U Srbiji će biti i struje i gasa, ali privreda ne bi smela da plaća najskuplji gas u Evropi

06.10.2021

11:43

0

Neće biti nestašice energenata u Srbiji, građani će plaćati umerene cene, ali za privredu se mora videti oko (pre)visoke cene, kaže resorna ministarka

U Srbiji će biti i struje i gasa, ali privreda ne bi smela da plaća najskuplji gas u Evropi
Copyright Screenshot/Youtube/NDR Doku

Građani Srbije i srpska privreda imaće dovoljno gasa i struje, po održivim cenama, izjavila je danas potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

Mihajlovićeva je rekla Tanjugu da energetska kriza u svetu jeste velika i napomenula da je u tom sektoru kriza uvek i politička, odnosno energetsko-politička.

- Najvažnije za građane Srbije i privredu Srbije po pitanju energetske bezbednosti jeste da energenata ima dovoljno. Srbija će imati dovoljno i gasa i struje i to, verujem, po održivim cenama, bilo da pričamo o domaćinstvima ili industriji - poručila je Mihajlovićeva.
Ministarka kaže da je za Srbiju važno po pitanju gasa to što imamo dugoročan ugovor sa Rusijom.

- „Srbijagas“ i „Gasprom“ već pregovaraju i od 1. januara imaćemo novi ugovor sa održivom cenom, pričamo pre svega o cenama za domaćinstava. Kada pričamo o ceni za industriju, treba znati da nevezano za ovu krizu srpska preduzeća koriste gas po najvišoj ceni u Evropi. I to je nešto o čemu moramo da razmislimo kada budemo govorili o cenovnim tarifama, da li je to pravi način - istakla je Mihajlovićeva.

Ona objašnjava da je do energetske krize došlo zbog niza faktora, među kojima su i povećana tražnja za gasom nakon kovid krize, ali i dešavanjima u vezi sa gasovodom "Severni tok 2".

Kina poseban problem

Kada je reč o Kini, Mihajlovićeva kaže da ta zemlja nema nimalo jednostavnu situaciju. Podseća da je Kina donela odluku o opštoj dekarbonizaciji do 2050. godine i navodi da ta zemlja ima ozbiljne probleme u snabdevanju ugljem sa Australijom, koja je njen najveći snabdevač tim energentom.

- Sve je to napravilo da imamo žarišta u onim državama i delovima sveta koji su najvažniji i najviše vuku privredu celog sveta - dodala je ministarka energetike.

- U EU je do rasta cena struje došlo zbog dva faktora. Jedan jeste rast cena prirodnog gasa, koji je dominantan u ceni struje, pre svega zbog toga što je došlo do povećane tražnje, pa ga nema dovoljno, ali sa druge strane tu su i kvarovi na gasovodima koji dopremaju gas ka EU iz Rusije - navela je ministarka.

Dodaje da na aktuelnu energetsku situaciju utiče i pitanje sertifikacije novog gasovoda "Severni tok 2", koji još nema sertifikat.

- Takođe, na krizu je i uticao i ogroman izvoz LNG-a (ukapljenog prirodnog gasa), koji uglavnom ide ka Aziji, a ne tamo gde je pre svega potreban, a to je Evropa. I u Americi rastu cene, usled veće tražnje i većeg izvoza LNG-a u azijske zemlje. Američke kompanije su za oko 40 odsto više izvozile LNG ka Aziji nego što su snabdevale sopstveno tržište. Sve je to dovelo do toga da raste cena prirodnog gasa, koji je direktno uticao na rast struje - objašnjava Mihajlovićeva za Tanjug.

Foto:Pixabay
 

Cene gasa nastavljaju da "divljaju"

Cene gasa za odloženu isporuku (fjučersi) na berzi stalno rastu od proleća i danas su do 1.900 dolara za 1.000 kubnih metara. Takođe, rastu i cene karbonskih taksa koje, takođe, utiču na cenu struje na evropskom tržištu. Očekuje se da će do kraja godine biti između 80 i 90 evra za tonu emitovanog CO2 ili ekvivalentnog gasa.
Samo tokom septembra cena gasa za domaćinstva po EU je porasla za 17 odsto, zbog čega u Briselu razrađuju moguće mere i očekuje se da naredne nedelje Evropska komisija objavi spisak mogućih akcija.

Kaže da se situacija sa cenama u svetu neće tako brzo stabilizovati, kao i da će cena prirodnog gasa sigurno da raste do kraja ove zimske sezone.

Zorana Mihajlović ističe da je Srbija stabilna po pitanju snabdevanja gasom, pošto sada ima dva pravca dotoka gasa (preko Mađarske i "Balkanskim tokom" preko Bugarske), kao i da će krajem ovog meseca početi da gradi i gasni interkonektor sa Bugarskom.

- Verujem da počinjemo građevinske radove krajem oktobra, sve procedure su završene. Za Srbiju to znači mogućnost da se vežemo i za neke druge gasovode, da li ćemo da se vežemo za gasovode TAP ili TANAP, odnosno za gas iz Azerbejdžana ili za gas koji će kasnije dolaziti od Izraela, to svakako za nas znači veću gasnu stabilnost - kaže Mihajlovićeva.

Kako je naglasila, zemlja koja ima najmanje dva pravca dotoka gasa, kao što mi sada imamo, kao i zemlja koja ima više dobavljača gasa koji znači jedno "energetsko-političko gorivo", svakako je energetski, ali i politički stabilna zemlja.

Dodaje da ćemo zahvaljujući gradnji gasnog interkonektora sa Bugarskom za oko dve i po godine moći da razmišljamo i o nekom drugom snabdevaču gasa, a da to nije samo Rusija, kao i da ćemo po pitanju gasa svakako biti stabilni.

U vezi sa EPS tek slede važne odluke

Po pitanju EPS-a, ministarka navodi da nas tu čekaju ozbiljne odluke i da neke stvari moraju da se menjaju.

- Jedno je pitanje danas da li EPS uspešno i efikasno radi svoj posao, a drugo da li može da radi još mnogo bolje, da li je energija koja se proizvede u EPS-u dovoljna, da li je kvalitetna i šta ćemo uraditi da EPS u narednom periodu proizvodi mnogo više zelene energije, a manje iz lignita koji se se danas u svetu najmanje koristi - kaže Mihajlovićeva.

Ministarka navodi se mnogi pozivaju na Nemačku i Poljsku kako koriste ugalj, ali da te zemlje velikim delom taj ugalj i uvoze, jer neće da koriste najnekvalitetniji ugalj lignit.

Mihajlovićeva kaže da Srbija, bez obzira na ovu energetsku krizu, mora da napravi plan šta će u narednih 20 ili 30 godina da radi sa svojim termoelektranama, da li će imati dovoljno uglja, i kog uglja.

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike