Pet zemalja kojima prete klimatski ratovi: Kako rast temperature i sve veći broj oluja utiču na sukobe

01.08.2021

06:30 >> 19:22

0

Klimatske promene i te kako mogu da utiču na sukobe među zajednicama i državama

Pet zemalja kojima prete klimatski ratovi: Kako rast temperature i sve veći broj oluja utiču na sukobe
Copyright AP/Nariman El-Mofty

Svake godine imamo utisak da se broj smrtonosnih suša, poplava i drugih nepogoda povećava širom sveta, a postaje jasno da klimatske promene značajno utiču na sve to.

Situacija je mnogo ozbiljnija nego što se čini, jer stručnjaci procenjuju da bi zemlje najteže pogođene klimatskim promenama mogle uskoro da se nađu u ratu.

Pročitajte još

Aleks Rendal, direktor grupe organizacija koje rade sa migrantima “Klima i migracije” (Climate & Migration), izdvojio je pet zemalja koje bi, zbog posledica klimatskih promena, mogle lako da postanu mesta budućih ratova.

Kombinacija globalnog zagrevanja, podizanja nivoa mora i ekstremnih vremenskih prilika mogla bi da izazove haos u različitim krajevima sveta.

Rendal smatra da klimatske promene neće toliko pogoditi bogate demokratske zemlje, ali će zato siromašnija područja nastradati.

Pixabay

Države sa istorijom krvavih sukoba i nestabilnosti imaju najveće šanse da započnu ratove zbog poplava, oluja ili suša.

– Ovo su zemlje koje će, zbog svoje istorije, morati da se muče više nego druge kako bi se izborile sa uticajima klime. Osim toga, snažne oluje ili poplave mogu takođe da naškode mirovnim pregovorima – rekao je on.

Jemen

U Jemenu već sedam godina traje strašni rat u kome je poginulo najmanje 223.000 ljudi, a zemljom vlada zastrašujuća glad. Prema rečima Kolina Daglasa iz Centra za klimu i bezbednost, građanski rat je delom izazvan sušom.

AP/Nariman El-Mofty

– Oskudevanje vodom u Jemenom, koje je pogoršano klimatskim promenama, može biti kritični faktor koji će da utiče na nestabilnost čitave zemlje. Cene goriva, usko povezane sa cenom vode, pokrenule su proteste 2014. godine. Nestašica vode je humanitarnu situaciju u Jemenu, pogotovo u gradovima, načinila još gorom. Jemen je jedna od država koja ima najvećih problema sa vodom na svetu, zbog suše i prirodno suve klime, kao i lošeg rukovodstva – rekao je Daglas, a prenosi “Miror”.

Čak iako se trenutni problemi reše, Jemen je na takvom geografskom položaju da je svakako ranjiv. Veruje se da će se temperatura vazduha do 2050. godine povećati za 2,8 stepeni, što će tek povećati pritisak na potrošnju vode i već razorenu poljoprivredu.

Somalija

U najtoplijim oblastima ove afričke zemlje prosečna dnevna temperatura je 40 stepeni. Prema vladinim procenama, do kraja 21. veka biće veća za četiri stepena. Visoke temperature i dugi sušni periodi već su uticali na haos u Somaliji, a tenzija između farmerskih zajednica koje se bore za resurse je velika.

Samo 2019. godine, zbog uništenih useva je 53.000 ljudi moralo da napusti domove. Oko 2,6 miliona Somalaca je već zbog ratova i gladi moralo da ode u druge krajeve kontinenta.

AP/Farah Abdi Warsameh

– Zbog poplava, toplotnih talasa i suša, poljoprivreda i stočarstvo nestaju. To znači da se zajednice i stočari bore za sve manje preostalih resursa, što može da dovede do tenzija. A pošto vlada nije prisutna u određenim delovima zemlje, meštani često pribegavaju nezakonitoj trgovini, uz naoružanje. To rade kako bi zaštitili sebe i stoku od naseljenika. Lovokradice su veliki problem u Somaliji već godinama, a situacija bi mogla dodatno da se pogorša. Stoka umire zbog negativnih posledica klimatskih promena. Sukobi zbog hrane, mnogi nastali i zbog neverovatnih najezdi skakavaca, mogli bi da prerastu u mnogo veće konflikte – naveo je Norveški institut za međunarodna pitanja.

Južni Sudan

Godine 2003. izbio je sukob između pobunjeničkih grupa i vladinih snaga u Darfuru, koje su optužili za represiju nad nearapskim stanovništvom.

Tokom godina etničkog čišćenja za vreme vladavine predsednika Omara al Bašira umrlo je oko 300.000 ljudi, uglavnom civila.

Iako su razlozi sukoba u Južnom Sudanu mnogobrojni, među njih se ubrajaju i klimatske promene.

– Region Sahel na severu Sudana je svedok da se pustinja Sahara širi ka jugu skoro više od kilometar svake godine, a istovremeno se smanjuje godišnja količina padavina za 15 do 30 odsto, a to je primećeno daleko pre rata koji je izbio 2003. godine. Farmeri koji imaju problem oslanjaju se na kišu, ali i nomadski stočari se suočavaju sa sumornom budućnošću – navela je organizacija “World Food Programme” u članku “Prvi rat klimatskih promena”.

– Poljoprivrednici u Sudanu su uglavnom Afrikanci, dok su stočari Arapi. Širenje pustinje i suša narušavaju mogućnost življenja u slozi – dodaje se.

Godine suše i građanski rat doveli su do toga da 40 odsto stanovništva Južnog Sudana nema dovoljno hrane da preživi, a procenjuje se da će do 2050. godine prosečna temperatura porasti za tri stepena.

Takođe, zabrinjavajuća je smena suša i poplava. Iako se bore sa sušama, primera radi, 2017. godine oko 100.000 ljudi je moralo da napusti svoje domove zbog stravičnih poplava.

Haiti

Haiti je ovih dana bio u žiži javnosti zbog ubistva predsednika Žovenelja Moiza, a to je samo delić burne istorije ove ostrvske zemlje.

Godinama Haićani protestuju tražeći smenu vlade jer smatraju da je prokockala milijarde dolara namenjenih pomoći poljoprivrednicima.

Godine 2010. Haiti je pogodio stravičan zemljotres, a procenjuje se da je živote izgubilo oko 200.000 ljudi.

Uragan “Metju” je 2016. godine ubio 1.000 ljudi, a oko 140.000 njih ostavio bez kuća. Posledice se i dalje osećaju.

Tanjug/AP Photo/Matias Delacroix)

Danas više od dva miliona ljudi živi bez pristojnog pristupa hrani, delom zbog male količine padavina.

Svi navedeni razlozi i Haiti čine podložnim sukobima.

Raširena seča drveća i neodržavanje kanalizacione mreže čine Haiti ranjivim na uragane i poplave, a temperatura se samo povećava tokom sušnih meseci.

Mozambik

Mozambik je još jedna zemlja koju često pogađaju tropski cikloni. Samo u martu 2019. oluje “Idai” i “Kenet” su opustošile zemlju, pobivši hiljade ljudi, a milionima je bila potrebna humanitarna pomoć.

Nakon toga, oluje su se samo nizale.

– Ove oluje su bile vanredna situacija za vanrednom situacijom – rekao je predsedavajući UN Antonio Guteres.

Nasilje je na visokom nivou u ovoj zemlji, kao i siromaštvo i borba za resurse. Istovremeno, vlada se zanima za oblasti koje su bogate rezervama gasa, što samo potpiruje vatru. Primetno je i delovanje terorističke grupe Al Šabab, koja regrutuje mlade za svoje ciljeve, i veliki je broj ubistava, obezglavljivanja i kidnapovanja.

Pročitajte još

Stručnjaci procenjuju da geografski položaj Mozambika samo dodatno utiče na pogoršanje čitave situacije. Ostrvo je veoma podložno poplavama i olujama. Stanovništvo koje živi u priobalju je posebno pogođeno, a osim teških ekonomskih uslova, narod se bori i sa bolestima poput kolere.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike