Pet kultnih reditelja koji nikada nisu dobili Oskara: Neoprostive greške FIlmske akademije (FOTO/VIDEO)

Ovogodišnja dodela Oskara trebala bi biti noć Kristofera Nolana i njegovog filma "Openhajmer".

Profimedia

Nolan je ove godine nominovan za tri Oskara, a ako osvoji onaj za režiju izbeći će sudbinu nekih kultnih reditelja koji uprkos svojoj sjajnoj kinematografskoj karijeri, nikada nisu dobili zlatnu statuu kao priznanje za svoju režiju.

Stenli Kjubrik

Jedan od njih je i Stenli Kjubrik, koji u svom opusu gotovo da ime sve žanrove ali ne i nagradu kao što je Oskar. Istorijski film "Spartak" (1960) "2001: Odiseja u svemiru" (1968), "Lolita" (1962) "Paklena pomorandža" (1971), "Širom zatvorenih očiju" (1999.), samo su neki od sjajnih filmova ovog kultnog reditelja.

Paklena pomorandža/Profimedia

Veliki reditelj koji je bio perfekcionista svog zanata, čiji je svaki kadar bio na svom mestu koji je Mocarta poslao u svemir, ponavljao jednu scenu u "Isijavanju" preko 100 puta tako da je glavna glumica Šeli Duval završila na ivici nervnog sloma.

Profimedia

Ironično je da je upravo za taj film Kjubrik 1980. osvojio Zlatnu malinu za najgori film godine. Koliko je ta nagrada bila zaslužena danas zna svaki filmofil jer ovaj film odavno ima kultni status.

Alfred Hičkok

Drugi veliki reditelj koji nikada nije dobio Oskara za režiju je majstor skučenih enterijera koji smatra da je najljepši zalazak sunca u Zadru, majstor napetosti s dozom voajerizma, veliki engleski reditelj Alfred Hičkok.

Profimedia

Iako je njegov film "Rebeka" 1940. osvojio Oskara za najbolji film, za režiju te godine statuu odnosi velemajstor Džon Ford za "Plodove gneva". S filmom "Čamac za spašavanje" 1944. godine Oskara propušta zbog filma reditelja Lea McCareya "Idući svojim putem".

1954. godine Alfred stvara veoma napeti triler "Prozor u dvorište" i ponovo gubi Oskara od sjajnog redatelja Elia Kazana za film "Na dokovima Njujorka". 1960. godine snimljen je kultni "Psiho", međutim opet mu statuu odnosi Bili Vajlder sa sjajnim filmom "Apartman".

Ipak, 1967. godine Hičkok dobija počasnog Oskara za životno delo. Akademija je ipak priznala grešku i ignorisanje čoveka koji je postao sinonim za sve mlade reditelje koji su mogli učiti o njegovim eksperimentima na filmu, naglašavanju detalja i improvizaciji na setovima.

Federiko Felini

Treći veliki reditelj koji nema Oskara je Federiko Felini. Pri tom ne računamo kategoriju za najbolji film na stranom jeziku gde su njegovi filmovi osvojili četiri Oskara: "Ulica" (La strada, 1954.), "Cabirijine noći" (Le notti di Cabiria, 1957.), "Osam i po" (Otto e mezzo, 1963.) i "Amarkord" (1973.).

Fellini, iako nije govorio engleski jezik, a stvarao je filmove na talijanskom jeziku, ipak je bio nominovan za najboljeg reditelja u glavnoj kategoriji tri puta. Međutim, svaki put je Oskara odneo neko drugi.

Federiko Felini ostaje praznih ruku i 1963.godina, kada film "Osam i po" nije bio dovoljno dobar za Akademiju, pa je nagradu odneo reditelj Tom Ričardson za film "Tom Jones".

Profimedia

1975. godine je fantastična rediteljska konkurencija pa Fellinijeva sjajna režija u "Amarkordu" ostaje zanemarena moćnim delom Miloša Formana "Let iznad kukavičjeg gnijezda".

Felini je dao ogroman značaj sedmoj umetnosti od neorealističnog perioda 1950. do 1959. godine. Njegovi su filmovi duboke lične vizije društva u kojima često portretiše ljude u njihovim najbizarnijim trenucima. Verovatno nedovoljno atraktivno holivudskim igračima iz toga doba.

Ingmar Bergman

Četvrti dijamant remek dela sedme umetnosti je švedski reditelj Ingmar Bergman. Ingmar je čak tri godine imao priliku okititi se Oskarom za režiju.

Profimedia

Prvi put je to bilo 1973. godine za film "Krici i šaputanja", međutim, trijumfovao je Džordž Roj Hil za film "Žaoka". 1976. godine opet je nominovan za film "Licem u lice", ali reditelj Džon G. Avildsen nokautirao ga je s filmom "Roki". Poslednju šansu imao je 1983. godine kada "Fani i Aleksandar" gubi bitku s filmom "Vreme nežnosti" Džejmsa L. Bruksa.

Bergman je režirao 62 filma za koje je većinom i napisao scenario. Režirao je i preko 170 pozorišnih komada. Većina njegovih filmova smeštena je u krajolike njegove rodne Švedske. Teme su uglavnom sumornost, bolest, izdaja i ludilo. Zajedno s Felinijem smatra se jednim od najuticajnijh reditelja.

Orson Vels

Peti reditelj je legendarni Orson Vels. I dan danas kritičari i mnogi filmofili dižu u nebesa "Građanina Kejna" kao najbolji film svih vremena, kako s aspekta tehničke savršenosti do sjajne priče.

Film "Građanin Kejn"/Profimedia

S tim debitantskim filmom Vels je 1941. godine nominovan za Oskara, ali ispred nosa mu ga je odneo velikan Džon Ford s filmom "Kako je bila zelena moja dolina".

Vels se morao zadovoljiti s Oskarom za najbolji scenario, a kasnije i počasnim Oskarom za životno delo koji mu je Akademija dodelila 1970. godine.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi