Siniša Mali: Naredne godine značajno povećanje penzija po švajcarskoj formuli

07.06.2022

19:00

0

On je ukazao da je svaki makroekonomski indikator u potpunosti stabilan

Siniša Mali: Naredne godine značajno povećanje penzija po švajcarskoj formuli
Tan2022-5-18_112532326_10 - Copyright TANJUG/ JADRANKA ILIC

Ministar finansija i potpredsednik SNS Siniša Mali izjavio je danas, reagujući na navode Dragana Ðilasa i Dušana Nikezića iz Stranke slobode i pravde, da je dobro što oni razmišljaju o posledicama svetske krize, ali da je aktuelna vlast, za razliku od njih, odgovorna i da je na vreme preduzela neophodne mere kako građani ne bi osetili njene posledice.

Mali je istakao da nije istina da je alarmantno stanje u srpskoj ekonomiji, kako to tvrde Ðilas i Nikezić.

- Lepo je što razmišljaju o krizi i o njenim posledicama, ali ne mogu da se ne zapitam gde bismo bili da su oni, kao nekada, imali mogućnost odlučivanja, što bi sasvim sigurno vodilo ka propasti iz koje ne bi bilo povratka - naveo je Mali u saopštenju.

On je ukazao da je svaki makroekonomski indikator u potpunosti stabilan.

- Sjajno je što Ðilas predlaže mere, između ostalog da se privatnim firmama da oko 200 miliona, uporno zaboravljajući da su njegova preduzeća, dok je bio na vlasti, inkasirala tri puta toliko, i malo više - čak 619 miliona evra. Kada bi vratio nepošteno stečen novac, mogli bismo da pomognemo srpskim firmama tri puta po 200 miliona - naveo je Mali.

Svetska banka prognozira rast Srbije od 3,2% u ovoj godini

Svetska banka predviđa rast bruto domaćeg proizvoda Srbije od 3,2 odsto u ovoj godini i od 2,7 procenata u 2023, prema danas objavljenom junskom Izveštaju o globalnim ekonomskim izgledima.

Procena privrednog rasta Srbije za obe godine je smanjena za po 1,3 procentna poena u odnosu na januarska predviđanja ove međunarodne finansijske institucije.
Svetska banka takođe prognozira da će rast Srbije u 2024. godini ubrzati na 2,8 odsto.

Dodao je da je očigledno da su zaboravili da je u poslednje dve godine država izdvojila oko 8,8 milijardi evra za pomoć i privredi i građanima, što je spaslo privredu i radna mesta. On je naglasio da je, zahvaljući paketima pomoći, država doprinela likvidnosti privrednih subjekata i olakšavanju poslovanja, a da je kroz davanja stanovništvu podsticana tražnja, čime se direktno uticalo na ekonomsku aktivnost. Dodao je da se uspeh mera vidi i kroz jedan od najboljih rezultata kada je u pitanju rast, pošto je kumulativno 2020. i 2021. godine ostvaren rast BDP-a od 6,4 procenta.

Profimedia
 

Pored toga, Mali navodi da je BDP u apsolutnom iznosu 2012. godine iznosio 35,4 milijarde, a 2021. godine 53,3 milijarde evra, te da je ove godine projektovano da će iznositi čak 59 milijardi.

- U prvih pet meseci ove godine otplaćeno je čak 260 milijardi dinara duga. Otplatili smo 70 odsto obaveza koje dospevaju na naplatu u ovoj godini za samo prvih pet meseci. Ako govorite o fiskalnom rezultatu, u maju smo imali suficit u budžetu od 6,7 milijardi dinara - naveo je Mali.

Takođe, ukupan deficit za period od januara do maja je 71 milijardu, a planirano je da bude 121 milijardu dinara.

- To je bolji rezultat od planiranog, za čak 49,9 milijardi dinara. Projektovani deficit za kraj godine je tri odsto, što je dogovoreno i sa MMF-om, a ima trend smanjenja - naveo je Mali.

Dodao je da su građani svesni Ðilasove i Nikezićeve veštine upravljanja, jer su oni, kaže, uspeli da stotine hiljada ljudi ostave bez posla i da ekonomsku aktivnost zemlje svedu na minimum, jer su se u njihovo vreme fabrike zatvarale, dok se danas otvaraju i iz godine u godinu rastu i plate i penzije.

- Čuveni su po brizi za svoj džep, a nauštrb javnih finansija. Za razliku od njih, danas su očuvana radna mesta i zarade, a stopa nezaposlenosti je ispod predpandemijskog nivoa. U njihovo vreme stopa nezaposlenosti bila je čak 25,9 odsto. Prema najnovijim podacima Republičkog fonda za statistiku, u prvom kvartalu ove godine iznosi 10,6 odsto - poručio je Mali.

Dodao je da je u proteklih pet godina, nakon završene fiskane konsolidacije, stvoren osnov za brži rast zarada, penzija i minimalca, a danas je, kaže, minimalna zarada veća za 66,5 odsto u odnosu na 2016. godinu.

Tanjug/Jadranka Ilić
 

On je dodao da nas naredne godine očekuje značajno povećanje penzija po švajcarskoj formuli, kao i da ne odustaju od cilja da za naredne četiri godine prosečna plata u Srbiji bude 1.000, a prosečna penzija 500 evra.

- Ðilas i Nikezić su se očigledno nadali kolapsu javnih finansija, do čega zahvaljujući odgovornom vođenju ekonomije nije došlo - naveo je Mali.

Dodao je da se očekuje da ćemo do kraja godine ostvariti privredni rast od najmanje 3,5 odsto BDP-a, što znači da neće biti recesije, podsećajući da je rast u prvom kvartalu bio 4,4 procenta, a da se očekuje da će u drugom biti 3,7 odsto. Navodi i da je inflacija u Srbiji uglavnom uvezena, a da mi ne možemo da utičemo na sukobe u svetu, niti na rast cena, posebno berzanske robe.

Ministar ističe da je javni dug Srbije u potpunosti pod kontrolom i trenutno je na nivou od 52 odsto, i ima silazni trend, koji će se nastaviti.

- Najvažnije je da imamo dovoljnu likvidnost i dovoljno novca na računu, da možemo da izdržimo sve izazove i da nastavimo sa merama podrške, a da pri tom pok kontrolom držimo sve makroekonomske pokazatelje - objasnio je Mali.

Profimedia
 

Kaže i da Ðilas ne govori istinu kada je u pitanju nova fiskalizacija, kada kaže da nije dat "grejs" period privredi da se na nju prilagodi, jer je privreda imala šest meseci za prilagođavanje.

- To je duplo više od tri meseca, za koliko Ðilas zakukava. Prednosti koje nam novi sistem donosi su brojne i za državu i za privredu, jer se na taj način suzbija i nelojalna konkurencija i omogućava efikasnija borba protiv sive ekonomije. Između ostalog, olakšava se poslovanje, smanjuju troškovi na duži rok, ukida nepotrebno administriranje i stvara bolji poslovni ambijent - rekao je Mali.

Kad je reč o predlogu o ukidanju sigurnih izvora finansiranja zdravstvenog sistema, Mali kaže da je više puta napominjao da bi oni, kada bi se njihove ideje realizovale, urušili što je godinama stvarano, a to je stabilan i siguran zdravstveni sistem, koji je spreman da odgovori na sve izazove, što se, dodaje, pokazalo i tokom pandemije virusa korona. Dodao je da, inače, većina zemalja u okruženju zasniva zdravstvenu zaštitu na osnovu uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje i to po znatno višim stopama, dok se zaštita pruža na osnovu određenih paketa usluga.

- U Srbiji građani imaju pun obim zdravstvene zaštite. To što predlažu, sasvim izvesno bi dovelo do nepopravljivih posledica po državu i društvo, jer bi njihov program ponovo doveo do bankrota, ni plate ni penzije više ne bi bile sigurne, a zdravstveni sistem bi se u potpunosti urušio. Možda Ðilas jeste avanturista, ali mi nismo, niti bismo želeli da se kockamo sa zdravljem građana - rekao je Mali.

24sedam/Goran Sivački
 

Takva, kaže, nepromišljena odluka, državu i građane bi koštala oko 330 milijardi dinara. Mali je naveo i da u SSP, kada na izborima nisu imali dovoljnu podršku građana, očigledno žele da izazovu paniku kod stanovništva.

- Građani ne treba da brinu, jer je srpska ekonomija jaka i stabilna - zaključio je Mali.

Ðilas je ranije danas predstavio antikrizni paket mera SSP-a pošto je, tvrdi, "alarmantno stanje u srpskoj ekonomiji", a Dušan Nikezić naveo da je stanje u deviznim rezervama "sve lošije", a da je javni dug prešao 31 milijardu evra.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike