Smrtonosna magla je za pet dana ubila hiljade ljudi! Prošlo je 70 godina, a svet se i dalje seća (FOTO, VIDEO)

05.12.2020

07:05 >> 08:29

0

Tog 5. decembra London je prekrila gotovo zelena sumaglica

Smrtonosna magla je za pet dana ubila hiljade ljudi! Prošlo je 70 godina, a svet se i dalje seća (FOTO, VIDEO)
Copyright Profimedia

 

Decenijama unazad svet se bori protiv nevidljivog ubice – štetnih gasova i čestica u vazduhu.

I Srbija, kao i London, Peking, Sarajevo i mnogi drugi gradovi, već godinama se nalazi u takozvanoj crvenoj zoni kada je reč o aero-zagađenju. Borba nije ni laka ni brza. Potrebne su godine i velika ulaganja kako bismo disali zdraviji vazduh.

Treba doneti nove zakone, subvencionisati građane kako bi prešli na ekološka goriva… Ipak, i mi, kao pojedinci, sa malim ustupcima prirodi možemo da pomognemo.

I možda toj promeni svesti i buđenju savesti može doprineti i činjenica da je pre više od 70 godina (1952) zagađen vazduh u Londonu odneo čak 4.000 ljudskih života.

Pročitajte još:

Još jedan neprijatelj vreba: Zagađen vazduh pogoduje širenju koronavirusa, najugroženiji su ljudi iz gradova 

U Nišu zbog prekomernog zagađenja vazduha traže kontrolu kotlarnica na ugalj 

Da, dobro ste pročitali. Takozvani veliki dim je za pet dana ubio 4.000 ljudi, a ozbiljno je ugroženo zdavlje čak 150.000 stanovnika. Gledajući dugoročno, čak 12.000 ljudi je umrlo od ubistvene magle, kao i hiljade životinja.

Tog decembra 1952. godine London je zahvatilo neuobičajeno hladno vreme i veliki broj ljudi se grejao na ugalj.

Posleratni ugalj, koji se koristio u Velikoj Britaniji, bio je niskog kvaliteta i pun sumpora (sličan lignitu), dok je kvalitetniji ugalj (poput antracita) obično bivao izvožen da bi se otplatila dugovanja iz Drugog svetskog rata. Tako su Britanci grejanjem stvarali dim sa velikom količinom sumpor-dioksida.

Pored toga, bilo je zagađenja i dima iz vozila – posebno iz parnih lokomotiva i autobusa na dizel, koji su zamenili pre toga napušteni sistem električnih tramvaja. Ostali industrijski i komercijalni izvori takođe su uticali na veće zagađenje vazduha.

Nad Londonom se 4. decembra slegao anticiklon, a pošto nije bilo vetra, nastala je temperaturna inverzija – hladan vazduh je bio u nižim predelima, zarobljen ispod višeg sloja toplog vazduha.

Sledećeg dana, 5. decembra, magla, pomešana sa dimom iz kućnih i industrijskih dimnjaka – česticama poput onih iz izduvnih gasova motornih vozila kao što je sumpor-dioksid, formirala je postojani žućkasto-zelenkasti smog, koji je sve do 9. decembra “bdeo” nad Londonom.

Dan smoga

Na godišnjicu “velikog smoga” obežava se i Dan smoga.

Pojedini izveštaji kažu da je premijer Vinston Čerčil isprva odbacio opasnost od ovog zagađenja, ali je ubrzo priznao da je magla mnogo intenzivnija i da je opasna po zdravlje zbog dima koji je sadržavala.

Nakon ove katastrofe usledila je politička kriza i vlada je bila primorana da istraži probleme zagađenja vazduha ne samo u Londonu, već u celoj Britaniji.

“Velika magla” je poslužila i kao presudni katalizator za donošenje zakona o čistom vazduhu 1956. godine. Usledio je i unapređeni zakon iz 1968, pa je zagađenje vazduha znatno smanjeno.

PRE NEKOLIKO GODINA REŠENA MISTERIJA “MAGLE SMRTI”

Profimedia

Ovaj čudan i zastrašujući događaj je oduvek izazivao nedoumice među naučnicima.

Studija koja je objavljena pre više godina u časopisu “Proceedings of the National Academies of Sciences” odgovorila je na pitanja o poreklu magle, kao i zašto je bila opasna.

Međunarodni tim naučnika iz Kine, SAD i Velike Britanije je pokušao da u laboratoriji napravi maglu iz Londona i da je uporedi sa zabeleženim atmosferskim uslovima u Pekingu, koji je takođe poznat po velikom aero-zagađenju.

Otkriveno je da je azot-dioksid hemijski reagovao sa relativno benignim sumpor-dioksidom i nastala je smrtonosna sumporna kiselina.

– Naši rezultati su pokazali da je proces bio olakšan azot-dioskidom, još jednim proizvodom sagorevanja uglja – rekao je autor studije Renji Zang.

Drugi ključni aspekt u pretvaranju sumpor-dioksida u sulfat jeste proizvodnja čestica kiseline, koje su naknadno inhibirale ovaj proces.

– Prirodna magla sadrži veće čestice – do nekoliko desetina mikrometara, a kiselina koja se stvorila bila je dovoljno razblažena. Isparavanjem tih čestica ostale su manje čestice kisele izmaglice koje su prekrile grad – pojasnio je tada Zang.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike