Ako hoćete da solarnim panelima pravite svoju struju: Koje su "zamke“?

25.05.2022

18:15

0

Proizvodnja sopstvene struje na solarnu energiju sa predavanjem ili prodavanjem viškova EPS-u ubrzano je počela, ali potencijalni prozjumeri trebalo bi da obrate pažnju na neke potencijalne zamke

Ako hoćete da solarnim panelima pravite svoju struju: Koje su "zamke“?
solarni paneli profimedia-0222878411 copy - Copyright 24sedam/Profimedia

I u Srbiji građani i preduzeća sada mogu da imaju ogromne uštede na troškovima električne energije, praveći svoju struju i predavajući ili prodajući viškove EPS-u (ili ubuduće nekoj privatnoj enegetskoj kompaniji). Ali da bi se investicija ugradnje solarnih panela što pre isplatila, ili uopšte isplatila, i građani i kompanije, budući prozjumeri, trebalo bi da obrate pažnju na neke „sitnice“.

Za poslednjih nekoliko meseci porastao je broj potrošača-proizvođača električne energije (iliti prozjumera, kako je usvojen termin iz engleskog jezika). Otkada su konačno sa Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije iz aprila 2021. godine usklađeni podzakonski propisi i procedure učesnika u procesu, relativno je veliki broj domaćinstava i firmi podneo zahtev ili prijavu za ugradnju solarnih sistema.

U Elektrodistribuciji Srbije (EDS), na stručnom panelu koji su u Beogradu ove nedelje organizovali veb-portal Energija Balkana i Udruženje za održivu energetsku tranziciju (CEEFOR), istakli su da su uspeli nekako da „prežive prvi udar investitora i izvođača radova“.

Koji su mogući, a koji već viđeni problemi

Najveći problem sa kojim bi mogli da se susretnu građani, odnosno domaćinstva, jeste da isplaniraju prevelik sistem, upozoravaju iz EDS-a.

Sa sistemom koji je pravljen prema tome kolika je trenutna (klasična) potrošnja iz elektromreže upada se u zamku preinvestiranja.

Koliko "kućnih" elektrana imamo

U Srbiji je dosad priključen 21 solarni sistem koji su postavila domaćinstva i dva koja su industrijska. Ovaj broj je mali u odnosu na bar 600 do 900 malih solarnih elektrana koje su dosad izgrađene ali nisu registrovane jer se koriste za privatne potrebe i ne predaju struju, no tek smo na početku važnog procesa tranzicije.

U EDS-u su trenutno u obradi 94 zahteva za ugradnju solarnih sistema i priključenja na sistem, od čega je 57 podneto iz industrije. Najveći sistem za sopstvenu struju prijavio je japanski proizvođač guma za vozila. Elektrana „Tojo tajersa“, u njihovoj srpskoj fabrici u Inđiji, imaće nemalih 8,4 megavata, i pretpostavlja se da će to dugo vremena biti i najveći prozjumer u Srbiji.

- Odobrena snaga solarnih panela po propisima može biti jednaka odobrenoj snazi za potrošnju (iz mreže). To je za prosečno domaćinstvo mnogo više nego što mu realno treba, i 1. aprila, kada se pravi godišnji presek i kada shvati koliko se previše uložilo, moglo bi biti problema. Sistem od pet kilovata je savim dovoljan – upozorava Matić.

Najveći problem s kojim se već sreću preduzeća je da je određena suviše mala granica kapaciteta za njih. A da li će se naći sa ove ili one strane, tih 160 kilovata može da čini ogromnu raazliku.

- Zbog te niske granice investicija može biti 100.000 ili 120.000 evra skuplja. Nepotrebno se u ovom trenutku zahteva ugradnja kontrolera, mrežnih analizatora, daljinskih stanica za upravljanje… Naš sistem nema sistem agregatora koji bi to koristio, a zbog nepotrebnog ulaganja dešava se da se investitor odluči za manji sistem, ispod 160 kilovata. Kako i ne bi kada ga sistem od 300 kilovata, koji može da ugradi, košta 200.000 evra, a dodatni „trošak kontrole“ mu je još više od pola. U propise treba staviti da sistem naknadno mora da se uskladi kada to bude bilo potrebno - ističe Miloš Kostić iz CEEFOR-a.

U EDS-u se slažu da bi to moralo da se reši, jer u okruženju i u EU, gde postoje različiti nivoi granice, one idu do 500 kilovata ili čak megavat.

- Mislimo da bi optimalno bilo da to kod nas bude na 400 kilovata umesto sadašnjih 160, jer preko toga ne podržavaju stubne trafostanice – kaže Matić.

Najezda na laboratorije

Drugi problem je što kod pripreme dokumentacije koju radi sam klijent treba pribaviti i dokaz o ispitivanju instalacije, što može da uradi samo akreditovana laboratorija.

- U Srbiji ih imamo samo dve, a samo naša firma je spremila 100 zahteva koji će biti predati u junu i julu. Svakoga dana javi nam se pet kompanija koje su zainteresovane za solarne sisteme – objašnjava Kostić.

Da otvorenih pitanja ima, svesni su i u EDS-u, gde kažu da, na primer, mnogi potrošači žele da budu prozjumeri sa nultom predajom u energetski sistem. Mrežni kodovi to zasad ne prepoznaju kao moguće, tako da u EDS-u trenutno ne znaju kako da reše ove zahteve.

Zatim, ima zahteva za odvojenim ugovorima za potrošnju struje iz mreže i za predatu struju iz svog sistema, ili onih koji ne zadovoljavaju uslove za prozjumere ali žele da prodaju struju sa svojih krovova.

Već su se pojavili skladištari energije, čiji sistemi mogu ići do 15 megavata. Treba unapred rešiti kako će se raditi sa agregatorima sistema, koji bi od više prozjumera uzimali struju i dalje je plasirali. Ili firmama za pružanje raznih usluga, poput regulacije frekvencije napona i slično, kažu iz EDS-a.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike