Novi razlog za još skuplje stanove

Nekretnine su u svetu, Evropi pa i Srbiji, sve skuplje i skuplje i takva je situacija već godinama. Osnovni razlog što je to tako u Srbiji je nedostatak stanova, a od novijih i razloga za s ve skuplju novogradnju je svakako i aktuelno poskupljenje repromaterijala.

Sada, na sve to, stižće još jedan razlog zbog kojeg bi cena mogla da ide još naviše. Iz Brisela, odnosno EU čija pravila gotovo u celosti primenjuje i Srbija, stiže direktiva koja obavezuje ugradnju solara za proizvodnju struje u sve nove stambene zgrade.

Evropska komisija je prošle nedelje objavila plan "REPowerEU: Plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije". Posledica tog plana je i obvezna ugradnja solarnih energetskih sistema u postojeće javne i poslovne zgrade, ali pre svega sve nove stambene zgrade koje će da se grade od 2026. godine.

Ko će to da plati?

U regionu, iz zemalja koje su članice EU i moraju da bez izuzetka sprovode direktive, već prave nove „troškovnike“.

- Cena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a srazmerno i veća za postojeće - ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG), piše „Jutarnji list“.

Iz Komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u njenom celom životnom ciklusu i tako raditi analiza troškova.

- Ako promatramo celi životni ciklus zgrade, onda sigurno u sumi ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time kroz godine smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi upotrebe jedne zgrade - napominju u Komori.

Trošak ugradnje solara u zgrade u Hrvatskoj je od 5.000 do 10.000 evra.

- Govorimo o ceni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća domaćinstvo, a iznosi oko 400 evra fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko 5.000 do 6.000 kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko 660 do 930 evra na troškovima struje – kaže za zagrebački list Stjepan Talan, vlasnika fabrike panela „Solvis“ iz Varaždina.

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva očekuju da će uvođenje obaveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju da će ta obaveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade.

- Investicija se, bez državnih poticaja, vraća tek za dvadesetak godina - upozoravaju u HKIG-u.

BONUS VIDEO

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi