Psiholozi otkrivaju šta se dešava kada putujete sami: Solo avantura može promeniti način na koji gledate sebe
Ovo iskustvo se može posmatrati kao svojevrsna vežba samostalnosti i upoznavanja sebe
Solo putovanje se često doživljava kao način da se pobegne od svakodnevice, upoznaju nova mesta i napravi predah od obaveza. Međutim, njegovo dejstvo može da bude mnogo dublje od promene pejzaža. Kada nema saputnika sa kojim se dogovaramo, delimo odluke i popunjavamo tišinu, ostajemo više upućeni na sopstvene potrebe, reakcije i izbore. Upravo zbog toga putovanje nasamo može postati svojevrsna vežba samostalnosti i upoznavanja sebe.
Psiholozi pritom naglašavaju da samoća i usamljenost nisu isto. Dobrovoljno vreme provedeno nasamo može imati pozitivan efekat na regulaciju emocija, dok nepoželjna izolacija može biti sasvim drugačije iskustvo. Istraživanja pokazuju da boravak u samoći može da smanji intenzitet snažnih emocija i pomogne osobi da se umiri, dok novija istraživanja pozitivnu samoću povezuju i sa psihološkom fleksibilnošću i blagostanjem.
Pexels
Vežba samopouzdanja i samostalnosti
Kada putujemo sami, svakodnevne odluke više ne možemo da prepustimo drugoj osobi. Sami biramo gde ćemo otići, kada ćemo napraviti pauzu, kako ćemo reagovati ako plan ne uspe i šta ćemo uraditi kada se pojavi nepredviđena situacija. Upravo takva mala iskustva mogu da ojačaju osećaj lične sposobnosti. Istraživanja o solo putovanjima ukazuju na to da donošenje odluka i samostalno rešavanje problema mogu doprineti osećaju autonomije i samoefikasnosti.
Psiholozi zato solo putovanje posmatraju kao priliku da osoba proveri koliko zaista može da se osloni na sebe. Kada uspešno savlada situaciju koja joj je u početku delovala komplikovano, dobija konkretan dokaz da ume da se snađe i bez tuđe pomoći. Taj osećaj ne mora da ostane vezan za putovanje - iskustvo da smo nešto sami organizovali, rešili problem ili promenili plan može kasnije uticati i na način na koji pristupamo izazovima u svakodnevnom životu.
Važan deo ovog iskustva jeste i to što nema potrebe stalno prilagođavati planove tuđim željama. Osoba može da provede ceo dan u muzeju, promeni grad u poslednjem trenutku ili jednostavno sedne u kafić bez obaveze da bilo kome objašnjava zašto to želi. Takva sloboda može pomoći da jasnije prepozna sopstvene potrebe i prioritete. Jedno istraživanje o dobrobiti boravka nasamo pokazalo je da ovakva iskustva mogu biti povezana sa pozitivnim emocijama, angažovanošću, osećajem smisla i vitalnošću, mada efekti zavise od osobe i okolnosti.
Više tišine i prostora za razmišljanje
Jedna od najvećih promena tokom solo putovanja nije ono što se vidi kroz prozor, već količina vremena u kojoj nema potrebe da se reaguje na tuđe potrebe. Bez stalnog razgovora i dogovaranja, misli mogu postati primetnije, a svakodnevna buka se privremeno povlači u drugi plan. Psihološka istraživanja o samoći pokazuju da ona može imati funkciju emocionalne regulacije.
To ipak ne znači da će svaki odlazak nasamo automatski doneti mir. Ako osoba doživljava samoću kao neprijatnu ili je već opterećena snažnim osećajem usamljenosti, isti prostor za razmišljanje može imati potpuno drugačiji efekat. Istraživanja upravo ukazuju na važnost načina na koji doživljavamo samoću: kada je ona dobrovoljna i posmatra se kao korisno iskustvo, veća je verovatnoća da će biti pozitivna.
Zato se pravi efekat solo putovanja možda ne meri brojem posećenih gradova, već onim što osoba ponese sa sobom kada se vrati kući. Putovanje može da pruži distancu od ustaljene rutine, otvori prostor za preispitivanje odluka i pomogne da se jasnije čuje sopstveni glas. Naučni podaci o putovanjima generalno pokazuju da ona mogu biti povezana sa različitim aspektima psihološkog blagostanja, ali ne postoji univerzalno pravilo da će svako putovanje ili svaka samoća imati isti efekat na svakoga.
BONUS VIDEO:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Komentari