Čiju imovinu češljaju poreznici i ko je sve na spisku: Godinu dana primene Zakona o utvrđivanju porekla imovine

12.03.2022

06:35

0

Autor: 24sedam

Zakon se primenjuje, kako navode u Poreskoj upravi, na sve građane za koje se utvrdi da postoji osnovana sumnja da im vrednost imovine daleko premašuje primanja

Čiju imovinu češljaju poreznici i ko je sve na spisku: Godinu dana primene Zakona o utvrđivanju porekla imovine
Ilustacija - Copyright Profimedia/Pixabay

Na spisku Poreske uprave Srbije, tačno godinu dana od kada se primenjuje novi Zakon o utvrđivanju porekla imovine, nalazi se više od 12.000 građana Srbije koji imaju veću imovinu u odnosu na prijavljene prihode, saznaje 24sedam. Za njih još nije utvrđeno da su prekršili zakon, ali su svakako zbog razlike uvećane imovine, i to za više od 150.000 evra u odnosu na prihode koje su prijavili, predmet dalje istrage poreskih inspektora.

Podsetimo, Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu usvojen je 29. februara 2020. godine, stupio je na snagu 11. marta iste godine, dok je njegova primena počela 12. marta 2021.

Nema izuzetaka...

Za ovih godinu dana rada poreskih inspektora poznato je da su na udaru svi građani Srbije, bez izuzetaka. To je nedavno za 24sedam potvrdila i direktorka Poreske uprave Dragana Marković. Kako je istakla, zakon se primenjuje na sve građane za koje se utvrdi da postoji osnovana sumnja da im vrednost imovine daleko premašuje primanja. Neće biti izuzetaka, dodala je, bez obzira na profesiju, a to znači da se pravila primenjuju i na estradne umetnike, sportiste, biznismene...

Prema njenim rečima, uslov za pokretanje postupka kontrole je da se u prethodnom postupku učini verovatnim da najviše u tri uzastopne kalendarske godine građanin ima razliku između uvećane vrednosti imovine i prijavljenih prihoda u iznosu većem od 150.000 evra.

- Zakon se primenjuje na sve građane za koje se utvrdi da postoji navedeni uslov za postupanje, bez obzira na njihovu profesiju – naglasila je Dragana Marković.

Ona je rekla i da je sprovođenje Zakona o utvrđivanju porekla veoma složen i kompleksan postupak i da zahteva vreme.

- Ilustracije radi, tokom trogodišnje primene sličnog zakona u Engleskoj, tamošnja poreska administracija okončala je samo tri postupka – objasnila je direktorka.

Pod lupom kola, kuće i vikendice

Još ranije tokom prošle godine moglo se čuti da će predmet istrage biti sve ono što privlači pažnju poreznika, bilo da je reč o kući, vikendici, skupocenim kolima ili satu na ruci, ogrlici i sličnim stvarima kojima se ljudi hvale na društvenim mrežama.

Pixabay/24sedam
 

Prema rečima pomoćnika direktora Poreske uprave i predsednika Radne grupe za sprovođenje Zakona o utvrđivanju porekla imovine Miroslava Đinovića, napravljena je i aplikacija koja objedinjuje set podataka koje je Poreska uprava dobila od različitih institucija, tako da je još polovinom 2021. napravljena, uslovno rečeno, prva rang-lista najbogatijih građana Srbije, u smislu posedovanja nepokretnosti, kuća, stanova, vikendica, pokretnosti, skupih vozila, udela i akcija u firmama…

- Imamo podatke o podizanju i polaganju gotovine sa računa poslovnih banaka, o deviznim prilivima sa računa u inostranstvu i iz inostranstva… To je obilje informacija pomoću kojih poredimo, s jedne strane, podatke o primanjima i prihodima, a s druge možemo sagledati imovinsku kartu svakog poreskog obveznika – rekao je ranije za RTS Đinović.

On je naveo i primer da se, kada odeljenje za rizike Poreske uprave utvrdi nesrazmeru u imovini i prihodima, u tom slučaju obraća odeljenju za prethodni postupak.

Prate se i Tviter, Fejsbuk...

– To odeljenje se potom obraća svim relevantnim institucijama za dalje podatke. Onda će poreznici videti fejsbuk-profil osumnjičenog ili njegov tviter-nalog, pa tamo sliku sata na ruci i koliko on vredi. I taj će predmet automatski biti uvršten u njegovu imovinu - istakao je Đinović.

Pixabay
 

Kako je dodao, ima još dosta sličnih primera, pa se može desiti da je neko podigao zgradu u kojoj ima 50 stanova, čija ukupna vrednost iznosi, na primer, pet miliona evra, a da je prijavio nula prihoda.

– Postavlja se pitanje odakle mu pet miliona evra. Mi pratimo i tok novca. Ako je pozajmio pare, videćemo od koga, pa ćemo ispitati i tog čoveka. Kako je on došao do novca – rekao je Đinović.

Posebna pažnja posvećena je, kako su isticali u Poreskoj upravi, građanima, odnosno preduzetnicima i biznismenima, koji uvećavaju imovinu kao fizička lica, a s druge strane imaju gubitak kroz poslovne knjige firme koju vode.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike