NBS pauzirala, hoće li i banke: Da li je vreme za pad kamata kredita?

11.08.2023

07:45

0

Autor: G.M.Š.

Drugi put od aprila 2022. godine, Narodna banka nije povećala referentnu kamatnu stopu, koja utiče na cenu novca

NBS pauzirala, hoće li i banke: Da li je vreme za pad kamata kredita?
Copyright Profimedia

Nakon godinu i po dana građani Srbije, a pogotovo oni koji imaju kredite u dinarima, dočekali su da Narodna banka Srbije ne podigne referentnu kamatnu stopu. Jučerašnjom odlukom Izvršnog odbora NBS, kamata je ostala na 6,5 odsto i tako prekinut praktično kontinuirani niz povećanja od aprila 2022. godine.

U tom razdoblju kamata nije otišla naviše samo još u martu ali sada je mnogo iz-vesnije da bi ovo moglo da bude i kraj poskupljenja novca. A to bi moglo da znači da je došlo vreme da i bankari razmišljaju o zaustavljanju rasta kamatnih stopa uz koje daju nove kredite ili kojima „usklađuju“ već date pozajmice.

Koliko su rasle kamate?

Domaći bankarski stručnjaci već neko vreme očekuju prekid trenda poskupljenja kredita. Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, Ismail Musabegović je nedanvo za 24sedam rekao da su banke još u junu primetile tražnja za kreditima pada a da gra-đani manje troše u maloprodaji.

-  To još nije zabrinjavajuće ali je dobar indikator bankama, proizvođačima i trgovci-ma da potrošači ne mogu ili ne žele da plate proizvode i usluge po aktuelnim cena-ma. Svi moraju da ovde računa i ponašaju se shodno situaciji – rekao je Musabegović.

I bankar i finansijski konsultant Toma Ćukić, rekao je da je dalji trend rasta kamata na duži period neodrživ, i da sledi faza stabilizacije.

A u tom rastu, dinarske kamate srpskih banaka su porasle u poslednjih godinu dana sa 8,11 odsto i 9,95 odsto, koliko su bile prosečne ponderisane kamatne stopa na jednogodišnje i kredite do pet godina (stari krediti) u junu 2022. (poslednji podaci NBS), na 11,85 i 12,72 odsto u junu ove godine. Oni koji su uzimali nove kredite, plaćali su još više, i do prosečnih 15 odsto ovoga juna.

Taj rast kamate od gotovo tri procentna poena, odnosno 27 odsto, značio je da je neko ko je podigao jednogodišnji kredit od 120.000 dinara (oko 1.000 evra) u junu 2022. godine, plaćao ratu 10.450 dinara i za kamatu ukupno dao oko 5.420 dinara.

Profimedia
Hoće li zaduženi stembenim kreditom konačno malo odahnuti?

 

Godinu dana kasnije je rata bila oko 210 dinara veća a ukupna kamata za 2.550 dinara.
Možda ovaj rast u dinarima izgleda mali, ali kako se inicijalna svota kredita uvećava razlika je drastičnija pa oni retki koji imaju hipotekarne kredite u dinarima kažu da im je rata sada gotovo duplo veća. A tu se već radi o razlici u rati koja se meri hiljadama dinara.

I belibor ozbiljno prikočio

Ovakav rast rate je očekivan s obzirom na to da je domaća međubankarska kamatna stopa, belibor (pandan euriboru za evro) a koja je osnova svakog kredita u dinarima sa promenljivom kamatnom stopom, sada na 5,88 odsto (tromesečna), odnosno 5,98 odsto (šestomesečna).

Pre godinu dana bila je više nego upola manja – 2,66 odsto i 2,77 odsto. Međutim, primetno je da već od marta belibor raste drastično sporije nego do tada. U poslednjih šest meseci porastao je „samo“ 7,9 odsto dok je pre toga polugodišnji rast bio čak 91 odsto.

To usporenje, kao i podaci o padu interesovanja za kredite o čemu je govorio profesor Musabegović, kažu da su bankari svesni da kamate više ne mogu naviše.

Prema poslednjem Kreditnom izveštaju Udruženja banaka Srbije, iz juna, ukupan rast zaduženja u Srbiji je bio samo 3,9 odsto godišnje. Pritom stanovništvo sada duguje samo 7,2 odsto više novca, od čega je rast duga kod najpopularnijih gotovin-skih kredita bio 4,8 odsto.

To je malo u poređenju sa brojkama iz 2022 godine, kada je rast ukupno bio veći od 10 odsto (10,3) a kod stanovništva gotovo toliko (9,6), uz rast obima keš kredita većim od 11 odsto. Pogotovo ako se ima u vidu da je inflacija ove godine išla od 16,2 (mart) do 13,7 odsto (jun), a prošle od 8,2 (januar) do 15,1 odsto (decembar).

U NBS su procenili da su globalni inflatorni pritisci, čuvena „uvezena inflacija“, popustili a da i domaća inflacija polako ide nadole.

Iako je ostavljena mogućnost da se reaguje i daljim monetarnim zatezanjem, Izvršni odbor je uveren da su dosadašnje mere podizanja kamate i povlačenja viška novca sa tržišta dale efekta i da postoji „efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike putem kanala kamatne stope“.

Procene NBS su da će međugodišnja inflacija za jul biti 12,5 odsto, i da će izostati promena nivoa cena.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike