Za doček srpske Nove godine ne smete da jedete piletinu i govedinu, a prasetina, vasilica i krofne su obavezni
Samo da dočekamo Mali Božić, pa onda na dijetu
Posle dočeka Nove godine i proslave Božića, u Srbiji se 13. januara slavi doček Nove godine po julijanskom kalendaru ili pravoslavne Nove godine, a trpezi se i tog dana pridaje posebna važnost.
Prema starim narodnim običajima, uoči srpske Nove godine sprema se svečana večera, a ukućani sa prijateljima i rođacima u veselju čekaju ponoć i 14. januar, poznat i kao Mali Božić.
A prema tim običajima, na trpezi neka jela su obavezna: prasetina i vasilica – novogodišnja česnica i krofne kao tradicionalna poslastica.
Na sto se iznose i pršuta, slanina, kavurma, čvarci, švargla, kobasice, kajmak, mladi i prevreli sir, turšija, kiseli kupus, ajvar, proja.... sve ono što je pripremljeno za zimske dane.
Zašto prasence, a nikako živina i govedina
Naime, budući da se prase smatra dinamičnom životinjom koja se puno kreće, valjda da u Novu godinu i vi uđete u istom duhu. Ne preporučuje se da jedete živinsko meso i govedinu jer piletina i ćuretina asociraju na prljavštinu i siromaštvo, a govedina na stagnaciju.
Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mese novogodišnju česnicu vasilicu.
Srpska Nova godina, poznata i pod nazivom Mali Božić, počinje 14. januara i tada se obeležavaju još dva značajna praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki.
Zašto krofne u ponoć
U gradskoj sredini ranije su se u ponoć služile krofne, a u jednu se stavljao zlatnik. Verovalo se da će osoba koja pronađe zlatnik u krofni imati uspešnu godinu. Krofna je zamena za česnicu.
Posle svih praznika budžet u srpskim kućama poprilično istanjen, tako je bilo i nekad, pa su se domaćice dovijale da pripreme nešto svečano, a da se ne potroše mnogo novca.
Izabrano je da se za doček srpske Nove godine jedu srpske krofne. I one su ta, pomalo već zaboravljena tradicija za doček novog leta po julijanskom kalendaru.
Zašto vasilica
Prvog dana nove godine po ovom kalendaru Srpska pravoslavna crkva proslavlja i dan posvećen Svetom Vasiliju Velikom, poznat i kao Mali Božić.
U nju se simbolično stavlja zrno pšenice, novčić, koji predstavja materijalno bogatstvo, i dren, simbol zdravlja.
Vasilica se u nekim krajevima naziva i maslenica, papuljica, gruvanica, baranica u Resavi povojnica, u Leskovačkoj Moravi poparenica, dok se u istočnoj Srbiji i Pomoravlju zove vasuljica. Tako se i pravi, na različite načine, od različitih sastojaka, u zavisnosti od toga u kom kraju je bilo više pšenice, kukuruza, oraha, od toga je i pravljena.
Može biti i slana i slatka, ali jedno im je zajedničko: mese se sa mnogo ljubavi i jedu tople.
Još neki važni običaji za pravoslavnu Novu godinu
Prema narodnom običaju, Badnjak se čuva do srpske Nove godine, kada se prave krstići i stavljaju na voće, odnosno rodno drvo, kako bi godina bila rodna.
Trudite se da 14. januara uradite neki mali posao – bilo fizički ili mentalno jer ćete tako sebi obezbediti da i u narednoj godini budete vredni.
Takođe, trudite se i da ništa ne polomite u kući i da ništa ne bacate jer se takve stvari smatraju lošim znakom.
Veruje se da se na ovaj dan ne treba svađati jer će vas, u protivnom, cele godine terati baksuz, dok se u nekim krajevima veruje da se posebno treba čuvati da vas neko ne prevari.
Takođe se veruje da će, ako na sam dan praznika pada sneg, naredna godina biti rodna.
Bonus video:
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari