Digitalna bezbednost na nivou "neće nas": U Srbiji se sajber napad uvek dogodi nekom drugom

27.06.2021

05:38 >> 09:29

0

U svetu se hakerski napadi događaju svima, od banaka do klanica i mlekara, a u Srbiji je nivo svesti o internet bezbednosti i dalje problematičan

Digitalna bezbednost na nivou "neće nas": U Srbiji se sajber napad uvek dogodi nekom drugom
Ilustracija - Copyright Foto:Pixabay/ Gerd Altmann

Moguća šteta od sajber kriminala za ovu godinu se procenjuje na šest biliona (hiljada milijardi) dolara, što je više od BDP-a Japana, treće najveće ekonomije na svetu, a svake sledeće godine porašće za 15 odsto, upozorava “Sajbersekjuriti venčers“ (Cybersecurity Ventures), globalno vodeći istraživač u oblasti sajber ekonomije.

U Srbiji su štete, naravno, manje ali to ne znači da hakerskih napada nema i da firme ne plaćaju otkup sopstvenih podataka i slobode poslovanja, kaže za 24sedam Vojislav Rodić, direktor internet provajdera “Inet”.

Raspad sistema zbog naftovoda u SAD

– Svedoci smo kakve milionske štete u svetu trpe kompanije koje su žrtve sajber napada ali, nažalost, u Srbiji biznismeni i vlasnici firmi i dalje smatraju da se to događa “nekom drugom“ i na takve vesti gledaju više kao na neku zanimljivost iz sveta, a ne na nešto što se događa i ovde, i to ne tako retko – upozorava Rodić.

A da su vesti iz sveta sve pre nego “zanimljivost“, pokazuju i poslednjih nekoliko slučajeva u kojima žrtve napada nisu bile banke, već proizvođači onog najneophodnijeg za život – hrane i energenata.

Hakerisanje – opasni kriminal savremenog doba; Pixabay

Hakerskim napadom, uz zahtev za plaćanjem “otključavanja“, blokirana je ovih dana proizvodnja i distribucija treće po veličini mlekare u Austriji. Pre dvadesetak dana u SAD je slično pogođen najveći svetski prerađivač mesa, a ni mesec dana pre toga “Kolonijalni naftovod“ je morao da plati 4,4 miliona dolara za otkup “ključa“ kako bi nastavio rad i prekinuo redove na benzinskim stanicama u sedam država SAD kroz koje prolazi.

Procene da će se hakerski napadi ove godine proširiti sa prošlogodišnjih meta iz oblasti zdravstva, IT sektora, građevine i transporta, na male biznise, čije je poslovanje pandemija korone poterala “na oblak“, kao da ne brinu mnogo domaće biznismene.

– A potencijalna žrtva je svaka firma u kojoj ljudi koriste kompjuter, mobilni telefon i imejl. To praktično znači da su meta svi, ma koliko mislili da “nemaju ništa interesantno za hakere“ – ističe Rodić.

Koliko košta sajber mir

On savetuje svim firmama da imaju stavku “sajber bezbednost“ kao predviđeni trošak u svojim godišnjim budžetima. Koliko ona treba da bude velika teško je reći, jer zavisi od više faktora i prirode samog posla. Neki stručnjaci smatraju da mora biti najmanje pola procenta godišnjih prihoda, drugi da treba da bude i do deset odsto IKT budžeta firme.

– Onaj ko ima milion evra godišnjeg prometa svakako neće uložiti stotinu hiljada u bezbednost, jer bi brzo propao ali o tome se mora voditi računa. Najvažnije je uložiti u elementarnu obuku zaposlenih, pravljenje i pridržavanje bezbednosnih protokola. Svi mi mislimo da znamo šta je bezbedno, a onda se neki neprijatno iznenade – ističe naš sagovornik.

Prema podacima MUP-a, u 2019. godini bilo je više od 800 zahteva nadležnih tužilaštava u vezi sa visokotehnološkim kriminalom, a prošle godine još 50 odsto više. Sa 168 krivičnih prijava iz 2019. za godinu dana stiglo se na 250.

Pročitajte još:

Žrtve su uglavnom male i srednje firme, ali i javna preduzeća, pa i pojedinačni građani. Njima se dešavalo da su žrtve ucene (ransomwere) kada su im softverskim virusom zaključani fajlovi, a otkup tražen u kriptovalutama, ili su bili pod udarom prevare – BEC (Bussiness e-mail compromise, Kompromitovani e-mail). U tom slučaju nema blokade i otkupa već hakeri prevarom preusmeravaju novac iz tokova poslovanja na svoje račune.

– Hakeri vam upadnu u sistem i, možda i mesecima, posmatraju vaše poslovanje. Onda dobijete obaveštenje dugogodišnjeg biznis partnera da je promenio račun ili da uplatu treba da izvršite negde drugde nego što je uobičajeno. Ljude je, u načelu, sramota da proveravaju nekog koga znaju godinama… A kada avans ili plaćanje ne stigne gde je trebalo, obično je kasno jer je novac odavno napustio račun iz neke treće zemlje, a vi utvrdite da je poruka bila sa lažne adrese. A sve se to moglo preduprediti obukom – zaključuje Rodić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike