Francuzi su je prozvali srpska Jovanka Orleanka: Prva je žena borac srpske vojske a dobila je čak 13 odličja u Velikom ratu
O podvizima Sofije Jovanović pisala je čak i francuska štampa
![Francuzi su je prozvali srpska Jovanka Orleanka: Prva je žena borac srpske vojske a dobila je čak 13 odličja u Velikom ratu](/data/images/2024-05-24/585908_sofija-jovanovic-2_f.jpg?timestamp=1716501600)
Rođena u Beogradu kao jedna od ćerki mesara Jovanovića iz Dušanove ulice, Sofija Jovanović je od malih nogu bila obavijena okruženjem koje je odavalo osećaj hrabrosti i izazova. Njeno detinjstvo bilo je obeleženo očevom željom za sinom, ali Sofija je pokazivala više hrabrosti i odlučnosti nego što su to mnogi očekivali od devojčice.
Njen životni put prešao je u herojske staze tokom Prvog balkanskog rata 1912. godine. Tada, kao maturantkinja, prijavila se Narodnoj odbrani kao dobrovoljac, uprkos sumnjama i stereotipima koji su pratili žene u vojsci.
Prošavši test pred komisijom, pridružila se četnicima i prošla obuku u Prokuplju i Vranjskoj Banji. Tako je Sofija postala prva žena borac u srpskoj vojsci, hrabro prolazeći iza neprijateljskih linija, izvodeći diverzije i iznenadne napade.
Njeno ime i podvizi brzo su privukli pažnju medija i javnosti. Francuski reporteri su je nazvali "srpska Jovanka Orleanka", a njen lik se pojavio u mnogim publikacijama, uključujući i pariski "Mali žurnal". Sofija je postala strateg u svojoj jedinici, planirajući diverzije i gerilske napade, i za svoju hrabrost u Bregalničkoj bici nagrađena je ordenom.
![](/data/images/2024-05-24/585907_sofija-jovanovic-1_orig.jpg?t=1716566993)
Nakon završetka Drugog balkanskog rata, Sofija je zamenila uniformu haljinom i započela posao kao činovnica u Direkciji železnice. Međutim, mir je bio kratkotrajan, jer je Prvi svetski rat izbio ubrzo nakon toga. Sofija je odmah ponovno stala u odbranu svoje zemlje, učestvujući u bitkama na Drini i Kolubari, gde je bila teško ranjena.
Njena hrabrost nije oslabila ni tokom povlačenja preko Albanije i borbi na Solunskom frontu. Ranjavana i invalidna, ali nikada slomljena, Sofija je postala najodlikovanija žena u Velikom ratu, dobivši 13 odlikovanja za svoje junačke podvige.
Nakon rata, Sofija se udala za svog ratnog druga Tihomira Krsmanovića i povukla iz javnosti. Umrla je 1979. godine u 84. godini života, sahranjena uz vojne počasti na Novom groblju u Beogradu.
Njena hrabrost i odlučnost nastavili su da žive kroz predstavu "Priče hleba i krvi", koju je napisala njena praunuka Sanja Krsmanović Tasić kako bi sačuvala sećanje na Sofiju Jovanović, heroinu koja je ostala zapamćena kao simbol hrabrosti i neustrašivosti.
BONUS VIDEO
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari