Gejming će u svetu zaraditi 282 milijarde, a Srbija će dobiti svoj deo

16.01.2024

19:35

0

Za razliku od ostatka IT-ja koji je trenutno u krizi, industrija video-igara snažno grabi napred i u 2024. godini, pokazuju prognoze

Gejming će u svetu zaraditi 282 milijarde, a Srbija će dobiti svoj deo
Copyright Profimedia

Globalno tržište video-igara, što mobilnih, što onih na konzolama i kompjuterima, obrnuće ove godine više od 282 milijarde dolara, prognoze su analitičara ove brzorastuće industrije. Srbija, kao u svetu već prepoznata gejming destinacija, dobiće od toga svoj zaslužen deo jer, kako za 24sedam kaže Kristina Janković Obućina, izvršna direktorka Srpske asocijacije proizvođača video-igara (SGA), ovde ekonomska kriza nije ostavila dubljeg traga.

- Globalni rast u prihodima neće biti veoma solidnih 10 odsto, kao što je bio 2023. na 2022. godinu, ali neće biti ni daleko od toga. Sve to već može da se predvidi, jer je 60 odsto prihoda od mobilnih igara, a tu postoje alati koji sve mere, od ponašanja igrača do globalnih trendova. Tako da može da se sve tačno predvidi za narednih od tri do šest meseci, koliko će biti daunlodovanja samih igara ili kupovine unutar njih. Takođe, za velike naslove za PC i konzole postoji prednaručivanje, tako da se i tu po rezervacijama zna kako će ići prodaja – objašnjava Kristina Janković Obućina.

24sedam/Katarina Mihajlović
Nema brige za domaću gejming industriju: Kristina Janković Obućina, SGA

 

Prema aktuelnim prognozama, godišnji rast tržišta video-igara do 2027. godine je 8,8 odsto, i te godine će dostići više od 360 milijardi dolara prometa koje će napraviti 1,47 milijardi igrača kupaca.

Kako u podeli kolača prolazi Srbija

Svetski IT biznis, kome pripada i gejming, prošle godine je zapao u krizu koja se najviše videla po padu obima posla i, shodno tome, po velikom broju otkaza koji su podeljeni zaposlenima u industriji. Srbija toga nije bila pošteđena, kaže naša sagovornica, ali srpski gejming ipak nije jednako delio sudbinu generalnog srpskog IT-ja.

- Globalna kriza je, nažalost, pred kraj prošle godine prilično zakačila i IT, a nije zaobišla ni Srbiju. Imali smo otpuštanja zbog manje posla u svetu, pa i u gejmingu, gde je nekoliko kompanija, kako se to kaže, „optimizovalo timove“. Međutim, oni domaći studiji koji razvijaju svoje originalne igre, a njih je 60 odsto, nastavili su da dobro rade – naglašava Kristina Janković Obućina.

Od 130 članova SGA, niko se nije ugasio prošle godine, naprotiv, svi uspešno rade.

Originalnost je recept za uspeh

- Gejming u Srbiji raste brže nego generalno ovdašnja IT industrija, i to dobrim delom može da zahvali tome što ima mnogo više svoje originalne proizvode. Mnoge firme imaju uspeha na regionalnom i međunarodnom tržištu, a nekoliko kompanija je prepoznatljivo i na globalnom nivou. Ima, srećom, sve više kompanija i u drugim oblastima IT-ja koje prave originalne proizvode i imaju neka svoja rešenja, tako da je to dobar recept i mislim da će toga biti sve više – rekao je nadavno za 24sedam Tomislav Mihajlović, direktor operacija (COO) u kompaniji „Nordeus“.

- Razvoj neće stati, samo će možda prvih šest meseci ove godine kompanije gledati da uštede gde mogu. Niti jedan projekat nije stao i neke igre izlaze na tržište ove godine, a neke sledeće. Trenutno su u Srbiji u razvoju 54 igre.

Otvoreno više od 100 mesta

Posla u gejmingu ima i, ističe sagovornica 24sedam, na platformi Sga.rs svakodnevno se može naći više od stotinu otvorenih pozicija za posao u domaćim firmama.

- Najviše se traže, naravno, oni kojih najmanje ima, a to su seniori. Ali velika je potražnja i za producentima, gejm dizajnerima, različitim vrstama menadžera i stručnjacima za akviziciju korisnika – napominje Kristina Janković Obućina.

To je, a ne svetska kriza, najveći problem domaće industrije. Jer, na malom tržištu kao što je srpsko, nemoguće je naći seniora koji nema posao, a „uvesti“ nekoga sa strane je, zbog plata naravno, jednako teško, jer oni su deficitarni i u svetu. Zbog toga je ceo sistem okrenut „organskom rastu“, odnosno proizvođenju kadrova iz novajlija u branši.

- Polovina naših studija zapošljava studente. Problem je to što je njihova teorijska osnova solidna, ali nisu imali prilike ni za kakvu praksu, pa studiji moraju da se, usput, bave i podučavanjem – objašnjava izvršna direktorka SGA.

Ubrzanju tog organskog rasta pokušaće aktivno da doprinese i SGA, koja je započela razgovore sa studijima i odgovarajućim obrazovnim institucijama, kako bi se obezbedio neki vid letnje prakse za zainteresovane praktikante. Uz malo sreće, prvi efekti te incijative mogli bi da se vide već ovog leta.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike