Ko bi više trpeo, EU ili Rusija: Zahtev za izbacivanje Moskve iz SWIFT-a besmislen?

24.02.2022

09:54

0

Autor: 24sedam

Baltički šefovi diplomatije poslednji su u nizu onih koji zagovaraju da se Rusija zbog situacije u Ukrajini izbaci iz sistema međunarodnog prometa novca. Koliko takav zahtev uopšte ima smisla?

Ko bi više trpeo, EU ili Rusija: Zahtev za izbacivanje Moskve iz SWIFT-a besmislen?
Borba Rusije i Amerike - Copyright Profimedia

Šefovi diplomatije baltičkih država zatražili su danas da Rusija bude dodatno sankcionisana i isključena iz međunarodnog platnog sistema SWIFT, a da Ukrajini bude poslato naoružanje i municija u rasplamsalom sukobu Moskve i Kijeva.

Međunarodna zajednica bi trebalo da "uvede najoštrije moguće sankcije Rusiji, uključujući isključivanje Rusije iz SWIFT" sistema, naveli su u zajedničkom saopštenju ministri spoljnih poslova Estonije, Letonije i Litvanije.

Pretnja na prvi pogled deluje ozbiljno, jer SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) je sistem kojim banke vrše međusobne transakcije i u kojem posreduju u svakoj trgovini koja se ne obavlja davanjem para u koferima ili vrećama. SWIFT je Gmail bankarskog sistema i u njega je uključeno 11.000 finansijskih institucija u svetu.

Međutim, eventualno izbacivanje Rusije iz SWIFT-a ne samo da ne bi uništilo ruske finansije, već bi izazvalo ozbiljne probleme zemljama EU, pa i SAD, ocenjuju poslovni mediji.

Četiri razloga za "njet"

Problemi vezani sa ovim zahtevom sa Baltika, tradicionalno nenaklonjenog Rusiji, su višestruki. Prvi je istovremeno i formalne i suštinske prirode. Britanski "Ekonomist" nedavno je podsetio da se SWIFT sistem, kome je sedište u Belgiji, obavezao na političku neutralnost. Ukoliko bi se takav sistem povodio za politikom, ili geopolitikom, većinom vremena ne bi ni radio sa određenim delovima sveta.

Isključivanje iz SWIFT-a je izuzetno retko. Presedan je bio 2012. godine kada je ot Iranu uradila Evropa i 2018. godine, kada su SAD pod rukovodstvom Donalda Trampa naterale SWIFT da izbaci Iran. Tada je bilo veliko protivljenje Evrope takvom potezu, jer je naučila lekciju, ali nadjačao je Vašington i mogučnost da se američke banke povuku iz sistema.

Pixabay
 

Drugi set problema je čista računica, odnosno ekonomija. Mnoge evropske zemlje, a prva od njih velesila EU Nemačka, održavaju znatne poslovne veze s Rusijom. Rusija je peti po veličini trgovinski partner EU a evropske banke imaju 56 milijardi dolara potraživanja za plaćanje od ruskih stanovnika.

Isključivanjem Moskve iz SWIFT-a kompanije ne bi mogle niti da posluju sa svojim partnerima, niti da kupuju sirovinu i delove, niti da prodaju robu.

Ruska ekonomija je všestruko veća od bilo koje od svetskih ekonomija protiv kojih je nekada uveden embargo. Pritom je prilično i otvorena pa svaki poremećaj u Rusiji utiče na zemlje koje s njom posluju.

Treći je – energetika. Rusija obezbeđuje 35 odsto evropskih potreba za gasom. Malo je verovatno da bi protok gasa ka Nemačkoj i Francuskoj stao, ali ukoliko bi bila izbačena iz SWIFT-a pitanje je kako bi kupci taj gas plaćali. Morali bi da džakove s dolarima, a možda čak i rubljama, donose „Gaspromu“, ukoliko ne žele da stanu fabrički pogoni i da građani imaju čime da se ogreju i na čemu da skuvaju.

Poslednji, ali geopolitički ne i manje važan, jeste razlog da izbacivanje tako velike ekonomije iz SWIFT-a može strateški naškoditi samom sistemu.

Kao što grade svoj GPS sistem, koji bi SAD u nekom trenutku mogle da im ukinu, tako se Rusi spremaju za rad bez SWIFT-a još od zavođenja sankcija 2014. godine. Sada bi u njihov „sistem finansijskih poruka“ (SPFS) Banke Rusije, mogle da se uključe i stane banke, odnosno spoljnotrgovinski partneri.

Ne treba zaboraviti ni na Kinu. Ovo bi mogla da bude dodatni razlog za jačanje njhoivog CIPS sistema bankovnih prenosa. U njega su već uključene neke velike strane banke, a omogućava slanje poruka na kineskom i engleskom jeziku.

Prosečni dnevni volumen transakcija za sada iznosi 50 milijardi dolara, što je nije tako mnogo manje od 400 milijardi koliko ima SWIFT-ov, ali koji važi za ceo svet.

Tom Kiting iz britanskog Kraljevskog instituta za odbrambena istraživanja zato je još u decembru prole godine dao savetu: "Zapad još uvijek ima baruta, ali mora mudro odabrati one sa kojima se želi boriti".

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike