Patriotizam košta: Ako hoćete da u naziv firme stavite reč "Srbija“ moraćete debelo da platite!

28.06.2021

05:41 >> 09:15

0

Samo tri kompanije prošle i ove godine zatražile u Privrednom registru da u svoj naziv uvrste reč Srbija, a nekada ih bilo stotine

Patriotizam košta: Ako hoćete da u naziv firme stavite reč "Srbija“ moraćete debelo da platite!
Copyright Foto: 24sedam/Profimedia

Među republičkim administrativnim taksama koje će od 1. jula poskupeti, o čemu je 24sedam već pisao, jedna od najskupljih je naknada koju plaćaju preduzetnici i privrednici za upotrebu reči “Srbija“ u nazivu firme koja će biti veća za čak 14.820 dinara (126 evra).

Tako će inače basnoslovna taksa koja se odnosi na “rešenje za koje je data prethodna saglasnost za unošenje naziva Srbija u poslovno ime privrednog subjekta” umesto 529.300, uskoro otići na 544.120 inara (4.630 evra). Zaključak za svakog privrednika koji poželi da ime svoje države stavi u naziv preduzeća je da patriotizam, očigledno, košta.

Češće koriste slične reči

Verovatno je to i razlog zašto su samo tri kompanije u 2020. i u ovoj godini zatražile da u svoj naziv uvrste reč “Srbija“. Kako su za 24sedam rekli u Agenciji za privredne registre (APR), u 2020. godini su tri privredna društva u svoj naziv uvrstili reč “Srbija“, dok u ovoj godini to nije učinio nijedan preduzetnik, a ni osnivač privrednog društva.

– U ovoj i prethodnoj godini nijedan preduzetnik nije registrovao naziv koji u sebi sadrži reč „Srbija“, ali ima određeni broj njih koji u svom nazivu imaju reč srb-, srba, srbo-, srpska trpeza, srpski, Srbijanac i slično – objašnjavaju u APR-u.

Kako dodaju, “poslovno ime i prevodi poslovnog imena, mogu da sadrže odrednicu ‚Srbija‚ reč koja predstavlja naziv teritorijalne jedinice ili autonomne pokrajine Republike Srbije, kao i izvedenice ovih reči, uključujući i sve oblike koji asociraju na te reči, kao i međunarodno priznatu troslovnu oznaku Republike Srbije ‚SRB‚ uz prethodnu saglasnost nadležnog organa“.

– Izuzetno, prema mišljenju Ministarstva privrede, ova saglasnost nije potrebna ako poslovno ime osnivača tog društva sadrži naziv te države, domaće teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili međunarodne organizacije, a to se posebno odnosi na ogranke privrednih društava, na predstavništva i ogranke stranih privrednih društava – kažu u APR-u.

Boli glava od basnoslovnih taksi; Profimedia

Zanimljivo je da je pre nego što je uveden ovaj namet, a to je bilo pre oko 10 godina, godišnje u proseku i više od 200 firmi u svoj naziv stavljalo reč “Srbija“. Poslednju deceniju taj broj je očigledno drastično smanjen.

I za “Beograd” slična priča…

Slično je i na lokalu, sa stavljanjem naziva grada, na primer Beograda, u naziv firme, gde je potrebna saglasnost lokalne samouprave. Kako su naveli u APR-u, trenutno ima jedno privredno društvo koje u svom nazivu ima reč “Beograd“, a koje je registrovalo osnivanje u 2020. godini i još jedno prijavljeno ove godine.

– Pored toga, ima još dva preduzetnika koja su registrovala osnivanje u 2021. godini, a imaju u nazivu reč Beograd, odnosno izvedenicu – navode u APR-u.

Ipak, domaći poslodavci smatraju da su nadležni sa ovim nametom preterali. Kako za 24sedam kažu u Uniji poslodavaca Srbije, “nije opravdano da se ovakva ‚usluga‚ naplaćuje“.

– Ovaj parafiskalni namet negativno utiče na razvoj i konkurentnost nacionalne privrede. Šta više, ukidanje istog, dalo bi doprinos promociji naše države i privrede, jer bi se dosta firmi u osnivanju sigurno odlučilo da u svoj naziv stave reč “Srbija“ i tako dobiju na geografskoj prepoznatljivosti – smatraju u Uniji.

Oni podsećaju da su, prilikom poslednjih izmena Zakona o adminstrativnim taksama, istakli svoj čvrst stav, da je potrebno utvrditi realne osnove za uvođenje taksi i precizne kriterijume za visinu istih kao stvarnog troška državne administracije.

“Još jedan namet koji treba ukinuti”

– Takođe, treba utvrditi da li ovaj trošak odgovara kvalitetu usluge. Pored toga, privredi je potrebna izvesnost i predvidivost, a ovakva iznenadna drastična povećanja tom nastojanju ne idu u prilog. Ovo je još jedan od brojnih parafiskalnih nameta koji treba ukinuti, čime će država dati jasan signal podrške nacionalnoj privredi i njenoj većoj vidljivosti van granica naše zemlje – naglašavaju u Uniji.

Pročitajte još

Način da se ime države zaštiti

S druge strane, u NALED-u za 24sedam kažu da se upotreba reči “Srbija“ u nazivu firme tretira kao javno dobro, i da je to dovoljan razlog za plaćanje.

– Ovako visoka taksa je i način da se ime države zaštiti i da ga ne koriste baš svi, ali i da se izbegne bilo kakva ne primerena upotreba. Iako je teško proceniti pravu vrednost, da ona ne bude ni mala, ni prevelika, na državi je da odluči kada će dozvoliti upotrebu i po kojoj ceni – objašnjavaju u NALED-u.

Ova organizacija je inače nedavno ukazala da postoji više od 1.200 taksi koje plaćaju građani i privreda, i da one godišnje državi donose prihod od oko 150 milijardi dinara.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike