Svetski dan vegetarijanaca - dan obroka bez mesa

01.10.2020

11:56

0

Tri različite boje svakodnevno na tanjiru

Svetski dan vegetarijanaca - dan obroka bez mesa
Copyright Profimedia

Obeležava se svakog 1.oktobra još od 1977.godine i iz godine u godinu, proslavlja ga sve veći broj vegetarijanaca. Namenjen je širenju svesti o prednostima vegetarijanstva i uopšte edukaciji ljudi o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života. Ovakav način ishrane stekao je veliku popularnost u celom svetu, neke studije procenjuju da vegetarijanci čine i do 18% svetske populacije.

Ali kako preći na ishranu toliko različitu od one na kojoj smo odrastali, pitali smo nutricionistu Anu Todorović.

– Prelazak na vegetarijanstvo jeste zahtevan zadatak i može se reći, odgovorna odluka zato što iziskuje dobro poznavanje principa vegetarijanstva i generalno potreba organizma za hranljivim materijama. Važno je pristupiti mu sistematično, jer takav način ishrane treba da zadovolji apsolutno sve potrebe organizma.

profimedia

Sve veći broj ljudi okreće se zdravlju i pažljivo bira šta će staviti u usta. Akcenat je na pažljivo, jer, vegetarijanska ishrana isključuje namirnice životinjskog porekla koji su glavni resursi gvožđa, vitamina B 12, vitamina D, te se to na alternativni način mora nadomestiti.

– Ukoliko se ishrana pažljivo osmisli da bude što raznovrsnija i od zdravih, korisnih namirnica, organizam može da dobije sve hranljive sastojke. U riziku su oni koji svode svoju ishranu na puno testa, krompira, slatkiša, slatkog voća i prerađevina od voća poput marnelada Ili sokova, gotovih biljnih pašteta koje su ponekad prepune dodatih modifikatora ukusa poput natrijum glutaminata koji je apsolutno nezdrav.

Znamo šta u vegetarijanskoj kuhinji nikako nećemo naći, ali šta je neizostavni deo jelovnika?

– Pre svega, žitarice poput ovsa, raži, ječma, spelte, heljde, kinoe, prosa i njih je najbolje konzumirati u celom zrnu, skuvane. Osim toga preporučuju se pasulj, grašak, boranija, pečurke, soja, bob, sočivo, leblebije kao nosioci proteina. Neophodna su hladno ceđena ulja poput maslinovog, avokadovog, ulje koščice grožđa koje je najpodobnije za termičku obradu. Naravno, unos povrća i voća je vrlo važan i takođe treba da bude raznolik, objašnjava za naš portal Ana Todorović.

Profimedia

Da li je istina ili zabluda da nijedno povrće ne može da zameni meso i da vegetarijanci često imaju manjak gvožđa?  

– Iako ljudski organizam najbolje usvaja gvožđe iz mesnih izvora i ribe, pravilnim kombinacijama namirnica iskoristiće dovoljno gvožđa i iz biljnih izvora.

I možda se ne mogu takmičiti sa biftekom ili telećom džigericom, ali gvožđa ima i u žitaricama, zelenom povrću, orašastom voću, mahunarkama. A kako bi organizam izvukao najbolje za sebe, preporuka je kombinovanje.

– Na primer, skuvani ovas sa semenkama lana, susama, orasima ili bademima sa borovnicama ili malinama, mahunarke poput crvenog pasulja treba kombinovati sa miksom zelenih salata i dresingom u koji smo stavili masilnovo ulje i limunov sok, preporučuje nam sagovornica.

Ove značajne istorijske ličnosti bile su vegetarijanci: Mahatma Gandi, Sidarta Gautama, Pitagora, Platon, Leonardo da Vinci, Volter, Lav Nikolajevič Tolstoj, Franc Kafka, Džorž Bernard Šo, Albert Ajnštajn.

Razlozi za prelazak na vegatarijanski način ishrane su brojni, najčešće je to ljubav prema životinjama, ali u poslednje vreme sve se više ističu i zdravstveni razlozi

– Ipak, ovakav način ishrane je često i trend, svojevstan vid detoksikacije koji može odlično da posluži ljudima koji su se hranili nezdravo dug vremenski period. Preporuka je da svako treba da osluškuje potrebe svog organizma i ukoliko se osoba oseća dobro, i ima energiju za nesmeteno obavljaje svakodnevnih aktivnosti, ovakav način ishrane je više nego prihvatljiv, zaključuje nutricionista Ana Todorović.

Mnogi vegetarijanci navode i duhovni napredak kao glavni razlog za prestanak jedenja mesa. Tako recimo u mnogim istočnjačkim filozofijama i verovanjima se smatra da čovek putem mesa unosi negativnu energiju u svoj organizam. To shvatanje objašnjavaju rečima: “Čovek je ono što jede”.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike