Srbija i svet - radnička prava: Kada će nam se plaćati rad od kuće?

30.04.2021

05:51 >> 09:28

0

Za razliku od sveta u Srbiji je zamrla priča o trendu rada od kuće, a ni posle godinu dana pandemije propisi ga još ne prepoznaju kao svakodnevicu

Srbija i svet - radnička prava: Kada će nam se plaćati rad od kuće?
Copyright Pixabay

Sa prinudnog slanja na rad od kuće, koje je kao epidemiološka mera u ogromnom talasu preplavilo svet početkom 2020., polako se usvaja rad van kancelarije kao nešto uobičajeno i “budućnost“ koja je već tu.

U Srbiji kao da je ta tema u poslednje vreme zamrla u javnosti, iako su svi problemi koje ona nosi pre svega za zaposlene i dalje prisutni, i neprepoznati od države i savremenih propisa, kaže za 24sedam profesor Bojan Urdarević, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.

Retko ko sledi svetsku praksu

– Prošlo je više od godinu dana od pandemije koja je dosta zaposlenih poslala da “rade od kuće“, a mi i dalje nemamo savremene propise koji bi pomogli firmama, a zaštitili zaposlene. Dobili smo samo neki pravilnik u kome je prepisan postojeći zakon– ističe ovaj stručnjak za radno pravo.

Daleko od sveta

Srbija je i po ovom pitanju “daleko od sveta“, pa tako u Holandiji vlast službenicima koji rade od kuće daje “kovid-bonus“ od 363 evra. Toliko su izračunali da treba kao nadoknada za dodatno grejanje, struju i vodu, amortizaciju za korišćenje stola i stolice, ali i sitnice poput kafe, čaja i toalet papira koje radnik potroši kod kuće. Španija je propisala da poslodavci moraju da plaćaju održavanje radnog prostora i opremu zaposlenih kod kuće, Nemačka raspravlja o zakonu koji se tiče prva zaposlenih koji rade na daljinu, a Francuska je već usvojila propis koji ih štiti od imejlova van radnog vremena.

Prema njegovim rečima, veoma su retke firme u Srbiji koje slede svetsku praksu da se zaposlenima koji rade od kuće plaća nadoknada za kućne troškove, ili da im poslodavci daju opremu ili im plate za nabavku.

– Većina poslodavaca shvatila je da tako može da ima manje troškove, a kada se radi o obavezama prema zaposlenima smatraju da uspešno “plivaju“ u navodno pravno nedefinisanoj situaciji – kaže Urdarević.

Istog je mišljenja i predsednik Ujedinjenih granskih sindikata “Nezavisnost“ i profesor Zoran Stojiljković sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

– Poslodavci odmah računaju koliko mogu da uštede na troškovima kancelarija, opreme, ljudi… Ali, gledaju i koliko radnike time mogu da drže uslovljene odvojene od kolektiva, sa dodatnom kontrolom privatnosti, i da zadaju poslove van časova tradicionalnog radnog vremena. A u siromašnoj Srbiji poslodavci očekuju da ćete vi servisirati trošak i kompjutera, i telefona, interneta, struje, grejanja… – navodi Stojiljković.

Manja plata, više posla

A u Srbiji, nedostatak ili neprimenjivost propisa uslovio je da je sada raširena praksa da se zaposlenima koji rade od kuće smanje prihodi. Ako ništa drugo, zbog troškova prevoza, što deluje logično, ali i za topli obrok (3.000 dinara neto) i druge prinadležnosti.

– Naknada za topli obrok se ne sme dirati, to je jasno, jer zaposleni bi trebalo da jedu u radno vreme i na poslu i kod kuće. Za naknadu za prevoz je pitanje po kom osnovu je ukidate ako niste izmenili ugovor aneksom da se radi od kuće, pa bi trebalo da važi stari ugovor. A ako imate aneks, u njemu treba da stoji još niz stavki, od toga kakvo je radno vreme, da se ne bi radilo “u delovima” ceo dan, da se zna ko je zadužen da obezbeđuje, recimo kompjuter za rad, ili kako teče komunikacija sa nadležnima u firmi – naglašava Urdarević.

Srpski radnici daleko od “privilegija” koje imaju zaposleni u razvijenim zemljama koji rade od kuće; Foto: Profimedia

Kako ističe, zakonodavac se u Srbiji bavi sezonskim poslovima.

– Umesto da pokušavamo da što više ljudi koji rade uvedemo u sistem plaćenog rada, mi širimo bazu poslova koje se vode kao sezonski – kaže naš sagovornik.

Svi u Evropi pokušavaju da regulišu građevinarstvo, dodaje on, tako da se više poštuje ograničenje radnih sati radnika, a mi ga “guramo” u sezonske poslove.

– Ali, ono je prepoznato kao veoma otporno na krizu i veoma profitabilno. A biće još profitabilnije ako građevinski radnici postanu nadničari, možda i “iz uvoza“, koji mogu da rade bez plaćenih prekovremenih sati, bolovanja, godišnjih odmora… Ionako na srpskim gradilištima, na kojima je zaposleno oko 120.000 ljudi, rade 250 do 300 sati mesečno umesto zakonskih 180 – ističe Urdarević.

To možda i ne treba da čudi jer Srbija nije ratifikovala Konvenciju o radu od kuće br. 177 Međunarodne organizacije rada (1996), niti nam je Zakon o radu usaglašen sa Sporazumom o radu na daljinu zaključenim 2001. godine između evropskih socijalnih partnera.

Nije baš bezakonje

Međutim, istina je da Srbija, i pored toga što nema savremene propise koji bi se bavili “radom od kuće“, nije da u potpunosti ne poznaje takav vid rada. Zakon o radu kaže da se “prebacivanje“ na rad od kuće može izvesti samo uz aneks ugovora sa preciziranim detaljima ili uz novi ugovor koji je potpuno drugačiji od onog klasičnog.

– U njemu mora biti rešeno pitanje bezbednosti na radu, pa i uslovnosti jer ne može raditi od kuće neko ko živi u 35 kvadrata sa još nekoliko ukućana. A onda dolaze pitanja radnog vremena, sredstava za rad, naknade troškova i slično – upozorava Urdarević.

Pročitajte još:

Stojiljković dodaje da rad od kuće može ostaviti nesagledive posledice po mentalno zdravlje zaposlenih.

– Odsustvo iz kolektiva samo po sebi nosi moguće negativne posledice, a više ako je rad od kuće prinudan. Biti sa porodicom je sjajna stvar, ali ako ne živite u sedmosobnom stanu, a zajedno ste 24 sata dnevno, to može biti jako napeto. Neka ravnoteža mora da se uspostavi ili će biti loše po radnike, bilo preko plate ili ugrožavanja privatnosti – zaključuje Stojiljković.

A čak se i manjkavom srpskom Zakonu o radu, u članu 42. navodi da naknada zaposlenima za korišćenje njihove infrastrukture mora da postoji, da radnik ne može imati manju osnovnu platu od kolege u kancelariji samo zbog toga što radi od kuće, a da rokovi rada ne mogu da budu takvi da sprečavaju ili ometaju dnevni, nedeljni i godišnji odmor.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike