Na početku turbulentnog puta: Netanjahu je pre tačno 25 godina ušao u istoriju

18.06.2021

07:04 >> 09:26

0

Danas su se svi nekadašnji saveznici udružili protiv njega, a tada su o njemu pričali kao o velikoj nadi Izraela

Na početku turbulentnog puta: Netanjahu je pre tačno 25 godina ušao u istoriju
Copyright Benjamin Netanjahu 1996. godine; Profimedia

Benjamin Netanjahu, donedavni premijer Izraela, koji je ovom državom vladao 16 godina, od 1996. do 1999. i od 2009. do 2021. godine, drži rekord po dužini mandata u ovoj zemlji, a izdvaja se i po tome što je prvi na ovoj poziciji koji je rođen u samom Izraelu. Kada je pre 25 godina došao na vlast Izraelci su se nadali da će učiniti velike stvari za svoju zemlju i uzdali su se u mladog premijera koji do danas nije uspeo da se otme želji da bude glavni.

Mladost i ulazak u politiku

Benjamin je rođen u Tel Avivu 21. oktobra 1949. godine. Majka mu je bila Tzila Segal, rođena u Petah Tikvi u mutasarifatu Jerusalima Osmanskog carstva, a otac Benzion Netanjahu, rođen u Varšavi, iskusni istoričar specijalizovan za jevrejsko zlatno doba Španije. Netanjahov deda po ocu Nejtan Milejkovski bio je zapaženi rabin i cionistički pisac. Kada je Netanjahov otac emigrirao u Izrael, on je hebrejizovao svoje prezime iz Milejkovski u Netanjahu, što znači „Bog je dao“. Iako je njegova porodica pretežno aškenaška, on je izjavio da je njegov DNK test otkrio da ima delom i sefardsko poreklo i tvrdi da vodi poreklo od Vilna Gaona.

Detinjstvo je proveo u Jerusalimu i u Filadelfiji u SAD (dok je njegov otac predavao na Koledžu Dropsi), da bi se u Izrael vratio 1967, po završetku srednje škole. Tad se pridružio Izraelskim odbrambenim snagama nedugo posle Šestodnevnog rata. Postao je vođa tima i učestvovao je u mnogim misijama, uključujući operacije „Gift” (1968) i „Izotop” (1972), a u drugoj je bio pogođen u rame.

Benjamin Netanjahu na početku prvog premijerskog mandata; Profimedia

Borio se na prvim linijama u Ratu iscrpljivanja i Jomkipurskom ratu 1973. godine, učestvujući u racijama specijalnih snaga duž Sueckog kanala, a zatim vodeći napad komandosa duboko u sirijsku teritoriju. Netanjahu je stekao čin kapetana pre nego što je časno otpušten. Nakon što je diplomirao na Masačusetskom tehnološkom institutu, postao je ekonomski savetnik za „Boston Consulting Group”. U Izrael se vratio 1978. godine da bi osnovao antiteroristički Institut „Jonatan Netanjahu“, nazvan po njegovom bratu koji je umro vodeći operaciju „Entebe”.

Netanjahua je 1984. godine za stalnog predstavnika Izraela pri Ujedinjenim nacijama imenovao premijer Jicak Šamir i tu funkciju je obavljao do 1988. godine. Po povratku u Izrael, izabran je u Kneset, a 1993. godine za predsedavajućeg stranke Likud.

Prvi put premijer i ulazak u istoriju

Vladajuća Laburistička stranka učestvovala je na izborima 1996, oslabljena posle ubistva Jicaka Rabina u novembru 1995. i serije napada muslimanskih bombaša samoubica početkom 1996. Na izborima koji su održani 29. maja te godine Netanjahu je za 1 odsto pobedio premijera Šimona Peresa, što su bili prvi izbori na kojima je premijer odmah izabran. Tako je Netanjahu, formiravši vladu 18. juna 1996, star 46 godina, ušao u istoriju kao prvi premijer Izraela koji je izrabran na samim izborima, bez potrebe da ulazi u koaliciju sa bilo kim i u isto vreme kao najmlađi koji je došao na to mesto u istoriji te zemlje. Na sve to, bio je i prvi šef države koji je rođen na teritoriji Izraela pošto je rođen samo godinu dana otkad je proglašena nova država.

Benjamin Netanjahu; Profimedia

Tokom njegovog prvog mandata dominirali su nemiri. Ubrzo nakon što je stupio na funkciju, odnosi sa Sirijom su se pogoršali, a njegova odluka u septembru 1996. da otvori drevni tunel u blizini džamije Al Aksa razljutila je Palestince i izazvala intenzivne borbe. Nasilni protesti, uključujući i seriju bombaških napada, naveli su ga da učestvuje u mirovnim pregovorima sa palestinskim liderom Jaserom Arafatom s kojim je potpisao sporazum kom su se usprotivile desničarske grupe u Izraelu, a nekoliko frakcija u Netanjahuovoj koaliciji se povuklo. Kneset je 1998. raspustio vladu, a novi izbori zakazani su za maj 1999.

“Potpuno” povlačenje iz politike, pa još 12 godina vladavine

Nakon odsluženog mandata, Netanjahua je na izborima 1999. porazila koalicija koju je predvodio Ehud Barak, pa je odlučio da se u potpunosti povuče iz politike i ušao je u privatni sektor. Međutim, nekoliko godina kasnije, nakon što je njegov naslednik na mestu predsednika Likuda Arijel Šaron postao premijer, vratio u politiku i služio je kao ministar spoljnih poslova i ministar finansija. Kao ministar finansija, Netanjahu je pokrenuo velike reforme izraelske ekonomije, koje su, prema rečima komentatora, značajno poboljšale naredne ekonomske rezultate Izraela. Kasnije se sukobio sa Šaronom i na kraju je dao ostavku zbog neslaganja u vezi sa planom razdvajanja Gaze.

Benjanim Netanjahu; Profimedia

Na čelo Likuda vratio se u decembru 2005. godine, nakon što je Šaron istupio i osnovao novu stranku Kadima. Iako je Likud završio kao drugi na izborima 2009. godine, Netanjahu je uspeo da formira koalicionu vladu sa drugim desničarskim strankama i po drugi put je položio zakletvu kao premijer. Nastavio je da vodi Likud do pobede na izborima 2013. i 2015. godine. Kada posle izbora u aprilu 2019. nijedna stranka nije mogla da formira vladu, održani su drugi izbori 2019. godine. Na izborima u septembru 2019. godine centristička stranka Plavi i Beli, koju je vodio Beni Ganc, bila je malo ispred Netanjahuovog Likuda, ali ni Netanjahu ni Ganc nisu uspeli da formiraju vladu. Ovo je bilo rešeno kada su Likud i Plavi i Beli postigli koalicioni sporazum nakon izraelskih parlamentarnih izbora 2020. godine. Prema uslovima sporazuma, premijersko mesto bi se rotiralo između Netanjahua i Benija Ganca, prema kojem je Ganc trebalo da nasledi Netanjahua u novembru 2021.

Pročitajte još

U decembru 2020. ova koalicija je propala i raspisani su novi izbori. Na njima je Netanjahu imao najveći broj glasova i dobio je najveći broj mesta u parlamentu, ali nije uspeo da kao mandatar formira dovoljno jaku koaliciju da obezbedi većinu mesta u Knesetu, zbog čega je predsednik to poverio Jairu Lapidu, lideru stranke Ješ Atid (Ima budućnosti), koji je na iznenađenje celog sveta uspeo da formira koaliciju zadnjeg dana roka sa čovekom od koga se očekivalo da će se pre prikloniti Netanjahuu – Naftalijem Benetom, liderom Jamine. Njih dvojica su se dogovorili da „podele” mandat i da Benet u prve dve godine bude premijer, a da na posle toga na njegovo mesto dođe Lapid, a kada je Kneset potvrdio ovu vladu, Netanjahu je drugi put svrgnut sa vlasti, ostavivši fotelju uz reči da će se vratiti na mesto na kom je proveo deceniju i po.

Tri postupka protiv Netanjahua

Netanjahu je prvi premijer u istoriji Izraela kojem se sudi dok je na dužnosti. On je optužen za primanje mita, povredu poverenja i prevaru u tri odvojena slučaja. Suđenje je trebalo da počne u martu prošle godine, ali je odloženo zbog pandemije, pa je proces pokrenut tek u maju 2020. Očekuje se da će trajati nekoliko godina, a ukoliko bude ustanovljeno da je Netanjahu kriv po bilo kojoj tački optužnice, mogao bi da robija i do 10 godina.

Tužioci optužuju premijera, koji je odbijao da podnese ostavku zbog procesa koji se vodi protiv njega, da je primao skupe poklone i pokušao da utiče na medije da povoljnije izveštavaju o njemu, nudeći im razne usluge zauzvrat. Ovog februara on je negirao sve optužbe, a isto je ponovio i u aprilu.

Benjamin Netanjahu; Profimedia

Netanjahu se sumnjiči da je dodelio beneficije telekom divu „Bezeku” dok je bio zadužen za ministarstvo komunikacija tokom premijerskog mandata. Zauzvrat je „Walla” pozitivno izveštavala o njemu.

Osim toga, sumnjiči se da je pregovarao sa izdavačem lista „Jediot Ahronot”, najtiražnijih dnevnih novina, sa ciljem da poboljša izveštavanje o njemu u zamenu za slabljenje lista „Izrael Hajom”.

Netanjahu i njegova supruga Sara navodno su od 2011. do 2016. dobijali skupe cigarete, šampanjac i druge skupocene poklone, vredne ukupno 192.000 dolara, od izraelskog filmskog producenta Arnona Milčana i australijskog biznismena Džejmsa Pakera. Zbog toga je premijer navodno uticao na to da se Milčan oslobodi poreza i da mu se sredi američka viza.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike