u istoriji čovečanstva. Iz nekog nepoznatog razloga, između 500. godine pre nove ere i 500. godine naše ere, zajednice u južnom Peruu su konstruisale jednostavne linije, oblike i figure širom pejzaža.

Jhony Islas/Peru's Ministry of Culture - Nasca-Palpa via AP
Prikaz kondora u pustinji Naska

Decenijama su istraživači pokušavali da odgonetnu šta je bila uloga ovih oblika, a najrasprostranjenija teorija je da su bili posvećeni bogovima na nebu koji su ljude gledali odozgo. Druga teorija kaže da su oblici stvarani u ritualne astronomske svrhe i da bi trebalo da, na neki način, prikazuju zvezde.

Kada je 1994. godine pustinja Naska proglašena mestom svetske baštine, samo je oko 30 geoglifa otkriveno, a većina je predstavljala biljke i životinje.

Kako se ispostavilo, to je bio samo vrh ledenog brega. 

AP Photo/Ricardo Mazalan
 

Sa nedavno otkrivenim geoglifima, ukupan broj pronađenih oblika je 358.

I dalje se širom pustinje nalazi veliki broj drevnih oblika koji još nisu pronađeni.

Kako su otkriveni?

Peruanski arheolog Toribio Mehija Sespe bio je prvi koji je sistematski izučavao čudne linije 1926. godine. Međutim, kako je nemoguće videti ih sa zemlje, javnost se prvi put upoznala sa njima kada su Peru tridesetih godina počeli da nadleću komercijalni avioni. Američki profesor Pol Kosok se jednom prilikom našao u podnožju jedne linije 22. juna 1941. Izučio je 310 kvadratnih milja pustinje, što je nazvao "najvećom astronomskom knjigom na svetu".

Kosoka je posle zamenila Nemica Marija Rajhe, koja je postala poznata kao "dama linija". Rajheova je proučavala linije 40 godine, a zagovarala je tezu da su oblici imali astronomske ili kalendarske svrhe. Osim toga, borila se da područje ostane očuvano, a živela je u kućici nedaleko od pustinje.

Teorije Kosoka i Rajheove su se smatrale tačnim sve do sedamdesetih, kada je grupa američkih istraživača stigla u Peru da izučava geoglife. Oni nisu bili zadovoljni arheo-astronomskom teorijom. Džonatan Rajnhard, istraživač Nacionalne geografije, imao je multidisciplinarni pristup.

- Pogledajte ovaj veliki ekološki sistem, ono što je u okolini Naske, gde je živeo narod Naske - rekao je. U regionu u kome kiša pada svega 20 minuta godišnje, voda je svakako bila važan faktor.

Profimedia
 

- Čini se da većina linija nije ukazivala ni na šta posebno na geografskom horizontu, već su radije vodile ka mestima gde su se održavali rituali u cilju prizivanja kiše za dobre useve - tvrdio je Rajnhard.

U svakom slučaju, ne postoji samo jedna stvar koja može da dokaže teorije o linijama, ali kombinacija arheologije, etnoistorije i antropologije može ponuditi čvrsto objašnjenje.

Izučavanja Naska linija nisu završena i ko zna šta ćemo sve još saznati.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike