Plave finansije – spremne da zatalasaju centralnu i istočnu Evropu

31.07.2022

12:17

0

Autor: 24sedam

Ekonomija vezana za okeane i vode uopšte dostići će, prema procenama, tri biliona dolara do 2030. godine, navode u IFC

Plave finansije – spremne da zatalasaju centralnu i istočnu Evropu
Bela reka jezero Ripanj (6) - Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović

Dok se ceo svet oporavlјa od razornih uticaja pandemije kovida 19, za stvaranje istrajne i pravične mape rasta od suštinskog je značaja da se klimatska pitanja nađu u samom središtu. Kako su do sada finansiranje ublažavanja posledica klimatskih promena ili "zelena" tržišta eksponencijalno rasli, danas se odvijaju napori da se pokrene i poveća finansiranje prilagođavanja klimatskim promenama, posebno u vezi sa "plavim“ dobrima.

S obzirom na to da se očekuje da će ekonomija vezana za okeane i vode uopšte dostići tri biliona dolara do 2030. godine, inovativna rešenja kao što su "plave finansije“ mogu igrati klјučnu ulogu u centralnoj i istočnoj Evropi (CIE), navode u IFC.

Zaštita mora i okeana

Vitorio Di Belo, regionalni direktor industrijskog sektora za finansijske institucije u Evropi u IFC, kaže da je povećano interesovanje investitora, finansijskih institucija i emitenata hartija od vrednosti širom sveta dovelo do početka razvoja plavih finansija u oblasti klimatskih promena.

- U okviru tog finansijskog instrumenta u nastajanju investicije se koriste za finansiranje ili refinansiranje aktivnosti koje mogu pomoći u zaštiti mora i okeana ili pobolјšanju upravlјanja vodama. Konkretno, plavim obveznicama i plavim zajmovima opredeljuju se sredstva isklјučivo za projekte pogodne za okeane i za zaštitu najvažnijih resursa čiste vode. Azija, koja stvara više od 80 odsto plastičnog otpada u morima i okeanima sveta, već neko vreme prednjači u plavoj ekonomiji. Kompanije se fokusiraju na proširenje kapaciteta za reciklažu plastike i upravlјanje otpadom, na održivo korišćenje pomorskih i obalnih resursa, preusmeravanje plastičnog otpada sa deponija i okeana, borbu protiv zagađenja mora i okeana i očuvanje resursa čiste vode - ističe Di Belo.

Plava ekonomija u CIE još je u povoju, kako dodaje, ali prisutne su mnoge mogućnosti. U kontekstu ovog regiona, klјučno je da fokus bude van tradicionalnih pomorskih sektora (na primer, ribarstvo), kao i ubrzavanje investicija u sektore vezane za zemljište i vodu. Sektori kao što su polјoprivreda, zagađenje reka i upravlјanje plastikom na kopnu mogu imati ogroman uticaj na vodne resurse i čistoću naših mora i okeana.

- Pošto region teži snažnom ekonomskom oporavku, omogućavanje kapitala regionalnim bankama da bi davale kredite privredi za plave projekte može pomoći u jačanju plavog ekosistema. Neke od oblasti koje plave finansije mogu podržati obuhvataju, između ostalog, očuvanje i zaštitu vodnih resursa, upravlјanje vodama, pametno navodnjavanje kap po kap, akvakulturu i preradu morskih plodova - kaže on.

Dobre poslovne prilike

Rumunija je odličan primer u regionu. Da bi ispunila sve zahteve Evropske unije u vezi sa sektorom vode i otpadnih voda, moraće da do 2027. godine uloži oko 15 milijardi evra. Od toga bi najmanje tri milijarde evra moglo da se obezbedi iz privatnog sektora. S obzirom na prisutne probleme upravlјanja vodama i veliku ugroženost od suša, Rumunija ima velike potrebe za plavim finansijama, a plave mogućnosti razvijaju se u svim oblastima, sanacija mera vodosnabdevanja za domaćinstva i hidroponska urbana polјoprivreda, između ostalog.

Profimedia
Kako se zaštititi od suša...

- Za banke ove potrebe predstavlјaju dobre poslovne prilike, posebno stoga što usklađenost sa Cilјevima održivog razvoja koji se odnose na vodu postaje sve važnija za mala i srednja preduzeća (MSP) u zemlјama u razvoju. Na primer, nova strategija Evropske komisije za održivi tekstil se, između ostalog, bavi i velikim uticajem na potrošnju vode. U tom kontekstu, pomoć klijentima da identifikuju i reše relevantne izazove omogućiće bankama da održe i povećaju svoj portfolio MSP - ističe Di Belo.

Dalјe, u regionu su investicije najpotrebnije kad se radi o lokalnoj vodnoj infrastrukturi, vodosnabdevanju i kanalizaciji, što je prilika za lokalne banke da obezbede finansiranje kroz mala javno-privatna partnerstva, na primer.

Dobra vest je da je u Evropi počela plava transformacija. Najveća banka u Rumuniji, Banca Transilvania SA, nedavno je od Međunarodne finansijske korporacije - IFC-a dobila kredit od 100 miliona evra za podršku održivom korišćenju vode. Ovaj pionirski projekat u Evropi investicija je u plave finansije i prvi projekat plavog finansiranja od strane neke finansijske institucije u regionu, i predstavlja pomoć banci da odobri kredite manjim preduzećima i koristi prihode za finansiranje plavih projekata u Rumuniji.

Surfovanje na vodi

Da bi se priključile "talasu“ plave ekonomije, kaže Di Belo, finansijske institucije u regionu treba da shvate svoju ulogu i kako mogu da podrže svoje klijente. U centralnoj i istočnoj Evropi mobilizacija finansijskih sredstava za pomoć privredi i započinjanje dijaloga sa komercijalnim partnerima u plavom sektoru mogli bi da olakšaju finansiranje u sektorima vezanim za zemljište. Banke takođe treba da razumeju izazove sa kojima se privreda suočava u pogledu finansiranja, a naročito izazove sa kojima se njihovi klijenti mogu suočiti kada utvrđuju šta je to što treba da urade. Potrebno je i da budu upoznate sa važnošću strukturisanja finansiranja u skladu sa nedavno uvedenim međunarodnim smernicama za plave finansije da bi se na jednostavan način izbegli eventualni problemi refinansiranja pod plavim uslovima.

Pixabay
Ekonomiju je potrebno vezati za zaštitu voda, mora i okeana, smatraju u IFC

Uprkos ovim izazovima trebalo bi da banke iskoriste priliku i investiraju. Davanje saveta klijentima o mogućnostima koje plave investicije nude zahteva specijalizovano znanje, a one banke koje prve krenu moći će da nauče kako da se lakše i bolje snađu i tako izgrade konkurentnu prednost. Vremenom, kada budu pokazale sposobnost i umeće, i tržište i regulatori će imati veće poverenje u ovaj sektor.

Stvaranje koncentričnih krugova

- Naše istraživanje ukazuje na to da u narednih pet godina potencijal privatnog sektora za ulaganja malog i srednjeg obima u plave finansije, koja bi finansijske institucije mogle da finansiraju, iznosi između 11 i 16 milijardi evra u pet zemalјa, u Rumuniji, Hrvatskoj, Polјskoj, Srbiji i Gruziji. Ovo se odnosi samo na lokalne i mogućnosti u industrijskom sektoru, a ne obuhvata glavne infrastrukturne inicijative gde je vlada na čelu - naglašava Di Belo.

Nadovezujući se na ovaj potencijal, dodaje on, povećanje plavih investicija biće od klјučnog značaja za region. Kako privatni sektor bude krenuo ka stvaranju povolјnih okolnosti i novih mogućnosti, ove će investicije biti klјučne za osiguranje izvesnosti snabdevanja hranom, novih radnih mesta i neometanog prelaska na neto nula emisija štetnih gasova.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike