Ozbiljno snabdevene i spremne za oružani sukob: Koliko je jaka ruska, a koliko ukrajinska vojska

30.01.2022

08:14

0

Danima se priča o mogućem ratu na istoku Evrope, a kada bi do njega zaista došlo, Ukrajina bi imala veoma male šanse protiv Rusije

Ozbiljno snabdevene i spremne za oružani sukob: Koliko je jaka ruska, a koliko ukrajinska vojska
ukraj rusija oruzje - Copyright AP Photo/Pixabay

Potencijalni konflikt na istoku Evrope o kom se priča već nedeljama unazad, otkad Zapad tvrdi da se više od 100.000 ruskih vojnika gomila duž granice sa Ukrajinom, privlači pažnju svetske javnosti zbog onoga što bi moglo da usledi ukoliko bi do oružanog sukoba zaista došlo.

Američka vojska saopštila je u ponedeljak da je stavila u pripravnost do 8.500 vojnika, spremnih da se rasporede u istočnu Evropu potencijalno u vrlo kratkom roku ukoliko NATO aktivira snage za brzi odgovor.

Nakon prošlonedeljnih razgovora između američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, Vašington je ove nedelje dao pisani odgovor na bezbednosne garancije Rusije, ne zadovoljivši njen osnovni zahtev.

Russian Defense Ministry Press Service via AP
 

Rusija poriče da planira napad, ali se bez obzira na to preduzimaju mere opreza jer se deo osoblja ambasada Velike Britanije, Kanade i SAD povukao iz Ukrajine.

Rusija i Ukrajina, oprezni susedi

Rusija i Ukrajina su dve najveće zemlje u Evropi, koje su bile u grupi 15 republika koje su činile SSSR. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine Ukrajina je postala nezavisna država i distancirala se od Rusije.

U martu 2014. godine, posle višemesečnih antivladinih protesta u Ukrajini, u kojima je lider naklonjen Kremlju uklonjen sa vlasti, Rusija je izvršila invaziju i anektirala poluostrvo Krim. Mesec dana kasnije, proruski separatisti su počeli da zauzimaju teritoriju iz oblasti Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini. U tamošnjim borbama stradalo je više od 14.000 ljudi, prema Kijevu, dok su milioni raseljeni.

Pixabay
 

Prema informacijama Zapada, procenjuje se da je sada oko 100.000 vojnika stacionirano duž granice sa Ukrajinom, a oko 20.000 u blizini provincija Donjeck i Lugansk.

Pored toga, očekuje se da će vojne vežbe ruskih i beloruskih trupa početi u narednim nedeljama u okviru vežbi „Saveznička odlučnost“. Rusija je već poslala vojne snage i dva bataljona raketa zemlja-vazduh S-400 u Belorusiju.

- Cilj vežbe je da se preciziraju zadaci suzbijanja i odbijanja spoljne agresije tokom odbrambene operacije, suprotstavljanja terorizmu i zaštite interesa državne unije - rekao je novinskoj agenciji Interfaks zamenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin.

Putin i NATO

NATO je najmoćniji vojni savez na svetu koji se sastoji od 30 članica i budžeta od 1,56 milijardi evra.

Pixabay
 

Osnovana 1949. godine, Organizacija Severnoatlantskog sporazuma prvobitno je stvorena da obuzda sovjetsku ekspanziju.

Rusija se protivi bazama NATO-a u blizini svojih granica i tražila je pismene garancije da se NATO neće širiti na istok, a jedan od centralnih zahteva Kremlja jeste da Ukrajini nikada ne bude dozvoljeno da se pridruži Alijansi, jer bi Rusija to smatrala prelaskom crvene linije.

Ukrajina je izrazila interesovanje za pridruživanje NATO-u i Zelenski je u septembru 2020. odobrio bezbednosnu strategiju koja je postavila temelje za partnerstvo sa NATO-om sa ambicijom članstva.

Ruska i ukrajinska vojska

Rusija ima jednu od najmoćnijih armija na svetu. Spada među pet zemalja koje najviše troše na svoju vojsku.

AP Photo/Evgeniy Maloletka
 

Rusija je samo 2020. potrošila 61,7 milijardi dolara na svoju vojsku, što je činilo 11,4 odsto državne potrošnje. Poređenja radi, Ukrajina je potrošila 5,9 milijardi dolara na svoju vojsku ili 8,8 odsto državne potrošnje prema Stokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

Moskva je već rasporedila oružje u blizinu Ukrajine, uključujući balističke raketne sisteme kratkog dometa Iskander, sisteme za lansiranje raketa, borbene tenkove i artiljeriju.

24sedam/Ilustracija
 

Nekoliko zemalja poslalo je vojnu opremu u Ukrajinu, uključujući protivtenkovske rakete Javelin iz Estonije i protivvazdušne rakete Stinger iz Letonije i Litvanije. Kijev takođe koristi bespilotne letelice Bairahtar turske proizvodnje za izviđanje.

Ukrajina je u nedelju dobila drugu pošiljku oružja iz SAD kao deo odbrambenog paketa vrednog 200 miliona dolara, koji je predsednik Džozef Bajden odobrio u decembru.

Prema zvaničnim podacima, Vojska Rusije ima ukupno 900.000 aktivnih vojnika, dok je ukrajinska sa 209.000 slabija čak četiri puta. Slična je situacija i kad su u pitanju rezervisti, kojih Rusija ima 2.000.000, a Ukrajina 900.000.

I u artiljeriji Moskva je nadmoćnija od Kijeva sa, dok oklopnih vozila ima skoro tri puta više - 30.122 u odnosu na 12.303. Tenkova imaju skoro šest puta više od Ukrajine, bombardera 15 puta više, a jurišnih helikoptera čak 16 puta više, što znači da je Rusija u neuporedivo boljem položaju kada je vojna moć u pitanju.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike