Srednjovekovne muke: Brak bez ljubavi, sujeverje u medicini i potpuno odsustvo higijene

09.06.2021

14:00 >> 11:07

0

Za većinu ljudi svakodnevni život bio je mračan, nezdrav i opasan

Srednjovekovne muke: Brak bez ljubavi, sujeverje u medicini i potpuno odsustvo higijene
Copyright Profimedia

Srednjovekovni život poznat je po tome što je bio naporan, nasilan i kratak. Iako je imao periode mira i stabilnosti.

I svakako da su plemići živeli u relativnom sjaju, ali za većinu ljudi svakodnevni život bio je mračan, nezdrav i opasan.

Ovo su samo neke od muka koje su srednjovekovni ljudi morali da podnose.

Žene nisu mogle da biraju partnere

Brak se u srednjem veku veoma razlikovao od onog koji se danas podrazumeva. Žene nisu mogle da biraju za koga će se udati, te često nisu ni poznavale budućeg supruga do dana stupanja u brak. Većina brakova u to doba nije bila zasnovana na ljubavi.

Profimedia

KaznenI sistem je bio varvarski

Kazneno-popravni sistem tog doba bio je daleko od civilizovanog. Ako je neko otišao u zatvor, tamo ga je čekao pakao. Zatvorenici nisu svakodnevno hranjeni niti im je davana voda, a o društvenim aktivnostima ili šetnji na svežem vazduhu nije bilo ni govora. Većina zatvorenika bila je zaključana u svojim ćelijama kako bi se sprečili pokušaji bekstva, a mnogi od njih su ili gladovali ili umirali od bolesti.

Ljudi sa mentalnim problemima tretirani su kao životinje

Prisustvo mentalnih bolesti u srednjem veku predstavljalo je ozbiljan problem. Psihički bolesnici su često brutalno prebijani zbog „neadekvatnog ponašanja“, a drugi, koji su smatrani opasnim po okolinu, progonjeni su iz gradova, bacani u zatvor ili pogubljeni pod izgovorom da ih je đavo zaposeo.

Srednjovekovna hrana bila je nezdrava

Srednji vek bio je lišen kvalitetne hrane. Oslonac svakodnevne ishrane bili su domaći proizvodi. Većina ljudi jela je velike količine hleba, nekvalitetnog mesa (uglavnom svinjskog, bogatog mastima) i žitarica, a voće i povrće gotovo nikada.

Profimedia

Medicina se zasnivala uglavnom na sujeverju

Medicinska dijagnoza u srednjovekovno doba uključivala je astrološka predviđanja i druge „divlje teorije“ koje bi danas zvučale krajnje suludo. Na primer, puštanje krvi bilo je jedno od najčešćih i najcenjenijih postupaka, jer je većina lekara verovala da će telo otkloniti sve bolesti uklanjanjem „loše krvi“ iz njega.

Očekivan životni vek bio je mnogo kraći nego danas

Prema navodima savremenih naučnika, prosečni životni vek čoveka rođenog u Velikoj Britaniji između 1276. i 1300. godine bio je trideset jedna godina. Što se tiče žena, stvari su bile za nijansu bolje.

Profimedia

Većina ljudi bila je stalno pijana

U srednjovekovno doba voda se retko pila zbog problema sa njenom čistoćom. Ako se i morala piti, preferirala se izvorska voda, jer je bila manje zagađena od rečne. Takođe se smatralo da je voda loša za varenje, pa su iz svih ovih razloga ljudi uglavnom pili vino, pivo, jabukovaču itd. Svakodnevna konzumacija alkohola u velikim količinama bila je norma u Engleskoj.

Ljudi se nisu tuširali, pa čak ni prali ruke

Hrišćanima je bilo zabranjeno da se kupaju goli, a Crkva je proglasila da javno kupanje dovodi do nemorala, promiskuiteta i bolesti. Ovi „nepisani zakoni“ postali su deo svakodnevnog života većine građana, koji su postepeno počeli da izbegavaju svako održavanje higijene.

Profimedia

Hleb je mogao prouzrokovati halucinacije ili čak smrt

Hleb je bio osnova života u srednjem veku. Ipak, seljani su imali problema s pečenjem hleba leti, jer im je ponestajalo žita, a novi usev nije bio spreman za žetvu. Iz tog razloga su bili prinuđeni da prave hleb od raži zagađene gljivicom rogoga, čiji su efekti vrlo slični LSD-u. Svako ko bi jeo takav hleb imao je 50 odsto šansi da umre od Crne smrti.

Crna smrt se smatra jednom od najsmrtonosnijih epidemija u ljudskoj istoriji. Prema istorijskim zapisima, kuga je ubila oko polovine stanovništva Evrope za samo tri godine. To znači da ako je osoba živela u srednjovekovnoj Evropi oko 1340, imala je 50 odsto šanse da umre od kuge.

Anestetici su bili praktično nepoznati

Danas svi koriste anestetike zdravo za gotovo, međutim, u srednjem veku to nije bio slučaj. Hirurzi su slabo razumeli anatomiju, anesteziju i antiseptike, što je dovelo do mnogih smrtnih slučajeva od infekcija i užasnih bolova tokom operacije.

Pročitajte još:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike