Dragana D. Mirković, autor himne litija u Crnoj Gori: Pišem pesme koje koriste ljudskoj duši

02.12.2020

19:00 >> 09:07

0

Tragajući za dubljim smislom života, poželela sam da pišem pesme koje bi nosile dobre poruke ljudima i koristile njihovoj duši

Dragana D. Mirković, autor himne litija u Crnoj Gori: Pišem pesme koje koriste ljudskoj duši
Copyright Promo/Slavko Kostić

Dragana D. Mirković je dizajner zvuka, pesnik, tekstopisac, kompozitor i izvođač, ukratko, kompletan autor. Počela je da piše u četrnaestoj godini i već prva pesma „Pomozi, Bože“, bila je posebna.

– Najpre zbog toga što do tada još nisam bila krštena, i ništa nisam znala ni o veri ni o Bogu, kome sam se obraćala.

Bila je to Draganina prva molitvena pesma, dugo i jedina sa duhovnom tematikom.

– Prolazi više od 20 godina. Moje zdravstveno stanje se pogoršava. Doktor ne daje optimistične prognoze, i tada shvatam da samo Bog može da mi pomogne, i da On ima zadnju reč. Divna narodna izreka kaže „bez nevolje nema bogomolje“, pa je spoznaja da ipak ima ko da mi pomogne, za mene bila prekretnica u životu. Okrećem se Bogu i našoj pravoslavnoj veri, tako da se ubrzo „ponovo rađam“, sada već duhovno, priča nam Dragana.

Sa duhovnim budjenjem počinju da se menjaju i njena interesovanja.

– Tragajući za dubljim smislom života, poželela sam da pišem pesme koje bi nosile dobre poruke ljudima i koristile njihovoj duši.

Želja je postala stvarnost, a da li sam uspela u tome, vreme će pokazati.

Prvu zvaničnu, sačuvanu duhovnu pesmu napisala je za drugaricu, koja je bolovala od teške bolesti, a silno je želela da se zamonaši.

– Iz želje da je obradujem nastaje pesma „Nevesta Hristova“. Posle nje je usledila i pesma „Deca Neba“, koja je, od svih najslušanija, a prepevana je na nekoliko stranih jezika.

Promo/Slavko Kostić

Dragana je vođa hora manastira Presvete Bogorodice Trojeručice koji danas broji 20 članova, čak i celih porodica, tako da najmlađi član hora ima samo 2 godine, a najstariji 72.

– Na nastupima smo i brojniji. Tu nam se pridruže i ostala deca iz manastira, koja znaju sve naše pesme, jer igumanija našeg manastira, mati Zlata, kaže “Treba da pevaju svi koji pevaju srcem“. Izvodimo i snimamo uglavnom moje autorske pesme, ali ponekad izvodimo i pesme drugih autora.

Printscreen/Youtube

Pesma naše sagovornice „Ne damo svetinje“, postala je nezvanična himna narodnog pokreta za odbranu pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori i simbol protesta.

– Priča je vrlo neobična…Refren za pesmu nastaje na Vidovdan 2019. godine na Miholjskoj Prevlaci, gde se verni narod već više od dva meseca borio da im vlasti ne sruše krstionicu. Dakle, refren nastaje mnogo pre Litija, jer u mojoj glavi i u srcu samo odjekuje „Ne damo Svetinje!“

– A onda, nakon nekoliko meseci, rekla sam sada već blaženopočivšem Mitropolitu Amfilohiju da imam refren za pesmu „Ne damo Svetinje“, i da mi je potrebna pomoć da završim celu pesmu. On me samo pogleda i reče: „Daće to tebi Gospod“.

I dao joj je Bog.

– U decembru prošle godine, za vreme crkveno-narodnog sabora u Nikšiću, dođe mi pomisao da pesma mora da se završi što pre. Od tad sam danima intenzivno radila na njoj i, naravno, nakon što je preslušala mati Zlata, igumanija manastira, rekla je da se pesma mora snimiti što pre, jer spot mora da bude gotov za 5 dana. Pesmu počinjemo da vežbamo 1. januara, a u javnost izlazi već na Badnji dan.

“Ne damo svetinje”, bila je spremna i kao stvorena za narodne litije koje su se slivale ulicama Crne Gore.

– Kada je pesma uveliko zaživela u javnosti, tek tada sam se setila da u junu mesecu nikako nisam mogla da znam da će za šest meseci početi borba za očuvanje svetinja i da će glavna parola narodnih litija biti upravo rečenica „Ne damo Svetinje“.

I baš za tu, posebnu duhovnu tvorevinu, Mitropolit Amfilohije Draganu je odlikovao ordenom sa zlatnim likom Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca. Pitamo je kakav je osećaj čuti desetine hiljada ljudi koji u isti glas izvode njenu pesmu u tako važnom trenutku za naš pravoslavni narod?

– Svako izvodjenje te pesme nosi neko novo osećanje. Prilikom dodele Ordena uoči praznika Svetoga Save, pevali smo je zajedno sa nekoliko hiljada ljudi. Bilo je veoma dirljivo. Međutim, ni učešće u Svetosimeonovskoj Litiji nikada neću zaboraviti. Procenjuje se da je na Litiji bilo više od 100.000 ljudi. Dok sam molitveno hodala ulicama Podgorice zajedno sa ostalim narodom, u meni su odzvanjale reči naših pesama: „Ne damo svetinje“, „Molitva Svetima za spas svetinja“.

– Narod je išao u molitvi, miru i tišini, dok sam ja zapevala iz sveg glasa i kao da sam tek tad i sama doživela punoću porukа ovih pesama, i shvatila zašto baš te reči, muzika, ritam… Zaista, ja sam bila samo provodnik koji je trebalo da prenese to što mi je od Gospoda dato.

Privatna arhiva/Dragana D. Mirković

Najlepše pesme naše sagovornice zaokružene su u knjizi „Na krilima vere“.

– Nastala je iz želje da zabeležim pojedine životne trenutke, divne susrete sa ljudima, putopise po svetim mestima. Pošto mi je stih bliži od proze, pisanje se spontano pretočilo u pesme. Mogu reći da je to dobar deo moje autobiografije pisane u stihu. Nastavljajući u tom duhu, napisala sam još dve knjige poezije: „S nadom prema Nebesima“ i „Zadobijanje večne ljubavi“, koje tek treba da se objave.

Privatna arhiva/Dragana D. Mirković

Pored duhovnih, Dragana piše i komponuje i zabavne pesme, koje će se, kako nam kaže, ako Bog da, tek pojaviti u javnosti.

– Verujem da će i one naći svoju publiku i zagrejati nečija srca.

Prva među jednakima je i u pravoslavnoj grupi „Talita kumi“, koja takođe izvodi i snima njene pesme. Sa jednom misijom.

– Da ovim pesmama ponudimo drugačije sadržaje, pre svega omladini, kroz moderne melodije i ritmove, koji su njima bliski, kako bismo kroz naše pesme širili veru, nadu, ljubav i radost.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike