Srpski naučnici rešavaju viševekovnu misteriju! Veruje se da je opasna bolest omogućila doseljavanje Slovena na Balkan, a da li je baš tako?

21.04.2024

20:01

0

Prva svetska pandemija je bila Justinijanova kuga, koja je harala širom Evrope od 6. do 8. veka nove ere

Srpski naučnici rešavaju viševekovnu misteriju! Veruje se da je opasna bolest omogućila doseljavanje Slovena na Balkan, a da li je baš tako?
Copyright 24sedam/Nenad Vujanović

Justinijanova kuga harala je širom Evrope od 6. do 8. veka nove ere. Pretpostavlja se da se zaraza proširila sa Bliskog istoka, preko nekog od trgovačkih brodova koji su pristajali u Konstantinopolj, prestonicu Romejskog carstva. Smatra se da je pokosila 30 miliona ljudi, trećinu tadašnje populacije, a da je oboleo čak i sam imperator Justinijan, koji je nekim čudom uspeo da preživi.

Uzročnik zaraze je bakterija  yersinia pestis, a vrsta buve koja živi na malim glodarima je glavni prenosilac kuge. Pretpostavlja se da su pacovi zarazu lako širili sa trgovačkih brodova u lukama u kojima su pristajali. Karakteristično za obolele je otok limfnih žlezdi, najčešće u predelu pazuha i prepona, kao i nekroza tkiva.

Dugo se verovalo da je ova opasna zarazna bolest uspela da promeni tok istorije, da je zaustavila Justinijanova osvajanja, doprinela širenju islama i omogućila Slovenima doseljavanje na Balkan. Međutim, da li je to zaista tako bilo? Pisanih izvora je nedovoljno, a fizičkih dokaza malo - uprkos navodno velikoj smrtnosti ljudi, na ovoj teritoriji nisu pronađene masovne grobnice iz tog perioda.

Zbog toga je antropologinja dr Ksenija Đukić, sa Instituta za anatomiju Medicinskog fakulteta u Beogradu, pokrenula istraživanje, koje je podržao Fond za nauku Republike Srbije, a koje se upravo bavi Justinijanovom kugom na prostoru Balkana i Romejskog carstva.

“Justinijanova kuga je specifična po tome što je to prva zabeležena pandemija, ona je zahvatila Vizantijsko carstvo i proširila se dalje. Kuga je vrlo smrtonosna bolest, ali smo mi zahvaljući napretku medicine vrlo srećni da danas ne može da dođe do epidemijskih razmera, jer se kuga danas leči antibioticima, što nije bio slučaj u srednjem veku”, utešila je dr Đukić ekipu portala 24sedam koja ju je posetila u njenoj laboratoriji.

Ovo istraživanje je prvo antropološko istraživanje Justinijanove kuge na teritoriji Balkana, što će naše stručnjake svrstati u red svetski priznatih, kada rezultati budu bili objavljeni. U planu je da istraživanje traje tri godine.

Profimedia
 

“Dodatna vrednost tog istraživanja je što je to multidisciplinarno istraživanje, koje uključuje stručnjake iz oblasti medicinskih nauka, stomatoloških nauka, arheologije, istorije, genetike i svi mi radimo na jednom vrlo jednostavnom pitanju, da li je kuga od 6. do kraja 8. veka ovde bila prisutna, ako jeste, u kojoj meri i kako je to izgledalo, a ako nije, zašto je ovaj region bio izuzet od takve jedne pošasti?”, objasnila je voditeljki Mariji Atanasković.

Zbog čega se dovodi u pitanje zvanična verzija doseljavanja Slovena na Balkan, kakve tragove kuga ostavlja na kostima i da li je donela mračno doba Evropi, saznaćete ako pogledate novu epizodu emisije “24sedam sa Marom”.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i videa, bez navođenja izvora, autora i embedovanja epizode sa YouTube kanala 24sedam tv.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike